Oboren temperaturni rekord: Mart 2025. u Evropi najtopliji ikada, a drugi na svetskom nivou
Evropa je doživela svoj najtopliji mart od kada su počeli da se beleže podaci, jer klimatske promene nastavljaju da podižu temperature na nivoe bez presedana, saopštili su naučnici Evropske unije.
"Mart je, dakle, nastavio niz izuzetnih vrućina, u kojima je u 20 od poslednjih 21 meseca prosečna globalna temperatura bila veća od 1,5 stepeni Celzijusa (35 stepeni Farenhajta). Uz to, prošla godina je bila najtoplija zabeležena na planeti", piše u izveštaju.
Opasnost od poplava zbog obilnih padavina ponovo se nadvila nad regionom, a na pitanje kada u Srbiji možemo da očekujemo stabilizaciju vremena odgovara pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda Goran Mihajlović.
Promene vremena utiču na većinu nas, a posebno na ljude koji pate od neke hronične bolesti. Sve češće se dešava da u samo jednom danu pređemo iz debelih jakni u kratke rukave.
Svetska prosečna temperatura u martu bila je za 1,6 stepeni Celzijusa viša nego u drugoj polovini 19. veka.
Prema grafikonu koji je prikazan kao deo izveštaja, a tiče se čitavog sveta, vidi se da je mart 2025. bio drugi po redu najtopliji, odmah posle marta 2024. godine.
Isto tako se vidi da je mart 1982. bio najmanje topao u odnosu na sve ostale "martove" tokom perioda od 45 godina.
Printscreen: Climate.copernicus.eu
Glavni pokretač klimatskih promena su, kako stoji u izveštaju, emisije gasova staklene bašte iz sagorevanja fosilnih goriva.
Evropa je prošlog meseca zabeležila mnoga područja u kojima je zabeležen najsušniji mart u istoriji, a u nekima najvlažniji mart zabeležen u poslednjih 47 godina.
Klimatske promene čine neke regione sušnijim i podstiču toplotne talase koji mogu da učine suše još ozbiljnijim, povećavajući stope isparavanja, isušivanje zemljišta i vegetacije.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
02:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? Šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj ima nasleđe predaka? Ova pitanja otvaramo se gošćom emisije Tražim reč, književnicom Jasenkom Lalović, čiji romani gađaju u ljudsku slabost, ali i snagu. Bastadur pomiruje unutrašnje raspeće između materijalnog i duhovnog, S ove bande moje gore govori o prostoru u kojem se ne prašta ako si malo više svoj, jer si tada manje njihov - dok poslednji roman, Zera luče, donosi nadu - jer i kada je najtamnije, postoji u nama iskra svetlosti koja može da pokrene promenu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Autorka Danijela Šegan traži odgovore od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Pri Crvenom krstu Zaječar duže od 30 godina radi narodna kuhinja. Broj korisnika se iz godine u godinu povećava, osim u gradu, kuvani obroci dostavljaju se i najugroženijima u čak 37 zaječarskih sela.
Srpska lista (SL) pozvala je predstavnike vlasti u Prištini da odlože primenu propisa koji se odnose na korišćenje vozila sa ovlašćenjima i prijavu boravka lica, ističući da bi primena tih propisa značila ugrožavanje slobode kretanja srpskog naroda.
Građani čiji su kućni aparati ili bela tehnika oštećeni tokom snežnih padavina mogu da ostvare pravo na nadoknadu štete. Država je propisala proceduru za prijavu oštećenja u opštinama u kojima je proglašena vanredna situacija.
Policija u Subotici je uhapsila, u saradnji sa pripadnicima Regionalnog centra granične policije, državljane Avganistana Z. B. (25), A. A. (28) i K. H. (25) zbog sumnje da su nedozvoljeno prešli državnu granicu i vršili krijumčarenje ljudi.
Koje će biti teme razgovora sa evroparlamentarcima koji dolaze u Srbiju, pričamo sa Elvirom Kovač. Kako će reagovati svet nakon iranske najave prve javne egzekucija studenta koji je učestvovao u protestima?
Evropska komisija (EK) odlučila je, posle sedam meseci odlaganja, da Srbiji uplati prva sredstva iz Plana rasta u iznosu od 57 miliona evra, a koja se odnose na reforme sprovedene u drugoj polovini 2024. godine, saznaje Tanjug.
Prošle godine sindikati prosvetnih radnika pratili su rast zarada, ukazujući na zaostajanje plata u obrazovanju za republičkim prosekom. Ove godine je došlo do povećanja, ali kažu da njihov ključni zahtev, da početna plata u prosveti bude izjednačena sa prosekom, nije ispunjen.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da Upravni sud nije svojom presudom osporio osnov za razrešenje Vere Dujaković sa mesta direktorke niške gimnazije "Stevan Sremac" i nije vratio na tu funkciju, već je predmet vraćen Ministarstvu na ponovno odlučivanje.
Komentari (0)