Oboren temperaturni rekord: Mart 2025. u Evropi najtopliji ikada, a drugi na svetskom nivou
Evropa je doživela svoj najtopliji mart od kada su počeli da se beleže podaci, jer klimatske promene nastavljaju da podižu temperature na nivoe bez presedana, saopštili su naučnici Evropske unije.
"Mart je, dakle, nastavio niz izuzetnih vrućina, u kojima je u 20 od poslednjih 21 meseca prosečna globalna temperatura bila veća od 1,5 stepeni Celzijusa (35 stepeni Farenhajta). Uz to, prošla godina je bila najtoplija zabeležena na planeti", piše u izveštaju.
Opasnost od poplava zbog obilnih padavina ponovo se nadvila nad regionom, a na pitanje kada u Srbiji možemo da očekujemo stabilizaciju vremena odgovara pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda Goran Mihajlović.
Promene vremena utiču na većinu nas, a posebno na ljude koji pate od neke hronične bolesti. Sve češće se dešava da u samo jednom danu pređemo iz debelih jakni u kratke rukave.
Svetska prosečna temperatura u martu bila je za 1,6 stepeni Celzijusa viša nego u drugoj polovini 19. veka.
Prema grafikonu koji je prikazan kao deo izveštaja, a tiče se čitavog sveta, vidi se da je mart 2025. bio drugi po redu najtopliji, odmah posle marta 2024. godine.
Isto tako se vidi da je mart 1982. bio najmanje topao u odnosu na sve ostale "martove" tokom perioda od 45 godina.
Printscreen: Climate.copernicus.eu
Glavni pokretač klimatskih promena su, kako stoji u izveštaju, emisije gasova staklene bašte iz sagorevanja fosilnih goriva.
Evropa je prošlog meseca zabeležila mnoga područja u kojima je zabeležen najsušniji mart u istoriji, a u nekima najvlažniji mart zabeležen u poslednjih 47 godina.
Klimatske promene čine neke regione sušnijim i podstiču toplotne talase koji mogu da učine suše još ozbiljnijim, povećavajući stope isparavanja, isušivanje zemljišta i vegetacije.
22 godine prošlo je od martovskog pogroma na KiM - u kojoj meri se posledice ovog događaja osećaju i dan danas? Kako odnosi velikih sila utiču na razvoj i intenzitet sukoba na Bliskom istoku? Gosti emisije biće Biljana Šahrimanjan Obradović i Slobodan Samardžija Srbija i NATO posle osam godina ponovo na zajedničkoj vežbi - sa kojim ciljem?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Bliski istok u novoj fazi eskalacije. : Izrael pokrenuo kopnenu operaciju na jugu Libana, dok se kao potencijalna nova tačka napetosti pominje Irak. Kriza oko Ormuskog moreuza dodatno potresa globalnu bezbednost. Američka upozorenja o veoma lošoj budućnosti za NATO dolaze u trenutku kada su podele unutar Unije dublje nego ikada. Da li Evropa danas ima snage za jedinstven odgovor ili se stari kontinent nalazi na ivici nove geopolitičke podele? Gosti Stava dana: prof. dr Slobodan Samardžić sa Fakulteta političkih nauka i Mijat Kostić iz Novog trećeg puta.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Potrešena ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, Evropska unija se nalazi u kritičnom periodu svog razvoja i postojanja. Ostali veliki igrači na međunarodnoj sceni vuku ofranzivne poteze, dok se EU zbog unutrašnjih slabosti drži defanzivnog načina delovanja. Kako se ovaj u osnovi mirovni projekat može prestruktuirati u uslovima velikih kriza? Da li je proširenje sa novim članicama mogućnost za progres ili dopunski balast na leđima stare dame? Šta može uraditi Zapadni Balkan da bi ubedio Brisel u neophodnost brze integracije? Zašto je, najverovatnije, propala ideja ograničenog ulaska u EU? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi svoj odgovor daje Ana Krstinovska, bivši makedonski državni sekretar za evropska pitanja, direktorica NVO ESTIMA.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici MUP u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. R. (39) iz okoline Svrljiga zbog neovlašćene proizvodnje i prometa droge, i N. Đ. (39) iz Niša, osumnjičenog za neovlašćeno držanje opojnih droga.
Policija u Boljevcu uhapsila je M. Đ. (21) iz Boljevca i M. T. (23) iz okoline ovog mesta, zbog sumnje da su 14. marta, nakon kraće rasprave ispred jednog ugostiteljskog objekta u Boljevcu, zadali više udaraca dvadesetšestogodišnjem meštaninu.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Teheran je upozorio Rumuniju da će reagovati politički i pravno ako nastavi da dozvoljava da Sjedinjene Američke Države koriste baze na njenoj teritoriji za operacije protiv Irana.
Zbog izvođenja hitnih radova na kanalizacionoj mreži u ulici Ruzveltova, od 17. do 21. marta doći će do promena u radu linija javnog prevoza, odnosno privremenog ukidanja tramvajske linije broj 8 i promene u radu tramvajske linije broj 12.
Da li kriza na Bliskom istoku menja planove turista za ovo leto? Koje rute i turističke destinacije su najbezbednije? Kako se nositi sa otkazivanjem letova i neočekivanim problemima na putovanju?
U Srbiji se za novčanu socijalnu pomoć izdvaja 0,2 odsto BDP. Ovaj podatak se odnosi na najuži krug pomoći - socijalno najugroženije građane, dok su ukupna davanja za sve oblike socijalne pomoći, uključujući dečije dodatke, nešto viša, ali i dalje ispod međunarodnih standarda.
Navršava se 45 godina od požara u Pećkoj patrijaršiji, kada je u noći između 15. i 16. marta 1981. godine zapaljen stari manastirski konak i uništen deo vredne arhive, rukopisa i crkvenih predmeta.
Hrvatska je opterećena Srbijom i srpsko pitanje je uvek bilo dominantno kada je reč o hrvatskoj unutrašnjoj i spoljnoj politici, izjavio je karijerni diplomata Zoran Milivojević, pošto su poslednjih dana ponovo pojačane tenzije zbog informacija o jačanju vojnih kapaciteta Srbije.
Društvo sudija Srbije pozvalo je Visoki savet sudstva (VSS) da u što kraćem roku izvrši izbor sudija po konkursima i na taj način omogući normalno funkcionisanje sudskog sistema.
Komentari (0)