(VIDEO) Uvođenje obavezog vojnog roka: Da li su Srbija i Hrvatska usamljene u ovoj ideji?
Sa vestima o uvođenju obavezog vojnog roka u Hrvatskoj, ponovo je aktuelna i priča o obaveznom, redovnom vojnom roku u Srbiji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u septembru prošle godine potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka od 75 dana.
Obaveza o redovnom vojnom roku je na vidiku i za hrvatske državljane.
Hrvatski mediji navode da će vojni rok trajati dva meseca, a da će vojnici primati platu u iznosu od po 1.100 evra mesečno.
Vreme provedeno u kasarnama računaće se kao radni staž, a imaće i prednost u zapošljavanju u javnim i državnim službama.
Slična rešenja su planirala i za Srbiju.
"Mala trka između Srbije i Hrvatske"
Stručnjaci ove najave tumače u sklopu aktuelnih političkih zbivanja. Srbija ima manje proceduralnih koraka pred sobom jer obavezan vojni rok nije ukinut. On je suspendovan odlukom Narodne Skupštine 2011. godine. U Hrvatskoj je izmenama zakona ukinut 2008. godine. Činjenica je da obe zemlje kao i mnoge druge evropske zemlje imaju problema sa popunom kapaciteta redovne vojske.
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su dobrovoljno služenje vojnog roka započeli početkom decembra prošle godine, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Većina Francuza se zalaže za vraćanje vojne službe, pa čak i obaveznog služenja vojnog roka u kontekstu pojačanih međunarodnih tenzija, pokazalo je istraživanje Ipsos-CESI School of Engineering, prenosi Figaro.
Urednik Balkanske bezbednosne mreže Aleksandar Radić rekao je za Newsmax Balkans da kad je 2017. godine kod nas prvi put pomenuta ozbiljna ideja da se obnovi služba vojnog roka, to je bilo mnogo godina pre početka rata napada Rusije na Ukrajinu.
"Od tada se ta ideja polako pripremala, odomaćila se i u međuvremenu je Hrvatska shvatila da i oni moraju da prate taj rok. Oni su onda odlučili da takođe uvedu u isto vreme obaveznu službu vojnog roka i u ovom trenutku je to neka vrsta male trke. U Srbiji je zapravo mehanizam obnove službe vojnog roka jednostavan jer nije ukinut taj mehanizam, samo je umrtvljen u zakonu član koji se odnosi na obavezu služenja vojnog roka, ali još nije na pomolu ništa konkretno", naglasio je Radić.
Kako je dodao, još u septembru prošle godine je rečeno da je vlada donela odluke, ali te odluke niko nije video i ne znamo šta se dešava.
"Mislim da će dnevna politika bitno uticati na dinamiku u Srbiji jer unutrašnja nestabilnost i podela društva naravno da ima i svoju refleksiju", naveo je naš sagovornik.
Nemačka sprovela anketu
Ako je za utehu, uvođenje obaveznog vojnog roka nije samo balkanska priča. I u drugim evropskim zemljama traže se rešenja po pitanju uvođenja vojnog roka jer su sve manji kapaciteti ljudstva na koje države mogu da računaju u vojnom smislu, a rizičnih situacija sve više.
Radić je naglasio da većina zemalja Evrope traži pogodan model kako da obnovi služenje vojnog roka. Prema njegovim rečima, jasno je da jedino kroz obavezu može da se postigne masovnost i sad je problem kako stvoriti pozitivan stav javnog mnjenja o toj temi.
"Recimo, Nemačka ima interesantnu situaciju jer je zamrzla službu vojnog roka kao i Srbija 2011. godine. Oni su prvo poslali anketu svim mladićima i devojkama. Za mladiće je obavezno bilo da odgovore, za devojke je to bilo stvar izbora, ali to su bila pitanja koja su bila usmerena na to da se prepozna koliki je stvarni interes. Dobro znamo šta se zapravo iza brda valja. Nemačka polako priprema javno mnjenje za obnovu služenja vojnog roka", zaključio je Aleksandar Radić.
Kako će izgledati kasarne na jesen u Srbiji, a kako u Hrvatskoj videćemo. Za sada, najbitnije je da ove promene u vojsci budu u cilju jačanja odbrambenih kapaciteta, što obe države i Hrvatska, i Srbija tvrde.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
U Vranju postoji spomen-soba posvećena čuvenom učitelju Aleksandru Popoviću Krampusu. Sećanje na njega i posle više decenija čuvaju njegovi učenici. Ovaj učitelj bivše Jugoslavije odlikovao se inovativnošću u radu, velikom ljubavlju prema deci i didaktičkim sredstvima koja je pravio sam.
Koliko dugo traje borba da sistem prepozna roditelja-negovatelja kao osobu koja radi najteži posao na svetu? Šta roditelji očekuju od pregovora sa nadležnima iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja?
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je konačne rezultate lokalnih izbora održanih 12. oktobra, za prvi krug glasanja, sa izuzetkom tri opštine - Prištine, Junika i Mamuše, piše Kosovo Online pozivajući se na Reporteri.
Potpredsednica Pokrajinske vlade Sandra Božić izjavila je za "Stav nedelje" da očekuje da se kao narod i nacija svi priberemo 1. novembra tokom odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Kakvo nam je predznanje potrebno kada pođemo u šumu da beremo gljive? Koja vrsta je najotrovnija u Evropi, a koja omiljena na tanjiru? Odgovore na ova pitanja dali su nam iskusni poznavaoci na tradicionalnoj izložbi koja se već dve decenije održava u Kragujevcu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je na skupovima građana protiv blokada u Požarevcu, Kraljevu i Vranju prema procenama policije prisutno oko 39.600 građana.
U Požarevcu, Kraljevu i Vranju održani su skupovi građana koji se protive blokadamana kojima se, prema procenama Ministarstva unutrašnjih poslova, okupilo oko 39.600 građana.
Incident koji se dogodio pre dva dana u medicinskoj školi na Zvezdari kada je učenik te škole prebijen i to od strane nepoznatih lica, otvara iznova pitanje bezbednosti u školama.
Komentari (0)