(VIDEO) Uvođenje obavezog vojnog roka: Da li su Srbija i Hrvatska usamljene u ovoj ideji?

Sa vestima o uvođenju obavezog vojnog roka u Hrvatskoj, ponovo je aktuelna i priča o obaveznom, redovnom vojnom roku u Srbiji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u septembru prošle godine potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka od 75 dana.

Autor:  

Ivana Đorđević

|  

20.04.2025. 21:41

(VIDEO) Uvođenje obavezog vojnog roka: Da li su Srbija i Hrvatska usamljene u ovoj ideji?

Obaveza o redovnom vojnom roku je na vidiku i za hrvatske državljane. 

Hrvatski mediji navode da će vojni rok trajati dva meseca, a da će vojnici primati platu u iznosu od po 1.100 evra mesečno.

Vreme provedeno u kasarnama računaće se kao radni staž, a imaće i prednost u zapošljavanju u javnim i državnim službama.

Slična rešenja su planirala i za Srbiju. 

"Mala trka između Srbije i Hrvatske"

Stručnjaci ove najave tumače u sklopu aktuelnih političkih zbivanja. Srbija ima manje proceduralnih koraka pred sobom jer obavezan vojni rok nije ukinut. On je suspendovan odlukom Narodne Skupštine 2011. godine. U Hrvatskoj je izmenama zakona ukinut 2008. godine. Činjenica je da obe zemlje kao i mnoge druge evropske zemlje imaju problema sa popunom kapaciteta redovne vojske.

Urednik Balkanske bezbednosne mreže Aleksandar Radić rekao je za Newsmax Balkans da kad je 2017. godine kod nas prvi put pomenuta ozbiljna ideja da se obnovi služba vojnog roka, to je bilo mnogo godina pre početka rata napada Rusije na Ukrajinu.

"Od tada se ta ideja polako pripremala, odomaćila se i u međuvremenu je Hrvatska shvatila da i oni moraju da prate taj rok. Oni su onda odlučili da takođe uvedu u isto vreme obaveznu službu vojnog roka i u ovom trenutku je to neka vrsta male trke. U Srbiji je zapravo mehanizam obnove službe vojnog roka jednostavan jer nije ukinut taj mehanizam, samo je umrtvljen u zakonu član koji se odnosi na obavezu služenja vojnog roka, ali još nije na pomolu ništa konkretno", naglasio je Radić.

Kako je dodao, još u septembru prošle godine je rečeno da je vlada donela odluke, ali te odluke niko nije video i ne znamo šta se dešava.

"Mislim da će dnevna politika bitno uticati na dinamiku u Srbiji jer unutrašnja nestabilnost i podela društva naravno da ima i svoju refleksiju", naveo je naš sagovornik.

Nemačka sprela anketu

Ako je za utehu, uvođenje obaveznog vojnog roka nije samo balkanska priča. I u drugim evropskim zemljama traže se rešenja po pitanju uvođenja vojnog roka jer su sve manji kapaciteti ljudstva na koje države mogu da računaju u vojnom smislu, a rizičnih situacija sve više. 

Radić je naglasio da većina zemalja Evrope traži pogodan model kako da obnovi služenje vojnog roka. Prema njegovim rečima, jasno je da jedino kroz obavezu može da se postigne masovnost i sad je problem kako stvoriti pozitivan stav javnog mnjenja o toj temi.

"Recimo, Nemačka ima interesantnu situaciju jer je zamrzla službu vojnog roka kao i Srbija 2011. godine. Oni su prvo poslali anketu svim mladićima i devojkama. Za mladiće je obavezno bilo da odgovore, za devojke je to bilo stvar izbora, ali to su bila pitanja koja su bila usmerena na to da se prepozna koliki je stvarni interes. Dobro znamo šta se zapravo iza brda valja. Nemačka polako priprema javno mnjenje za obnovu služenja vojnog roka", zaključio je Aleksandar Radić.

Kako će izgledati kasarne na jesen u Srbiji, a kako u Hrvatskoj videćemo. Za sada, najbitnije je da ove promene u vojsci budu u cilju jačanja odbrambenih kapaciteta, što obe države i Hrvatska, i Srbija tvrde. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)