Većina Francuza za vraćanje vojnog roka, za Makrona to nije "realna opcija"
Većina Francuza se zalaže za vraćanje vojne službe, pa čak i obaveznog služenja vojnog roka u kontekstu pojačanih međunarodnih tenzija, pokazalo je istraživanje Ipsos-CESI School of Engineering, prenosi Figaro.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je u intervjuu regionalnoj francuskoj štampi da vraćanje obaveznog služenja vojnog roka u toj zemlji nije "realna opcija".
Za obavezni vojni rok zalaže se više od polovine, odnosno 53 odsto anketiranih.
Istraživanje javnog mnjenja, čije je rezultate objavio Parizijen, dolazi u trenutku kada nekoliko evropskih zemalja razmatra pitanje regrutacije, bilo da je obavezna ili ne, i povećanje vojne rezerve u kontekstu pojačanih međunarodnih tenzija sa ruskom invazijom na Ukrajinu i predsedavanjem Donalda Trampa u Sjedinjenim Američkim Državama, navodi Figaro.
Na pitanje "Da li ste za vraćanje vojnog roka u Francuskoj?", 32 odsto Francuza je odgovorilo potvrdno za obaveznu službu i za žene i za muškarce, 21 odsto za obaveznu službu samo za muškarce, a 33 odsto za služenje vojnog roka na dobrovoljnoj osnovi.
Ispred Doma Narodne Skupštine na svečanoj manifestaciji prve oficirske činove dobilo je 177 kadeta Vojne akademije i Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio da je potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka u trajanju od 75 dana.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i francuski predsednik Emanuel Makron postali su viralni zbog rukovanja tokom sastanka u Vašingtonu, gde su razgovarali o mogućem okončanju rata u Ukrajini, objavio je britanski Dejli mejl.
Samo 14 odsto ispitanih reklo je da je potpuno protiv njegovog ponovnog uspostavljanja.
Ovi odgovori variraju u zavisnosti od partijske pripadnosti anketiranih, pri čemu 31 odsto onih bliskih radikalnoj levici (LFI) podržava vraćanje obaveznog vojnog roka, u poređenju sa 67 odsto pristalica krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje.
Rezultati takođe variraju u zavisnosti od starosne grupe, pri čemu je za obaveznu službu 41 odsto ispitanika ispod 35 godina, u poređenju sa 63 odsto onih koji imaju 60 i više godina.
Francuzi kažu da se protive žrtvovanjima kao što su smanjenje socijalnih davanja ili odlaganje penzionisanja radi finansiranja povećanja vojne potrošnje u kontekstu međunarodnih tenzija.
Makron: Nema logistike
Makron je rekao da Francuska "više nema osnovu niti logistiku" da ponovo uvede regrutaciju za obavezno služenje vojnog roka, preneo je "Figaro".
"Od trenutka kada smo krenuli ka profesionalizaciji naših vojnih snaga, fokusiranih na operacije, njihovo ponovno angažovanje da nadgledaju 800.000 mladih ljudi (u obaveznom služenju vojnog roka) apsolutno nije plan rada", rekao je on.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
20:00
SPECIJAL-PUT (BEZ) NADE
U Specijalnoj emisiji "Put (bez) nade", Gardijanov ratni reporter - Ed Vulijami, škotski humanitarac - Dejvid Hemilton i direktor Centra za zaštitu tražiocima azila u Srbiji - Radoš Ðurović. S Ikom Ferrer Gotić i Tijanom Kecman, samo na Newsmax Balkans televiziji.
specijal
21:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
U Beogradu održan "15. za 15" skup studenata u blokadi. Dok je trajala tišina za 15 žrtava tragedije u Novom Sadu, došlo je do incidenata kod Skupštine Srbije, nakon čega su redari skinuli prsluke i objavili da je, što se tiče studenata, protest završen, jer nisu mogli da garantuju bezbednost.
U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima, koji je izbio oko tri sata, poginulo je 59 osoba, dok je 155 ljudi povređeno. Poginuli su stari između 14 i 25 godina.
Studenti u blokadi objavili su na društvenim mrežama satnicu i lokacije sa kojih će građani 15. marta krenuti ka Skupštini Srbije, gde će biti održan protest.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je tokom noći u blizini Pionirskog parka bilo više incidenata i da je privedeno 13 lica i da su svi incidenti bili usmereni prema kampu ispred Predsedništva.
Peruanski ribar Maksimo Napa, koji je proveo 95 dana izgubljen u Tihom okeanu, jedući bube, ptice i morske kornjače da bi preživeo, vratio se kući svojoj porodici.
Iračke snage bezbednosti zaplenile su oko 1,1 tonu tableta kaptagona skrivenih u kamionu koji je u Irak ušao iz Sirije preko Turske, saopštilo je iračko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Pobednik izbora održanih pre nekoliko dana na Grenlandu, lider partije Demokratit, Jens-Frederik Nilsen, poručio je da o autonomiji i slobodi nikada ne može biti pregovora.
Lekari u rimskoj bolnici Đemeli u koju je 14. februara primljen papa Franja zbog bronhitisa, a kasnije mu je dijagnostikovana i dvostruka upala pluća i polimikrobna infekcija, potvrdili su da poglavar rimokatoličke crkve više nije u kritičnom stanju.
Broj poginulih u američkim vazdušnim napadima tokom noći na lokacije Huta širom severnog Jemena porastao je na 31, a ranjena je najmanje 101 osoba, prenela je Al Džazira.
Svemirska kapsula SpejsEks (SpaceX) sa novom ljudskom posadom pristala je na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS), čime je astronautima Baču Vilmoru i Suniti Vilijams, koji su više od devet meseci proveli u svemiru, omogućeno da se napokon vrate kući.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je imenovao svog specijalnog savetnika za Ukrajinu i Rusiju Kita Keloga za specijalnog izaslanika za Ukrajinu.
Od razornog sukoba u Ukrajini, preko humanitarne krize u Gazi, do oštrih migratornih politika nove američke administracije u SAD. Egzodus miliona ljudi čiji su životi zauvek promenjeni i dalje traje.
Predsednik SAD Donald Tramp rekao je da je naredio seriju vazdušnih napada na Sanu, obećavajući da će upotrebiti "smrtonosnu silu" dok pobunjenici Huti ne prestanu sa napadima na brodove u Crvenom moru.
Komentari (0)