Većina Francuza za vraćanje vojnog roka, za Makrona to nije "realna opcija"
Većina Francuza se zalaže za vraćanje vojne službe, pa čak i obaveznog služenja vojnog roka u kontekstu pojačanih međunarodnih tenzija, pokazalo je istraživanje Ipsos-CESI School of Engineering, prenosi Figaro.
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je u intervjuu regionalnoj francuskoj štampi da vraćanje obaveznog služenja vojnog roka u toj zemlji nije "realna opcija".
Za obavezni vojni rok zalaže se više od polovine, odnosno 53 odsto anketiranih.
Istraživanje javnog mnjenja, čije je rezultate objavio Parizijen, dolazi u trenutku kada nekoliko evropskih zemalja razmatra pitanje regrutacije, bilo da je obavezna ili ne, i povećanje vojne rezerve u kontekstu pojačanih međunarodnih tenzija sa ruskom invazijom na Ukrajinu i predsedavanjem Donalda Trampa u Sjedinjenim Američkim Državama, navodi Figaro.
Na pitanje "Da li ste za vraćanje vojnog roka u Francuskoj?", 32 odsto Francuza je odgovorilo potvrdno za obaveznu službu i za žene i za muškarce, 21 odsto za obaveznu službu samo za muškarce, a 33 odsto za služenje vojnog roka na dobrovoljnoj osnovi.
Ispred Doma Narodne Skupštine na svečanoj manifestaciji prve oficirske činove dobilo je 177 kadeta Vojne akademije i Medicinskog fakulteta Vojnomedicinske akademije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio da je potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka u trajanju od 75 dana.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i francuski predsednik Emanuel Makron postali su viralni zbog rukovanja tokom sastanka u Vašingtonu, gde su razgovarali o mogućem okončanju rata u Ukrajini, objavio je britanski Dejli mejl.
Samo 14 odsto ispitanih reklo je da je potpuno protiv njegovog ponovnog uspostavljanja.
Ovi odgovori variraju u zavisnosti od partijske pripadnosti anketiranih, pri čemu 31 odsto onih bliskih radikalnoj levici (LFI) podržava vraćanje obaveznog vojnog roka, u poređenju sa 67 odsto pristalica krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje.
Rezultati takođe variraju u zavisnosti od starosne grupe, pri čemu je za obaveznu službu 41 odsto ispitanika ispod 35 godina, u poređenju sa 63 odsto onih koji imaju 60 i više godina.
Francuzi kažu da se protive žrtvovanjima kao što su smanjenje socijalnih davanja ili odlaganje penzionisanja radi finansiranja povećanja vojne potrošnje u kontekstu međunarodnih tenzija.
Makron: Nema logistike
Makron je rekao da Francuska "više nema osnovu niti logistiku" da ponovo uvede regrutaciju za obavezno služenje vojnog roka, preneo je "Figaro".
"Od trenutka kada smo krenuli ka profesionalizaciji naših vojnih snaga, fokusiranih na operacije, njihovo ponovno angažovanje da nadgledaju 800.000 mladih ljudi (u obaveznom služenju vojnog roka) apsolutno nije plan rada", rekao je on.
Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Mario Karamatić gostovao je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom i odgovarao na pitanja u vezi sa njegovim zagovaranjem ponovnog oživljavanja Herceg-Bosne.
Suosnivač i i predsednik Upravnog odbora Fondacije IKA 23 Goran Turudić i njegov kolega Saša Bojanić putovali su biciklima od Novog Sada do Beča, prešavši put od 624 kilometra, sa ciljem da promovišu fondaciju koju je Goran osnovao u znak sećanja na svoju tragično preminulu ćerku Isidoru Iku.
Vojska Sjednjinjenih Američkih Država izvela je vazdušne napade na tri nuklearna postrojenja Irana. Predsednik Donald Tramp u obraćanju javnosti izjavio je da su sva ključna postrojenja u potpunosti uništena.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Napadi na bolnice i nuklearna postrojenja u Izraelu i Iranu, uz američke vojne intervencije, bacaju sjenu na ionako nestabilni Bliski istok. O ovim temama razgovarali smo s iskusnim novinarom Jordan Times-a, Saebom Rawashdehom, koji donosi oštru analizu geopolitičkih kretanja i dvostrukih standarda.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa očekivala je da će Teheran odgovoriti na vazdušne udare SAD na iranska nuklearna postrojenja tokom vikenda, kao i da Tramp ne želi dalje vojno angažovanje u regionu, izjavio je visoki zvaničnik Bele kuće za CNN.
U jeku rastućih tenzija na Bliskom istoku, svet ponovo svedoči tenzijama koje prete da prerastu u globalni sukob. U razgovoru za Stav dana, Bogdan Stojanović sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu i Ljubiša Ivanović, novinar Juronjuza, pojasnili su uzroke, posledice i moguću eskalaciju.
Iran je pokrenuo napade raketama na američke baze u Kataru i Iraku, kao odgovor za napade na nuklearna postrojenja u Iranu, objavila je Vojska Irana na mreži Iks.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da niko ne treba da podiže cene nafte i naglasio da prati situaciju, a na Ministarstvo energetike SAD je apelovao da nastavi potragu za sopstvenim resursima nafte.
Velike naftne kompanije Eni, BP i Total enerdžiz (Total Energies), koje operišu na iračkim naftnim poljima, evakuisale su određen broj članova svog osoblja u inostranstvu, saopštila je iračka državna naftna kompanija Basra.
Italija je zamrla imovinu ruskih oligarha vrednu oko 2,3 milijarde evra od početka napada na Ukrajinu 2022. godine, pokazuju podaci italijanskih vlasti, a najnovije zaplene dogodile su se početkom ovog meseca.
Tri bombardovana iranska nuklearna objekta kao posledicu mogu imati lokalnu radijaciju. Najveća opasnost koja bi mogla da se dogodi je oštećenje nuklearke u Bušeru jer bi se potencijalno zračenje proširilo na sve okolne zemlje, izjavio je Zoran Drače iz Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Komentari (0)