Zašto je sve teže usvojiti dete: Čak 306 mališana čeka dom, dok je broj potencijalnih usvojitelja duplo veći
Prošle godine u Srbiji usvojeno je 53 dece, najmanje u poslednjih 15 godina. Čak 306 mališana čeka dom, dok je broj potencijalnih usvojitelja konstantno duplo veći. Zašto je to tako i kako izgleda procedura usvajanja?
Brojke koje se na prvi pogled ne poklapaju otvaraju pitanje: ako su deca tu, a tu si i oni koji žele da ih usvoje i to duplo više - zašto usvajanja drastično opadaju? Ključni problemi su, prema Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji, komplikovana administracija i nedostatak socijalnih radnika.
"Procedura procene može da potraje"
Dragana Krstić iz Udruženja "Šansa za roditeljstvo" ističe da to nije daleko od istine, ali i da sama procedura procene podobnosti usvojitelja može da potraje.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ona može da traje od šest meseci do godinu dana, mada može da potraje i duže. Mi smo to doživeli u trajanju više od dve godine, jer smo suprug i ja u proceduri, odnosno sad već u registru. Dugo je trajalo jer smo mi na opštini Palilula, gde su socijalni problemi mnogo veći od ovih naših potreba, tako da smo čekali malo duže. Procena obuhvata više razgovora sa stručnim timom koji vas procenjuje, vaše stanje, stanje vaše porodice, motivaciju i ono što vi nudite kao porodica. To što vi nudite kao porodica se upoređuje sa onim što nekom detetu treba", pojasnila je Krstić.
U Srbiji se poslednjih godina usvaja sve manje dece. Naime, dok je ranije taj broj bio oko 100 godišnje, prošle godine usvojeno je svega 53 dece. Istovremeno, više od 300 čeka na usvojenje, dok je trenutno više od 750 parova u procesu procene podobnosti za usvajanje.
U Srbiji trenutno ima oko 6.000 dece bez roditeljskog staranja. To ne znači da su svi ti mališani za usvajanje jer Centri za socijalni rad moraju prvo da pokušaju da rehabilituju dete u biološkoj porodici.
Još jedan značajan faktor su godine dece. Većina usvojitelja dolazi sa određenim preferencijama - želi što mlađe dete, pa čak i sa određenom bojom očiju ili kose.
"Imamo usvojitelje koji hoće dete određenog pola, određenog uzrasta, da je potpuno psiho-fizicki zdravo. Dakle, što su usvojitelji otvoreniji da prime dete koje će možda imati razvojno kašnjenje, ili potrebu da odlazi kod logopeda pre će moći da dobiju dete i da se ostvare kao roditelji. Mi ni sa biološkom decom ne znamo šta nas sve očekuje", istakla je socijalna radnica Jelena Tanasijević.
Printscreen: Newsmax Balkans
Čitav proces vrlo je emotivan, naročito kada se pronađe porodica za mališana, a Tanasijević ističe da je primarno pronaći porodicu za dete, a ne, dete za porodicu. Stučnjaci naglašavaju da se na usvajanje najčešće odlučuju ljudi koji iz raznih razloga ne mogu da imaju potomstvo.
"Ne mogu da kažem da su svi, zato što ima ljudi koji su dobili decu na biološki način. Mi na primer u našoj grupi, kad smo bili na proceni, imali smo još dva para koja imaju decu i to više dece. Mi takođe imamo jedno dete iz vantelesne oplodnje. Bila je tu i žena bez partnera, kao i parovi bez dece. To je potpuno normalno u današnje vreme, jer ima puno žena koje žele da se ostvare kao majke, a nisu uspele u tim partnerskim odnosima. Mi danas puno radimo na informisanju takvih žena", naglasila je Krstić.
Dok u domovima širom Srbije odrasta više od 300 mališana bez roditeljskog staranja, njihova potencijalna porodica sedi sa druge strane sistema - spremna, ali nemoćna.
Kako kaže Krstić svi ljudi koji žele da usvoje decu konstantno rade na sebi i na tome da budu bolji.
Statistika iz 2024, i 2023. kada je usvojeno svega 62 dece, nije samo brojka. To su propuštene šanse za dom, ljubav i detinjstvo.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Na tlu jugoistočne Evrope trenutno se održava najveća američka vojna vežba u kojoj učestvuje oko 25.000 vojnika, što je jasna poruka da je, bez obzira na administraciju, Amerika vojno prisutna u Evropi i spremna na eskalaciju sukoba, izjavio je urednik Balkanske bezbednosne mreže Daniel Šunter. Govoreći o promeni retorike američkog predsednika Donalda Trampa prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, Šunter je ukazao na čudnu poziciju SAD. On je naglasio da je nova administracija Donalda Trampa rekla da od Evrope očekuje mnogo više u smislu vojnih kapaciteta i preuzimanja obaveza u okviru NATO saveza. Rusija je izvela najintenzivnije napade dronovima na Ukrajinu od početka invazije. Da li se približavamo još opasnijoj fazi sukoba ili ipak postoji prostor za dogovor i primirje? Odgovore tražimo od urednika Balkanske bezbednosne mreže Daniela Šuntera.
specijal
17:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
„Stav regiona – Sarajevo“, prostor u kom se otvaraju ključna pitanja koja oblikuju Bosnu i Hercegovinu i region. Kompleksne analize sa stručnim gostima i jasnim stavovima o političkoj dinamici, društvenim debatama i regionalnim izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Železnički saobraćaj na pruzi Ralja - Sopot Kosmajski ponovo je uspostavljen u 17.40 sati, nakon što su stručne službe Infrastrukture železnice Srbije zamenile oko pedeset izgorelih i oštećenih pragova na ovoj deonici, saopšteno je iz tog preduzeća.
United Group RS d.o.o. (UGRS), srpska konsultantska firma koja posluje u okviru United Group, saopštila je da je Vladica Tintor imenovan za direktora i zakonskog zastupnika, sa trenutnim dejstvom. Njemu danas nije bilo dozvoljeno da preuzme dužnost, bio je fizički onemogućen.
Deo radnika crnogorske Željezničke infrastrukture, po ranijoj najavi, obustavio je rad pa su u devet sati stali vozovi, uključujući i onaj iz Beograda za Bar.
Železnički saobraćaj u Crnoj Gori i iz te države ka Srbiji mogao bi u petak da bude obustavljen. Naime, grupa radnika Crnogorske železničke infrastrukture, nezadovoljna zaradama, planira obustavu rada. Takođe, deo crnogorskih ribara najavio je blokadu brodskog saobraćaja kroz Bokokotorski zaliv.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici MUP, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, zaplenili oko 30 kilograma droge i uhapsili B. M. (45) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, u saradnji sa PU Šabac i PU Novi Pazar, kao i Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su H. M. (22), V. T. (22) i A. D. (20) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo razbojništvo.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je sve predstavnike, kako je naveo, studentsko-blokaderskog pokreta na debatu koja bi se održala javno, pred svim kamerama.
Da li će Srbija imati dovoljno hrane uprkos sušnoj godini? Ima li država rešenje za stoku na Suvoj Planini? Šta je sporno u nacrtu zakona o dobrobiti životinja?
Kandidat za odbornika Srpske liste Časlav Sofronijević, kome je oko jedan sat posle ponoći u Zvečanu zapaljen automobil, izjavio je da sumnja da je reč o napadu koji ima za cilj da se on i njegova porodica zastraše.
Scene nasilja sa protesta lako postaju glavna tema u svakoj kući - prenose se na malim ekranima i mobilnim telefonima, šire društvenim mrežama i neretko dolaze u najeksplicitnijem obliku. Tako sa lakoćom ulaze u prostor u kojem mladi odrastaju i formiraju svoje poglede na svet.
Rektorka Univerziteta umetnosti u Beogradu Mirjana Nikolić izjavila je FoNetu da je Fakultetu dramskih umetnosti i Fakultetu primenjenih umetnosti odobrena ista budžetska kvota za upis novih studenata kao i prošle godine.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek izjavio je da je odluka Centralne izboirne komisije (CIK) da odbije sertifikaciju Srpske liste na lokalnim izborima 12. oktobra nelegalna, protivzakonita i istakao da će Srpska lista preduzeti sve potrebne korake da obezbedi sertifikaciju svojih kandidata.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Valjevu sud je odredio do 30 dana pritvora A. T. (22) iz okoline Mionice, osumjičenom da je u noći između 20. i 21. avgusta u tom mestu mačetom pokušao da ubije 31-godišnjeg pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.
Komentari (0)