Zašto je sve teže usvojiti dete: Čak 306 mališana čeka dom, dok je broj potencijalnih usvojitelja duplo veći
Prošle godine u Srbiji usvojeno je 53 dece, najmanje u poslednjih 15 godina. Čak 306 mališana čeka dom, dok je broj potencijalnih usvojitelja konstantno duplo veći. Zašto je to tako i kako izgleda procedura usvajanja?
Brojke koje se na prvi pogled ne poklapaju otvaraju pitanje: ako su deca tu, a tu si i oni koji žele da ih usvoje i to duplo više - zašto usvajanja drastično opadaju? Ključni problemi su, prema Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji, komplikovana administracija i nedostatak socijalnih radnika.
"Procedura procene može da potraje"
Dragana Krstić iz Udruženja "Šansa za roditeljstvo" ističe da to nije daleko od istine, ali i da sama procedura procene podobnosti usvojitelja može da potraje.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ona može da traje od šest meseci do godinu dana, mada može da potraje i duže. Mi smo to doživeli u trajanju više od dve godine, jer smo suprug i ja u proceduri, odnosno sad već u registru. Dugo je trajalo jer smo mi na opštini Palilula, gde su socijalni problemi mnogo veći od ovih naših potreba, tako da smo čekali malo duže. Procena obuhvata više razgovora sa stručnim timom koji vas procenjuje, vaše stanje, stanje vaše porodice, motivaciju i ono što vi nudite kao porodica. To što vi nudite kao porodica se upoređuje sa onim što nekom detetu treba", pojasnila je Krstić.
U Srbiji se poslednjih godina usvaja sve manje dece. Naime, dok je ranije taj broj bio oko 100 godišnje, prošle godine usvojeno je svega 53 dece. Istovremeno, više od 300 čeka na usvojenje, dok je trenutno više od 750 parova u procesu procene podobnosti za usvajanje.
U Srbiji trenutno ima oko 6.000 dece bez roditeljskog staranja. To ne znači da su svi ti mališani za usvajanje jer Centri za socijalni rad moraju prvo da pokušaju da rehabilituju dete u biološkoj porodici.
Još jedan značajan faktor su godine dece. Većina usvojitelja dolazi sa određenim preferencijama - želi što mlađe dete, pa čak i sa određenom bojom očiju ili kose.
"Imamo usvojitelje koji hoće dete određenog pola, određenog uzrasta, da je potpuno psiho-fizicki zdravo. Dakle, što su usvojitelji otvoreniji da prime dete koje će možda imati razvojno kašnjenje, ili potrebu da odlazi kod logopeda pre će moći da dobiju dete i da se ostvare kao roditelji. Mi ni sa biološkom decom ne znamo šta nas sve očekuje", istakla je socijalna radnica Jelena Tanasijević.
Printscreen: Newsmax Balkans
Čitav proces vrlo je emotivan, naročito kada se pronađe porodica za mališana, a Tanasijević ističe da je primarno pronaći porodicu za dete, a ne, dete za porodicu. Stučnjaci naglašavaju da se na usvajanje najčešće odlučuju ljudi koji iz raznih razloga ne mogu da imaju potomstvo.
"Ne mogu da kažem da su svi, zato što ima ljudi koji su dobili decu na biološki način. Mi na primer u našoj grupi, kad smo bili na proceni, imali smo još dva para koja imaju decu i to više dece. Mi takođe imamo jedno dete iz vantelesne oplodnje. Bila je tu i žena bez partnera, kao i parovi bez dece. To je potpuno normalno u današnje vreme, jer ima puno žena koje žele da se ostvare kao majke, a nisu uspele u tim partnerskim odnosima. Mi danas puno radimo na informisanju takvih žena", naglasila je Krstić.
Dok u domovima širom Srbije odrasta više od 300 mališana bez roditeljskog staranja, njihova potencijalna porodica sedi sa druge strane sistema - spremna, ali nemoćna.
Kako kaže Krstić svi ljudi koji žele da usvoje decu konstantno rade na sebi i na tome da budu bolji.
Statistika iz 2024, i 2023. kada je usvojeno svega 62 dece, nije samo brojka. To su propuštene šanse za dom, ljubav i detinjstvo.
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
08:00
TRAŽIM REČ ( R )
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
09:30
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Urbanističke inspektorke izvršile su inspekcijski nadzor i utvrdile nepravilnosti u tehničkoj dokumentaciji na osnovu koje je izdata građevinska dozvola za gradilište u Ulici kneza Miloša broj 42, potvrđeno je za Newsmax Balkans.
Veliki šumski požar koji je izbio u sredu uveče u šumovitom području Glikadija na severnom egejskom ostrvu Tasos nastavio je da gori i u četvrtak, a situacija, prema izveštajima, opisana kao teška.
Iza protesta u Srbiji stoji Evropska unija. Iz njihovih centara se finansira sve što se dešava. Cilj je destabilizacija Srbije čime se pod kontrolu stavljaju i ostali srpski prostori. Destabilizacija u BiH je koordinisana usko sa svim što se dešava kod nas, izjavio je advokat Goran Petronijević.
U Užicu je održan protest ispred Gradske uprave zbog određivanja jednomesečnog pritvora za sedmoro građana koji su osumnjičeni za napad na pripadnike policije tokom blokade saobraćajnica, nakon čega je ponovo blokiran magistralni put Užice-Zlatibor.
Vatra je opustošila nekoliko sela u Topličkom okrugu, na jugu Srbije. Izgorele su kuće, traktori, stoka, a mnogi meštani ovih sela ostali su bez ičega. U suzama su za Newsmax Balkans ispričali da je u trenu nestalo sve što su godinama i decenijama stvarali.
Ana Ilić (33) iz Vatrogasno-spasilačke jedinice iz Niša osvojila je prvo mesto među ženama na takmičenju "Najjači vatrogasac-spasilac" održanom u Sankt Peterburgu. Ana je za Newsmax Balkans govorila kako je postala prva žena vatrogasac u Nišu i kako je vatrogastvo od hobija postalo njeno zanimanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da država nikada neće dati "zeleno svetlo" policiji da oštrije reaguje prema onima koji blokiraju, već samo uz minimalnu upotrebu sile i u krajnjoj nuždi.
Bivši ministar spoljnih poslova Goran Svilanović rekao je u emisiji GrađaNIN, govoreći o trenutnoj situaciji u društvu, da smo svi zaglavljeni u političkoj situaciji, za koju je ocenio da je komplikovana.
Studenti i građani blokirali su saobraćaj na Autokomandi u Beogradu, a blokade su održane i u Užicu, Novom Sadu, Nišu, Boru, Čačku, Zrenjaninu i još nekoliko gradova Srbije.
Profesor Pravnog fakulteta Vladan Petrov kazao je za Newsmax Balkans da Rezolucija o Srebrenici spada u domen tzv. kulture sećanja, pa se kao takva usvaja u Generalnoj skupštini UN po olakšanoj proceduri, a uz to nema obavezujuće dejstvo prema međunarodnom pravu.
Evropska komisija objavila je novi izveštaj o vladavini prava u Srbiji, sa lošijom ocenom u odnosu na prethodne. Predsednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić istakao je za Newsmax Balkans da se u Srbiji reforme ne sprovode i da je put ka Evropskoj uniji zatvoren.
U Srbiji su gotovo svakodnevni slučajevi nestalih osoba, a nažalost, nije retkost da porodice danima, pa i godinama čekaju na bilo kakvu informaciju o svojim bližnjima. Takođe, svedoci smo brojnih nestanaka koji nikada nisu rešeni.
Štrajkački odbor zaposlenih Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu saopštio je da je većinom glasova odlučio da obustavi štrajk započet 5. maja i da, kako se navodi, borbu za dobrobit društva nastavi drugim oblicima društvenog i profesionalnog delovanja.
Komentari (0)