Zašto je sve teže usvojiti dete: Čak 306 mališana čeka dom, dok je broj potencijalnih usvojitelja duplo veći

Prošle godine u Srbiji usvojeno je 53 dece, najmanje u poslednjih 15 godina. Čak 306 mališana čeka dom, dok je broj potencijalnih usvojitelja konstantno duplo veći. Zašto je to tako i kako izgleda procedura usvajanja?

Autor:  

Vera Bojović

|  

27.04.2025. 08:11

Zašto je sve teže usvojiti dete: Čak 306 mališana čeka dom, dok je broj potencijalnih usvojitelja duplo veći

Brojke koje se na prvi pogled ne poklapaju otvaraju pitanje: ako su deca tu, a tu si i oni koji žele da ih usvoje i to duplo više - zašto usvajanja drastično opadaju? Ključni problemi su, prema Ministarstvu za brigu o porodici i demografiji, komplikovana administracija i nedostatak socijalnih radnika.

"Procedura procene može da potraje"

Dragana Krstić iz Udruženja "Šansa za roditeljstvo" ističe da to nije daleko od istine, ali i da sama procedura procene podobnosti usvojitelja može da potraje.

Printscreen: Newsmax Balkans

"Ona može da traje od šest meseci do godinu dana, mada može da potraje i duže. Mi smo to doživeli u trajanju više od dve godine, jer smo suprug i ja u proceduri, odnosno sad već u registru. Dugo je trajalo jer smo mi na opštini Palilula, gde su socijalni problemi mnogo veći od ovih naših potreba, tako da smo čekali malo duže. Procena obuhvata više razgovora sa stručnim timom koji vas procenjuje, vaše stanje, stanje vaše porodice, motivaciju i ono što vi nudite kao porodica. To što vi nudite kao porodica se upoređuje sa onim što nekom detetu treba", pojasnila je Krstić.

"Usvojitelji dolaze sa određenim preferencijama"

Još jedan značajan faktor su godine dece. Većina usvojitelja dolazi sa određenim preferencijama - želi što mlađe dete, pa čak i sa određenom bojom očiju ili kose.

"Imamo usvojitelje koji hoće dete određenog pola, određenog uzrasta, da je potpuno psiho-fizicki zdravo. Dakle, što su usvojitelji otvoreniji da prime dete koje će možda imati razvojno kašnjenje, ili potrebu da odlazi kod logopeda pre će moći da dobiju dete i da se ostvare kao roditelji. Mi ni sa biološkom decom ne znamo šta nas sve očekuje", istakla je socijalna radnica Jelena Tanasijević.

Printscreen: Newsmax Balkans

Čitav proces vrlo je emotivan, naročito kada se pronađe porodica za mališana, a Tanasijević ističe da je primarno pronaći porodicu za dete, a ne, dete za porodicu. Stučnjaci naglašavaju da se na usvajanje najčešće odlučuju ljudi koji iz raznih razloga ne mogu da imaju potomstvo.

"Ne mogu da kažem da su svi, zato što ima ljudi koji su dobili decu na biološki način. Mi na primer u našoj grupi, kad smo bili na proceni, imali smo još dva para koja imaju decu i to više dece. Mi takođe imamo jedno dete iz vantelesne oplodnje. Bila je tu i žena bez partnera, kao i parovi bez dece. To je potpuno normalno u današnje vreme, jer ima puno žena koje žele da se ostvare kao majke, a nisu uspele u tim partnerskim odnosima. Mi danas puno radimo na informisanju takvih žena", naglasila je Krstić.

Dok u domovima širom Srbije odrasta više od 300 mališana bez roditeljskog staranja, njihova potencijalna porodica sedi sa druge strane sistema - spremna, ali nemoćna.

Kako kaže Krstić svi ljudi koji žele da usvoje decu konstantno rade na sebi i na tome da budu bolji.

Statistika iz 2024, i 2023. kada je usvojeno svega 62 dece, nije samo brojka. To su propuštene šanse za dom, ljubav i detinjstvo. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)