Trideset i jedan sat straha: Kako se tokom operacije "Bljesak" 1. maja 1995. promenila sudbina 15.000 ljudi
Foto: Srđan Ilić
Tog 1. maja 1995. godine, jedni su slavili pobedu, a za oko 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije to je bio dan koji im je promenio život. Hrvatska vojska je prekršila Sarajevski sporazum i Rezoluciju UN 743, i za 31 sat zauzela 500 kvadratnih kilometara.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Posle ratne 1991. godine, naredne četiri godine srpski narod je uživao zaštitu u tzv. Zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, koju su kontrolisale snage UNPROFOR, a vojne akcije protiv tih teritorija bile su zabranjene sve dok se ne postigne političko rešenje između Zagreba i srpskih vlasti.
Napad u ranu zoru iznenadio je Srbe, ali i mirovne snage. Među 15.000 građana koji su napustili svoje domove bio je i Nikola Rajković (43), koji se za Newsmax Balkans priseća detalja.
"Prvog maja 1995. godine moje detinjstvo se naglo prekinulo. Imao sam 13 godina, živeo u Okučanima, išao u sedmi razred i tog jutra planirao da vežbam fiziku - test nas je čekao već sledećeg dana, jer se majski raspust završavao", navodi Rajković.
Foto: Milena Đorđević
Međutim, kako kaže, umesto pitanja iz fizike, dobio je pitanje života: kako se nositi sa iznenadnim odlaskom, gubitkom doma i strahom za goli život?
"Dan ranije atmosfera je već bila napeta. Naš podstanar, civilni policajac UN-a, Daniel Galadima iz Nigerije, vratio se kući vidno uznemiren. Umesto uobičajenih šala, samo je izustio da je 'situacija opasna.' U zoru su nas probudili zvuci granata. Na radiju su pokušavali da zadrže mir govoreći kako je sve pod kontrolom 18. korpusa RSK, ali stvarnost koja je dolazila s terena govorila je suprotno", navodi Rajković.
Foto: Newsmax BalkansCivilni policajac UN Daniel Galadima iz Nigerije sa Nikolom Rajkovićem par dana pred operaciju "Bljesak"
Rajković se priseća da se 1. maja, oko podne, komšija vratio s prve linije. Uzbuđeno je rekao da je jedno selo već palo.
"Tada sam znao - kraj je. U tom trenutku prestao sam da budem dete. Počeli smo da pakujemo ono malo stvari što je stalo u auto. Baka nije želela da ide, otac nije bio s nama, i tako smo krenuli - mama, brat i ja - kroz Novi Varoš, dok su granate već padale. Tek nakon što smo prešli most na Savi, osetio sam olakšanje: spasli smo živote", priseća se naš sagovornik.
Nakon što je Kemal Mrndžić osuđen u Americi zbog zločina nad Srbima u ratnom logoru u Čelebićima, predsednik Dokumentaciono-informativnog centra Veritas Savo Štrbac očekuje da će protiv Mrndžića organi gonjena BiH otvoriti istragu i da će mu se suditi zbog zločina nad srpskim zatvorenicima.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
Neplanirano, sa samo nešto najosnovnije garderobe, preselili su se kod rođaka u Banjaluku.
"Upisao sam novu školu i završio sedmi razred sa svim peticama. Knjige su mi postale jedini beg od svakodnevnih vesti o poginulima. Sećam se kako sam svaki dan slušao te priče, ali i kako sam pokušavao da u njima ne nestanem. Tog dana izgubio sam detinjstvo, ali sam dobio nešto drugo – ožiljak sazrevanja koji me i danas oblikuje. Naučio sam da cenim mir, sigurnost i snagu koju nosimo čak i kada mislimo da je više nemamo”, zaključuje Rajković i dodaje da svoju decu uči da nikoga i nikad ne mrze i da pokušaju da budu - pre svega dobri ljudi.
Veritas: Poginule 283 osobe
Za samo 31 sat, snage Hrvatske vojske i policije zauzele su teritoriju tadašnje Republike Srpske Krajine u Zapadnoj Slavoniji, prethodno potpisanih primirjem i pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Prema podacima Veritasa - organizacije koja se bavi ljudskim pravima i srpskim udruženjima izbeglica - tokom operacije je poginulo 283 osobe, među kojima su bili i civili, žene, deca i starci. Više od 15.000 Srba bilo je prinuđeno da napusti svoje domove, a mnogi su i danas raseljeni širom Srbije i Republike Srpske.
Foto: Milena Đorđević
"Sada u Okučanima i okolini živi oko hiljadu i po ljudi. To su uglavnom stariji ljudi, veoma mali broj mladih je ostao", za Newsmax Balkans navodi Savo Štrbac.
Prema njegovim rečima, ovo je jedna od većih tragedija u ratovima devedesetih, jer je za mali broj sati ubijen veliki broj ljudi - gotovo deset osoba svakog sata.
"Većina je stradala dok je bežala prema 'Mostu spasa' preko Save, ka Gradišci. Taj most bio je pod stalnom artiljerijskom vatrom, pa su neki čak pokušavali i da preplivaju reku", navodi Štrbac.
Prema podacima Veritasa, čak 57 žena je poginulo tokom ovog dana, što je izuzetno visok procenat među stradalim žrtvama. Prema njegovim rečima, bilo je više civila nego vojnika.
"Prilikom istraživanja imamo priličan broj neidentifikovanih tela. I još više nepronađenih tela", navodi Štrbac.
Foto: Srđan Ilić
Naš sagovornik upozorava da je posle operacije "Bljesak" bilo pokušaja manipulacije brojkama.
"Mnogi su kritikovali Veritas navodeći da je 283 umanjen broj. Mi u Veritasu se stvarno trudimo da sve što objavimo bude na osnovu dokaza, da budemo objektivni, da ne preterujemo. Recimo, jedan izveštaj Ministarstva inostranih poslova SRJ iz 1995. godine naveo je da je poginulo 3.000 civila i 1.000 vojnika, što zaista ne odgovara istini", navodi Štrbac.
Prilikom operacije "Bljesak", oko 1.500 Srba je uhapšeno, a mnogi od njih su naredne godine proveli po zatvorima i logorima.
Iako je hrvatsko rukovodstvo tada tvrdilo da je cilj operacije bio uspostavljanje ustavno-pravnog poretka na teritoriji Hrvatske, srpska strana i brojni međunarodni posmatrači ukazivali su na gruba kršenja međunarodnog prava, posebno po pitanju zaštite civila i ratnih zarobljenika.
Za stradanje srpskih civila niko nije pravosudno odgovarao. S druge strane, hrvatske vlasti imaju spisak od oko 4.000 Srba koji se u nekim dokumentima terete za ratne zločine.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Zašto nije došlo do izmena krivičnog zakona nakon tragedija u Ribnikaru, Duboni i Malom Orašju? Šta će odrediti rezultate izbora – ekonomska situacija ili spoljna politika? Zašto se desno orijentisane stranke sve manje bave pitanje Kosova i Metohije koje je od početka višestranačja bilo u fokusu? Gosti emisije biće novinari Miloš Garić i Dušan Stojaković Tramp najavio povlačenje 5 000 vojnika iz Nemačke – kakvi su budući odnosi Amerike i Evropske Unije?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALEKSINAČKI TANGO
Istorija naselja Aleksinački Rudnik koje je krajem XIX veka počelo svoje uzdizanje zahvaljujući uspešnom biznisu-kopanju uglja imalo je blistavu budućnost koja je trajala do velike nesreće 1989. godine. Tokom devedesetih naselje počinje, nakon zatvaranja rudnika, lagano da gubi svoje važno mesto u prosperitetu celog Aleksinačkog kraja. Ostaci građevina iz vremena kada je Aleksinački Rudnik bio savršeno projektovan grad za rudare i njihove porodice danas je samo mesto tragova nekog boljeg života. Ova epizoda "Dekada" donosi priču o rudarskom naselju i nadanjima onih koji se osećaju zaboravljenim.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Veliki kvar na primarnom snabdevanju električnom energijom celokupnog beogradskog vodovodnog sistema je popravljen, saopšteno je iz Javnog komunalnog preduzeća "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Stručnjaci upozoravaju da problem kod mršavljenja nije samo količina hrane, već i njen sastav, jer ultraprerađene namirnice podstiču prejedanje, dok proteini i vlakna duže održavaju osećaj sitosti i olakšavaju kontrolu kalorija.
Srbija je ušla u talas razvoja veštačke inteligencije sa projektom SciFi (Serbian AI Factory antena), koji je okupio osam instituta, naučnih i akademskih institucija u zemlji, saopštila je naučna savetnica Instituta za fiziku u Beogradu Marija Mitrović Dankulov za Newsmax Balkans.
Građanima Srbije će od 1. jula biti dostupni pasoši sa izmenjenim dizajnom i dodatnim sigurnosnim elementima, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije, uz naglašavanje da je poskupelo izdavanje pasoša.
Najnoviji izveštaj Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) o kvalitetu vazduha donosi zabrinjavajuće podatke - čak 20 odsto mernih stanica širom Evrope zabeležilo je nivoe zagađenja iznad važećih standarda Evropske unije.
Na regionalnoj deponiji "Gigoš" kod Jagodine izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Vatrogasci su uspeli delom da zaustave širenje vatre, ali požar nije ugašen.
Ministri spoljnih poslova Evropske unije u ponedeljak će u Briselu razmatrati situaciju na Zapadnom Balkanu, sa posebnim fokusom na Srbiju i realizaciju Plana rasta vrednog šest milijardi evra.
Evropska unija priprema jednu od najvećih reformi saobraćajnih propisa u poslednjim decenijama, od digitalnih vozačkih dozvola i novih pravila za mlade vozače, do usklađivanja kazni i zabrana vožnje koje će važiti u svim zemljama članicama.
Komentari (0)