Zbog klimatskih promena pomor pčela u Srbiji, najgora situacija u Vojvodini
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
On je rekao da za to ima više uzroka, a da je najveći klimatske promene usled kojih, zbog ogromnih suša ili nenormalnih kiša, ima sve manje kvalitetnog polena.
Živadinović, takođe, ističe da na jugu Srbije dominira varoa, dok u Vojvodini dominira nedostatak polena.
"To ne znači da nije bilo nedostatka polena na jugu Srbije i ne znači da nije bilo varoe u Vojvodini, naprotiv. Kada nemate adekvatnu ishranu, to važi za svaki živi organizam, pa i za pčele, podložni ste bolestima", naglasio je Živadinović.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Kako je naveo, klima se menja, postajemo sušnije područje i normalno je i da se paraziti menjaju i da dolaze novi.
"Uskoro se očekuje dolazak jednog parazita, pčela tropilaelaps, koji je veoma opasan. Još možda će biti i gori od varoe destruktor, koja je trenutno aktuelna. Bukvalno, svet se menja po svim pitanjima pa i po pitanju biologije jer biologija je neumitna. Ali definitivno taj nedostatak polena koji smo imali samo se udružio sa bolestima pa i nozema patogenija kada imate, da kažem, nedostatak u ishrani", naveo je Živadinović.
Istakao je da je Veterinarski fakultet radi analizu za članove Saveza pčelarskih organizacija Srbije i da je ona pokazala da je virus akutne paralize najdominantniji u svim uzorcima.
"Tu je i virus hronične paralize pčela i virus deformisanih krila i ti virusi nisu ništa novo. Oni su prisutni tu u društvima godinama, ali kada dođe do problema sa imunskim odgovorom ćelija, upravo zbog loše ishrane, naravno da oni naprave veću štetu, razmnože se u većem broju", objasnio je Živadinović.
Kako je rekao, to su samo dodatni faktori koji su se nadovezali na neadekvatnu ishranu pčela, a neadekvatna ishrana potiče od klimatskih promena, znači nenormalnih suša ili nenormalnih kiša.
Foto: Pixabay
On ističe da, u takvim uslovima, čak i kada ima dovoljno polena, on nije odgovarajućeg kvaliteta tako da ne može da zadovolji hranidbene zahteve pčelinjeg organizma.
Takođe, Živanović je rekao da se na sve to nadovezuje sveopšta zagađenost pesticidima, zbog njihove nekritičke, neznalačke i nepravilne upotrebe.
"Ova godina je specifična i po tome što je bilo mnogo mrazeva, ali specifična će biti i po tome što je pčela mnogo manje. Ne samo što mi imamo veliko uginuće, već i ove pčele koje su preživele su veoma slabe. U odnosu na neke normalne godine, ima ih malo, a njihova aktivnost u polju je manja. Samim tim pčelari nemaju interesa da ih sele jer gledaju da ih nekako oporave", naveo je Živadinović.
Dodaje da sve to znači da ćemo imati problem oprašivanja ove godine.
"Jedno je uništio mraz, drugo će biti uništeno zbog oprašivanja. Tek će se sada videti vrednost pčela. Ove godine ćemo imati dramatičan pad prinosa u poljoprivredi", konstatovao je Živadinović.
Ove godine biti manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda
On objašnjava da će ove godine biti mnogo manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, jer zaprašivanjem pčele utiču na to.
"Kada ga pčela opraši, stvori se seme. Seme provocira biljku da luči više materija, da napuni to seme hranjivim materijama. Samim tim imate više lekovitih materija. Detelinu, ako je ne opraši pčela, pojede krava ali daje manje mleka", naglasio je Živadinović i dodao da su pčele važne i za vinograd u vreme zrenja grožđa i da taj podatak veoma mali broj ljudi zna.
"Pčela nije uzalud proglašena za najvažnije živo biće na planeti pre nekoliko godina zvanično, zato što pčele oprašuju preko 80 odsto gajenog bilja. Trećina hrane direktno zavisi od pčela. Kada bi pčele nestale danas, za godinu do dve, bismo imali dve trećine hrane manje na planeti zbog tog povezanog lanca u prirodi. Pčela doprinosi na mnogo načina, a med je najmanje važan proizvod pčela, koliko god to zvučalo čudno. Pčelar od pčela dobije otprilike 1-1,5 odsto vrednosti koju pčela da čitavoj zajednici", objasnio je Živadinović.
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PORTAL ( R )
Portal. Vaš prolaz u svet. Svakog radnog dana u 20h emisija koja objašnjava izbore, pregovore, sukobe i ratove. Otvorite portal i zakoračite izvan naših granica!
special
11:00
PULS PLANETE ( R )
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
Profesorka sociologije i potpredsednica novosadskog odbora Pokreta slobodnih građana Marija Vasić, član PSG Lado Jovović i aktivista grupe "Stav" Lazar Dinić pušteni su iz pritvora da se brane sa slobode, saopštio je Apelacioni sud u Novom Sadu.
Studentski pokret je najjača društvena grupa u ovom trenutku, koja će verovatno postati i politička. Pokret slobodnih građana smatra da studenti imaju legitimitet i imaju našu punu podršku, nećemo ići protiv njihovih odluka, izjavio je predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović.
U međunarodnoj akciji pravosudnih organa više evropskih država i Srbije, uz podršku MUP, u Srbiji je uhapšeno pet osoba osumnjičenih za šverc narkotika i oružja. Jedna osoba je u bekstvu, a postupci protiv ostalih pripadnika grupe vode se u više evropskih zemalja.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su osam osoba, saopštio je MUP.
Politički analitičar Zoran Vuletić rekao je da novi potencijal i novi izvor opozicionih glasova leži u dogovoru studenata, opozicije, univerziteta i profesora, dok je Sava Stambolić iz Centra za društvenu stabilnost dodao da će izbora biti kada se proceni da je to dobro za društvo.
U Srbiji promenljivo i nestabilno vreme, povremeno sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom uz slab i umeren vetar južnih pravaca, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Eparhija raško-prizrenska Srpske pravoslavne crkve je preko predstavnika Eparhije podnela krivičnu prijavu protiv albanskog državljanina i drugih nepoznatih lica zbog toga što su nedavno provalili u crkvu Svetog Arhangela Mihaila iz 14. veka u selu Rakitnica kod Podujeva.
Povodom objava u medijima da je dao saglasnost da bude na studentskoj izbornoj listi, rektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladan Đokić odgovario je da bi eventualni takav poziv studenata shvatio kao gest poverenja i ukazanu čast.
Iako studenti, posle šest meseci protesta, traže vanredne parlamentarne izbore, predsednik Srbije poručuje – izbora neće biti. O tome da li bi izbori mogli da budu rešenje za aktuelnu političku krizu, za emisiju "Presek" na televiziji Newsmax govorio je izvršni direktor CESID Bojan Klačar.
Direktor poplavljenog isturenog odeljenja Osnovne škole "Branko Radičević" u Međi kod Leskovca Marko Ranđelović rekao je za Newsmax Balkans da su učenici upućeni da pohađaju nastavu u matičnoj školi u Brestovcu, a da će se škola truditi da u što kraćem vremenu saniraju problem.
Radnici u Srbiji rade u proseku 41,3 sata nedeljno, čime se naša zemlja svrstava među države sa najdužom radnom nedeljom u Evropi - odmah iza Turske. O tome kako se dužina radnog vremena odražava na radnike i ekonomiju, govorio je predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Požegi, uhapšen je R. R. (48), dok je po nalogu OJT u Zrenjaninu, uhapšen i S. P. (42), zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili više krivičnih dela, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Upisom Srpsko-ruskog fronta u Registar političkih stranaka broj partija ruske nacionalne manjine u Srbiji popeo na devet, pa se tako svaka 13 aktivna stranka na srpskoj političkoj sceni, barem formalno, bavi „ruskim pitanjem“. Time su Rusi postali manjina sa najviše političkih partija u Srbiji.
Komentari (0)