Zbog klimatskih promena pomor pčela u Srbiji, najgora situacija u Vojvodini
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
On je rekao da za to ima više uzroka, a da je najveći klimatske promene usled kojih, zbog ogromnih suša ili nenormalnih kiša, ima sve manje kvalitetnog polena.
Živadinović, takođe, ističe da na jugu Srbije dominira varoa, dok u Vojvodini dominira nedostatak polena.
"To ne znači da nije bilo nedostatka polena na jugu Srbije i ne znači da nije bilo varoe u Vojvodini, naprotiv. Kada nemate adekvatnu ishranu, to važi za svaki živi organizam, pa i za pčele, podložni ste bolestima", naglasio je Živadinović.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Kako je naveo, klima se menja, postajemo sušnije područje i normalno je i da se paraziti menjaju i da dolaze novi.
"Uskoro se očekuje dolazak jednog parazita, pčela tropilaelaps, koji je veoma opasan. Još možda će biti i gori od varoe destruktor, koja je trenutno aktuelna. Bukvalno, svet se menja po svim pitanjima pa i po pitanju biologije jer biologija je neumitna. Ali definitivno taj nedostatak polena koji smo imali samo se udružio sa bolestima pa i nozema patogenija kada imate, da kažem, nedostatak u ishrani", naveo je Živadinović.
Istakao je da je Veterinarski fakultet radi analizu za članove Saveza pčelarskih organizacija Srbije i da je ona pokazala da je virus akutne paralize najdominantniji u svim uzorcima.
"Tu je i virus hronične paralize pčela i virus deformisanih krila i ti virusi nisu ništa novo. Oni su prisutni tu u društvima godinama, ali kada dođe do problema sa imunskim odgovorom ćelija, upravo zbog loše ishrane, naravno da oni naprave veću štetu, razmnože se u većem broju", objasnio je Živadinović.
Kako je rekao, to su samo dodatni faktori koji su se nadovezali na neadekvatnu ishranu pčela, a neadekvatna ishrana potiče od klimatskih promena, znači nenormalnih suša ili nenormalnih kiša.
Foto: Pixabay
On ističe da, u takvim uslovima, čak i kada ima dovoljno polena, on nije odgovarajućeg kvaliteta tako da ne može da zadovolji hranidbene zahteve pčelinjeg organizma.
Takođe, Živanović je rekao da se na sve to nadovezuje sveopšta zagađenost pesticidima, zbog njihove nekritičke, neznalačke i nepravilne upotrebe.
"Ova godina je specifična i po tome što je bilo mnogo mrazeva, ali specifična će biti i po tome što je pčela mnogo manje. Ne samo što mi imamo veliko uginuće, već i ove pčele koje su preživele su veoma slabe. U odnosu na neke normalne godine, ima ih malo, a njihova aktivnost u polju je manja. Samim tim pčelari nemaju interesa da ih sele jer gledaju da ih nekako oporave", naveo je Živadinović.
Dodaje da sve to znači da ćemo imati problem oprašivanja ove godine.
"Jedno je uništio mraz, drugo će biti uništeno zbog oprašivanja. Tek će se sada videti vrednost pčela. Ove godine ćemo imati dramatičan pad prinosa u poljoprivredi", konstatovao je Živadinović.
Ove godine biti manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda
On objašnjava da će ove godine biti mnogo manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, jer zaprašivanjem pčele utiču na to.
"Kada ga pčela opraši, stvori se seme. Seme provocira biljku da luči više materija, da napuni to seme hranjivim materijama. Samim tim imate više lekovitih materija. Detelinu, ako je ne opraši pčela, pojede krava ali daje manje mleka", naglasio je Živadinović i dodao da su pčele važne i za vinograd u vreme zrenja grožđa i da taj podatak veoma mali broj ljudi zna.
"Pčela nije uzalud proglašena za najvažnije živo biće na planeti pre nekoliko godina zvanično, zato što pčele oprašuju preko 80 odsto gajenog bilja. Trećina hrane direktno zavisi od pčela. Kada bi pčele nestale danas, za godinu do dve, bismo imali dve trećine hrane manje na planeti zbog tog povezanog lanca u prirodi. Pčela doprinosi na mnogo načina, a med je najmanje važan proizvod pčela, koliko god to zvučalo čudno. Pčelar od pčela dobije otprilike 1-1,5 odsto vrednosti koju pčela da čitavoj zajednici", objasnio je Živadinović.
"Svi su mi govorili da sam pogrešio jer nisam fudbaler. Otišao sam u jedini sport gde sam hendikepiran po visini i snazi. Fudbal mi je bio omiljen, ali košarka mi je bila najveći izazov", izjavio je nekadašnji košarkaš i trener Zoran Moka Slavnić u emisiji Sinteza. Zoran Moka Slavnić, jedan od najvećih playmakera u istoriji jugoslovenske i evropske košarke, gost je emisije Sinteza. Njegova karijera obuhvata zlatne medalje sa svetskih i evropskih prvenstava, trenerske uspehe u Šibenku, Partizanu i Jugoplastici, kao i ulogu prvog selektora samostalne Srbije. U ekskluzivnom razgovoru sa Lukom Mičetom, Moka govori o svom detinjstvu na Kalemegdanu, o prvim koracima u Crvenoj zvezdi, o legendama poput Dražena Petrovića, Aleksandra Đorđevića i Tonija Kukoča koje je otkrio i trenirao, o trenerskoj filozofiji i anegdotama sa najznačajnijih utakmica. Otkriva i kako su izgledali dueli sa Sovjetskim Savezom, šta je značio "koš preko glave" i kako je njegov odnos sa Mirzom Delibašićem i drugim legendama izgradio generaciju koja se i danas pamti kao "zlatni tim Jugoslavije". Moka Slavnić: Fudbal mi je bio omiljen, ali košarka je bila najveći izazov.
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Transplantacija organa: Od potpisa do novog života. Gosti: Ivana Jović, udruženje Donorstvo je herojstvo, Ana Stamenković, dr Saša Knežević
specijal
04:00
SINTEZA (R)
"Svi su mi govorili da sam pogrešio jer nisam fudbaler. Otišao sam u jedini sport gde sam hendikepiran po visini i snazi. Fudbal mi je bio omiljen, ali košarka mi je bila najveći izazov", izjavio je nekadašnji košarkaš i trener Zoran Moka Slavnić u emisiji Sinteza. Zoran Moka Slavnić, jedan od najvećih playmakera u istoriji jugoslovenske i evropske košarke, gost je emisije Sinteza. Njegova karijera obuhvata zlatne medalje sa svetskih i evropskih prvenstava, trenerske uspehe u Šibenku, Partizanu i Jugoplastici, kao i ulogu prvog selektora samostalne Srbije. U ekskluzivnom razgovoru sa Lukom Mičetom, Moka govori o svom detinjstvu na Kalemegdanu, o prvim koracima u Crvenoj zvezdi, o legendama poput Dražena Petrovića, Aleksandra Đorđevića i Tonija Kukoča koje je otkrio i trenirao, o trenerskoj filozofiji i anegdotama sa najznačajnijih utakmica. Otkriva i kako su izgledali dueli sa Sovjetskim Savezom, šta je značio "koš preko glave" i kako je njegov odnos sa Mirzom Delibašićem i drugim legendama izgradio generaciju koja se i danas pamti kao "zlatni tim Jugoslavije". Moka Slavnić: Fudbal mi je bio omiljen, ali košarka je bila najveći izazov.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-STVARNO DOBAR TATOO (R)
Tetoviranje je deo istorije civilizacija koje se zadržalo da današnjeg dana. Nekada su Jugosloveni ponosno u vojsci, na odsluženju roka od godinu dana, naivno mastilom zapisivali JNA pod kožom, dok su drugi bili ozloglašeni osudjenici kojima je tetovaža bila deo života u ćeliji. Danas su tetovaže obeležje društvenih, političkih, sektaških i mafijaških klanova, ali i stvar mode i prestiža. Tetoviranje se pretvorilo u opšte mesto koje po pravilu ili nije socijalno prihvatljiv ili jeste, ali se vezuje za militariste, kavgadžije i moguće nasilnike.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je na konferenciji za novinare da se u Valjevskoj bolnici nalaze četiri osobe povređene na protestima sa lakim povredama, a o navodima o povređivanju i smrti maloletnika u Valjevu, istakao je da se to nije desilo.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i predsednik Rusije Vladimir Putin održali su sastanak na Aljasci, gde su razgovarali o okončanju rata u Ukrajini. Posle tri sata pregovora u Enkoridžu, novinarima su saopštili da nije postignut konačan dogovor, ali da su napravljeni pomaci.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova, četvrto veče zaredom u više mesta u Srbiji održani su protesti pod nazivom "Srbija se umiriti ne može". U Valjevu se dogodio niz incidenata, nakon čega je usledilo hapšenje demonstranata. Incidenti su zabeleženi i u drugim mestima.
Jedna osoba je poginula, a sedam je povređeno u saobraćajnoj nesreći na putu Zaječar–Knjaževac kod sela Grljan, koja se dogodila oko pet sati, saznajemo iz Policijske uprave Zaječar.
Dvojica tinejdžera, starosti 19 i 17 godina, poginula su u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mestu Ugrinovci, na putu Batajnica–Busije, saznaje Newsmax Balkans.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na svom Instagram profilu da će država zajedno sa narodom podići i obnoviti prostorije tužilaštva i sudova, kao i stranačke prostorije uništene tokom protesta, navodeći da dolazi vreme odgovornosti.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, jedan žandarm je povređen u Valjevu i dosad je tokom večeri uhapšeno 18 ljudi, ali taj broj će sigurno biti veći, izjavio je ministar Ivica Dačić na konferenciji za novinare.
Usled havarije na magistralnom cevovodu prečnika 300 milimetara, koja je nastala u večernjim časovima, bez vode je ostalo nekoliko većih naselja u Kruševcu.
Pripadnici Policijske uprave u Pančevu, u saradnji sa pripadnicima Žandarmerije, sprovode pojačane kontrole sportsko-rekreativnih plovila i malih nautičara, sa ciljem unapređenja bezbednosti plovidbe na rekama, saopštio je MUP na Instagramu.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova, četvrto veče zaredom u više mesta u Srbiji održani su protesti pod nazivom "Srbija se umiriti ne može". U Valjevu se dogodio niz incidenata, nakon čega je usledilo hapšenje demonstranata. Incidenti su zabeleženi i u drugim mestima.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su M. V. (26) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela polno uznemiravanje i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Dvojica demostranata danas su na saslušanju priznala krivicu za napade na policajce tokom protesta u Beogradu 14. avgusta i zaključili sporazume sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu na osnovu kojih će biti osuđeni na uslovne i novčane kazne.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je na konferenciji za novinare da se u Valjevskoj bolnici nalaze četiri osobe povređene na protestima sa lakim povredama, a o navodima o povređivanju i smrti maloletnika u Valjevu, istakao je da se to nije desilo.
Komentari (0)