Zbog klimatskih promena pomor pčela u Srbiji, najgora situacija u Vojvodini
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
On je rekao da za to ima više uzroka, a da je najveći klimatske promene usled kojih, zbog ogromnih suša ili nenormalnih kiša, ima sve manje kvalitetnog polena.
Živadinović, takođe, ističe da na jugu Srbije dominira varoa, dok u Vojvodini dominira nedostatak polena.
"To ne znači da nije bilo nedostatka polena na jugu Srbije i ne znači da nije bilo varoe u Vojvodini, naprotiv. Kada nemate adekvatnu ishranu, to važi za svaki živi organizam, pa i za pčele, podložni ste bolestima", naglasio je Živadinović.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Kako je naveo, klima se menja, postajemo sušnije područje i normalno je i da se paraziti menjaju i da dolaze novi.
"Uskoro se očekuje dolazak jednog parazita, pčela tropilaelaps, koji je veoma opasan. Još možda će biti i gori od varoe destruktor, koja je trenutno aktuelna. Bukvalno, svet se menja po svim pitanjima pa i po pitanju biologije jer biologija je neumitna. Ali definitivno taj nedostatak polena koji smo imali samo se udružio sa bolestima pa i nozema patogenija kada imate, da kažem, nedostatak u ishrani", naveo je Živadinović.
Istakao je da je Veterinarski fakultet radi analizu za članove Saveza pčelarskih organizacija Srbije i da je ona pokazala da je virus akutne paralize najdominantniji u svim uzorcima.
"Tu je i virus hronične paralize pčela i virus deformisanih krila i ti virusi nisu ništa novo. Oni su prisutni tu u društvima godinama, ali kada dođe do problema sa imunskim odgovorom ćelija, upravo zbog loše ishrane, naravno da oni naprave veću štetu, razmnože se u većem broju", objasnio je Živadinović.
Kako je rekao, to su samo dodatni faktori koji su se nadovezali na neadekvatnu ishranu pčela, a neadekvatna ishrana potiče od klimatskih promena, znači nenormalnih suša ili nenormalnih kiša.
Foto: Pixabay
On ističe da, u takvim uslovima, čak i kada ima dovoljno polena, on nije odgovarajućeg kvaliteta tako da ne može da zadovolji hranidbene zahteve pčelinjeg organizma.
Takođe, Živanović je rekao da se na sve to nadovezuje sveopšta zagađenost pesticidima, zbog njihove nekritičke, neznalačke i nepravilne upotrebe.
"Ova godina je specifična i po tome što je bilo mnogo mrazeva, ali specifična će biti i po tome što je pčela mnogo manje. Ne samo što mi imamo veliko uginuće, već i ove pčele koje su preživele su veoma slabe. U odnosu na neke normalne godine, ima ih malo, a njihova aktivnost u polju je manja. Samim tim pčelari nemaju interesa da ih sele jer gledaju da ih nekako oporave", naveo je Živadinović.
Dodaje da sve to znači da ćemo imati problem oprašivanja ove godine.
"Jedno je uništio mraz, drugo će biti uništeno zbog oprašivanja. Tek će se sada videti vrednost pčela. Ove godine ćemo imati dramatičan pad prinosa u poljoprivredi", konstatovao je Živadinović.
Ove godine biti manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda
On objašnjava da će ove godine biti mnogo manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, jer zaprašivanjem pčele utiču na to.
"Kada ga pčela opraši, stvori se seme. Seme provocira biljku da luči više materija, da napuni to seme hranjivim materijama. Samim tim imate više lekovitih materija. Detelinu, ako je ne opraši pčela, pojede krava ali daje manje mleka", naglasio je Živadinović i dodao da su pčele važne i za vinograd u vreme zrenja grožđa i da taj podatak veoma mali broj ljudi zna.
"Pčela nije uzalud proglašena za najvažnije živo biće na planeti pre nekoliko godina zvanično, zato što pčele oprašuju preko 80 odsto gajenog bilja. Trećina hrane direktno zavisi od pčela. Kada bi pčele nestale danas, za godinu do dve, bismo imali dve trećine hrane manje na planeti zbog tog povezanog lanca u prirodi. Pčela doprinosi na mnogo načina, a med je najmanje važan proizvod pčela, koliko god to zvučalo čudno. Pčelar od pčela dobije otprilike 1-1,5 odsto vrednosti koju pčela da čitavoj zajednici", objasnio je Živadinović.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Studenti u blokadi i grupa građana ispred Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu, nisu dozvolili dekanu Patriku Dridu i profesorima da uđu u zgradu fakulteta. U međuvremenu je došla policija i Žandarmerija u opremi za razbijanje demonstracija, upotrebljen je i suzavac.
Odbor za kulturu i informisanje Skupštine Srbije doneo je Odluku o pokretanju postupka za predlaganje kandidata za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Komentarišući dešavanja tokom današnje blokade DIF u Novom Sadu, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je povređen dekan fakulteta i da je policija intervenisala u najmanjoj mogućoj meri.
Menadžerka za razvoj investicija AD "Infrastruktura Železnica Srbije" Slobodanka Katanić, predsednik Komisije za tehnički pregled Milutin Savović i članica te Komisije Biljana Krstić pušteni su da se brane sa slobode, potvrđeno je Newsmax Balkans iz Apelacionog suda u Beogradu.
U Srbiji će biti pretežno sunčano i toplo vreme, dok se podne očekuje slab i umeren razvoj dnevne oblačnosti, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Pripadnik 63. padobranske brigade stariji vodnik prve klase Milan Stanković preminuo je u Vojnoj bolnici "Niš" od povreda zadobijenih oko 17.20 časova tokom izvođenja padobranskog skoka na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je s komesarkom Evropske unije za proširenje i susedsku politiku Martom Kos o ključnim izazovima i prilikama na evropskom putu Srbije, sa posebnim fokusom na reforme i realizaciju Evropskog plana rasta za Zapadni Balkan.
U Rači je organizovan protest zbog pada plafona u Osnovnoj školi "Karađorđe" u Saranovu, a među okupljenima ispred opštine su i traktori okićeni zastavama Srbije, kao i veterani iz Rače i bajkeri iz Kragujevca.
Narednih dana, zajedno sa kabinetom premijera, planiramo da se obratimo studentima, da se sve vrati u normalnu, da institucije ponovo rade, a da nezadovoljni budu deo studentskih parlamenata, izjavio je državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Ivan Bošnjak.
Studenti i građani okupili su se kod zgrade novosadskog suda u znak podrške studentu Fakulteta tehničkih nauka (FTN) Veljku Petroviću, koji je sinoć uhapšen zbog navodnog napada na dekana Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje (DIF) Patrika Drida.
Premijer Srbije Đuro Macut i komesarka za proširenje Evropske unije (EU) Marta Kos sastali su se u Beogradu. Na zajedničkoj konferenciji za medije potvrdili su evropski put Srbije.
Prerdsednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je danas da je telefonom razgovarao sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, sa kojim je dogovorio susret u skoroj budućnosti.
Komentari (0)