Zbog klimatskih promena pomor pčela u Srbiji, najgora situacija u Vojvodini
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
Izvor: Tanjug
29.04.2025. 16:18
Foto: Envato
On je rekao da za to ima više uzroka, a da je najveći klimatske promene usled kojih, zbog ogromnih suša ili nenormalnih kiša, ima sve manje kvalitetnog polena.
Živadinović, takođe, ističe da na jugu Srbije dominira varoa, dok u Vojvodini dominira nedostatak polena.
"To ne znači da nije bilo nedostatka polena na jugu Srbije i ne znači da nije bilo varoe u Vojvodini, naprotiv. Kada nemate adekvatnu ishranu, to važi za svaki živi organizam, pa i za pčele, podložni ste bolestima", naglasio je Živadinović.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Kako je naveo, klima se menja, postajemo sušnije područje i normalno je i da se paraziti menjaju i da dolaze novi.
"Uskoro se očekuje dolazak jednog parazita, pčela tropilaelaps, koji je veoma opasan. Još možda će biti i gori od varoe destruktor, koja je trenutno aktuelna. Bukvalno, svet se menja po svim pitanjima pa i po pitanju biologije jer biologija je neumitna. Ali definitivno taj nedostatak polena koji smo imali samo se udružio sa bolestima pa i nozema patogenija kada imate, da kažem, nedostatak u ishrani", naveo je Živadinović.
Istakao je da je Veterinarski fakultet radi analizu za članove Saveza pčelarskih organizacija Srbije i da je ona pokazala da je virus akutne paralize najdominantniji u svim uzorcima.
"Tu je i virus hronične paralize pčela i virus deformisanih krila i ti virusi nisu ništa novo. Oni su prisutni tu u društvima godinama, ali kada dođe do problema sa imunskim odgovorom ćelija, upravo zbog loše ishrane, naravno da oni naprave veću štetu, razmnože se u većem broju", objasnio je Živadinović.
Kako je rekao, to su samo dodatni faktori koji su se nadovezali na neadekvatnu ishranu pčela, a neadekvatna ishrana potiče od klimatskih promena, znači nenormalnih suša ili nenormalnih kiša.
Foto: Pixabay
On ističe da, u takvim uslovima, čak i kada ima dovoljno polena, on nije odgovarajućeg kvaliteta tako da ne može da zadovolji hranidbene zahteve pčelinjeg organizma.
Takođe, Živanović je rekao da se na sve to nadovezuje sveopšta zagađenost pesticidima, zbog njihove nekritičke, neznalačke i nepravilne upotrebe.
"Ova godina je specifična i po tome što je bilo mnogo mrazeva, ali specifična će biti i po tome što je pčela mnogo manje. Ne samo što mi imamo veliko uginuće, već i ove pčele koje su preživele su veoma slabe. U odnosu na neke normalne godine, ima ih malo, a njihova aktivnost u polju je manja. Samim tim pčelari nemaju interesa da ih sele jer gledaju da ih nekako oporave", naveo je Živadinović.
Dodaje da sve to znači da ćemo imati problem oprašivanja ove godine.
"Jedno je uništio mraz, drugo će biti uništeno zbog oprašivanja. Tek će se sada videti vrednost pčela. Ove godine ćemo imati dramatičan pad prinosa u poljoprivredi", konstatovao je Živadinović.
Ove godine biti manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda
On objašnjava da će ove godine biti mnogo manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, jer zaprašivanjem pčele utiču na to.
"Kada ga pčela opraši, stvori se seme. Seme provocira biljku da luči više materija, da napuni to seme hranjivim materijama. Samim tim imate više lekovitih materija. Detelinu, ako je ne opraši pčela, pojede krava ali daje manje mleka", naglasio je Živadinović i dodao da su pčele važne i za vinograd u vreme zrenja grožđa i da taj podatak veoma mali broj ljudi zna.
"Pčela nije uzalud proglašena za najvažnije živo biće na planeti pre nekoliko godina zvanično, zato što pčele oprašuju preko 80 odsto gajenog bilja. Trećina hrane direktno zavisi od pčela. Kada bi pčele nestale danas, za godinu do dve, bismo imali dve trećine hrane manje na planeti zbog tog povezanog lanca u prirodi. Pčela doprinosi na mnogo načina, a med je najmanje važan proizvod pčela, koliko god to zvučalo čudno. Pčelar od pčela dobije otprilike 1-1,5 odsto vrednosti koju pčela da čitavoj zajednici", objasnio je Živadinović.
U novoj epizodii serijala Strogo poverljivo, otkrivamo skrivene slojeve istorije, politike i identiteta jedne od najznačajnijih i najraznovrsnijih regija Srbije. Kroz ekskluzivne arhivske snimke, svedočenja stručnjaka i do sada nepoznate podatke, emisija istražuje kako je Vojvodina kroz vekove oblikovana kao srpski prostor – od perioda Habsburške monarhije i velikih seoba, do političkih i kulturnih borbi u 20. veku. Ova epizoda postavlja temelje za dublje razumevanje savremene Vojvodine i njenog mesta u nacionalnoj svesti.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALZIR I SFRJ
Alžirska borba za nezavisnost bila je podržana od Tita. Francuska je Alžir smatrala svojom teritorijom i nije želela tako lako da je se odrekne. Dolazi do jednog od najvećih ratova u kojem je SFRJ odigrala ključnu ulogu. Alžirski borci su snabdevani oružjem, ranjenici su lečeni u Beogradu, a neki od boraca su bili čak i studenti u Jugoslaviji. Ratni zločini u ratu i značaj te borbe postao je poznat u svetu zahvaljujući jugoslovenskim novinarima i snimateljima koji su prenosili pravu sliku tog sukoba.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Policija u Nišu uhapsila je D. M. (40) iz tog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Uhapšen je i M. S. (23) zbog pomaganja u izvršenju krivičnog dela.
Pripadnici policijske stanice Novi Beograd u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su I. I. (51), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Zločini komunista nakon Drugog svetskog rata tema su izložbe u Vašingonu, pod nazivom "U ime naroda". Direktor Muzeja žrtava komunizma u Vašingtonu Erik Paterson istakao je za Newsmax Balkans da je vreme da se stane na put glorifikaciji Josipa Broza Tita i da svi zločini izađu na videlo.
Na 17. međunarodnoj olimpijadi u znanju u Antaliji, učenici Matematičke gimnazije su nas ponovo obradovali i učinili ponosnim. Izuzetan uspeh srpskih đaka meri se sa osvojenih pet zlatnih i jednom srebrnom medaljom.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije koji kontrolišu saobraćaj presretačima, u vremenskom intervalu od svega par sati, otkrili pet prekršaja nasilničke vožnje i osam nepropisnog preticanja preko neisprekidane uzdužne linije, kao i tri prekršaja većih prekoračenja brzine.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek saopštii je da je ostvarena velika i istorijska pobeda Srpske liste i srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, navodeći da je zaokružen više nego odličan rezultat - Srpska lista je odnela ubedljivu pobedu u opštini Klokot sa 90,03 odsto od važećih glasova.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Nišu, uhapsili su petoricu članova kriminalne grupe, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i udruživanje radi vršenja krivični
Novosađani su na jedan sat blokirali izlaz sa autobuske stanice u Novom Sadu, tokom protesta podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, koji će u ponedeljak zajedno sa sinom stupiti u štrajk glađu.
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Ekipa Hitne pomoći stigla je na plato ispred svečanog ulaza u Skupštinu Srbije i u vozilo uvela poslanika Srpske napredne stranke Uglješu Mrdića, koji već deseti dan štrajkuje glađu.
Komentari (0)