Zbog klimatskih promena pomor pčela u Srbiji, najgora situacija u Vojvodini
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
Izvor: Tanjug
29.04.2025. 16:18
Foto: Envato
On je rekao da za to ima više uzroka, a da je najveći klimatske promene usled kojih, zbog ogromnih suša ili nenormalnih kiša, ima sve manje kvalitetnog polena.
Živadinović, takođe, ističe da na jugu Srbije dominira varoa, dok u Vojvodini dominira nedostatak polena.
"To ne znači da nije bilo nedostatka polena na jugu Srbije i ne znači da nije bilo varoe u Vojvodini, naprotiv. Kada nemate adekvatnu ishranu, to važi za svaki živi organizam, pa i za pčele, podložni ste bolestima", naglasio je Živadinović.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Kako je naveo, klima se menja, postajemo sušnije područje i normalno je i da se paraziti menjaju i da dolaze novi.
"Uskoro se očekuje dolazak jednog parazita, pčela tropilaelaps, koji je veoma opasan. Još možda će biti i gori od varoe destruktor, koja je trenutno aktuelna. Bukvalno, svet se menja po svim pitanjima pa i po pitanju biologije jer biologija je neumitna. Ali definitivno taj nedostatak polena koji smo imali samo se udružio sa bolestima pa i nozema patogenija kada imate, da kažem, nedostatak u ishrani", naveo je Živadinović.
Istakao je da je Veterinarski fakultet radi analizu za članove Saveza pčelarskih organizacija Srbije i da je ona pokazala da je virus akutne paralize najdominantniji u svim uzorcima.
"Tu je i virus hronične paralize pčela i virus deformisanih krila i ti virusi nisu ništa novo. Oni su prisutni tu u društvima godinama, ali kada dođe do problema sa imunskim odgovorom ćelija, upravo zbog loše ishrane, naravno da oni naprave veću štetu, razmnože se u većem broju", objasnio je Živadinović.
Kako je rekao, to su samo dodatni faktori koji su se nadovezali na neadekvatnu ishranu pčela, a neadekvatna ishrana potiče od klimatskih promena, znači nenormalnih suša ili nenormalnih kiša.
Foto: Pixabay
On ističe da, u takvim uslovima, čak i kada ima dovoljno polena, on nije odgovarajućeg kvaliteta tako da ne može da zadovolji hranidbene zahteve pčelinjeg organizma.
Takođe, Živanović je rekao da se na sve to nadovezuje sveopšta zagađenost pesticidima, zbog njihove nekritičke, neznalačke i nepravilne upotrebe.
"Ova godina je specifična i po tome što je bilo mnogo mrazeva, ali specifična će biti i po tome što je pčela mnogo manje. Ne samo što mi imamo veliko uginuće, već i ove pčele koje su preživele su veoma slabe. U odnosu na neke normalne godine, ima ih malo, a njihova aktivnost u polju je manja. Samim tim pčelari nemaju interesa da ih sele jer gledaju da ih nekako oporave", naveo je Živadinović.
Dodaje da sve to znači da ćemo imati problem oprašivanja ove godine.
"Jedno je uništio mraz, drugo će biti uništeno zbog oprašivanja. Tek će se sada videti vrednost pčela. Ove godine ćemo imati dramatičan pad prinosa u poljoprivredi", konstatovao je Živadinović.
Ove godine biti manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda
On objašnjava da će ove godine biti mnogo manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, jer zaprašivanjem pčele utiču na to.
"Kada ga pčela opraši, stvori se seme. Seme provocira biljku da luči više materija, da napuni to seme hranjivim materijama. Samim tim imate više lekovitih materija. Detelinu, ako je ne opraši pčela, pojede krava ali daje manje mleka", naglasio je Živadinović i dodao da su pčele važne i za vinograd u vreme zrenja grožđa i da taj podatak veoma mali broj ljudi zna.
"Pčela nije uzalud proglašena za najvažnije živo biće na planeti pre nekoliko godina zvanično, zato što pčele oprašuju preko 80 odsto gajenog bilja. Trećina hrane direktno zavisi od pčela. Kada bi pčele nestale danas, za godinu do dve, bismo imali dve trećine hrane manje na planeti zbog tog povezanog lanca u prirodi. Pčela doprinosi na mnogo načina, a med je najmanje važan proizvod pčela, koliko god to zvučalo čudno. Pčelar od pčela dobije otprilike 1-1,5 odsto vrednosti koju pčela da čitavoj zajednici", objasnio je Živadinović.
Zašto se svet ubrzano naoružava i da li je diplomatija zaboravljena kategorija? Da li moguća globalna ekonomska kriza može da zaustavi brodove i avione? Da li će običnom čoveku vožnja automobila ili odlazak na letovanje postati luksuz? Odgovore tražimo od karijernog diplomate Zorana Milivojevića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
U S. Makedoniji ponovo drastično povećanje cene naftnih derivata. Ukupno je u poslednjih nedelju dana cena nafte porasla za 30%, što predstavlja šok za građane, a posebno za poljoprivrednike - sa ovim cenama naftnih derivata projekcije su da će poljoprivredni proizvodi ove sezone porasti za 10-15%. Posle godinu dana od slučaja koji je šokirao region, proveravamo dokle se stiglo u procesu protiv osumnjičenih za trgovinu više od 30 dece u Brčkom? Zašto su deca sve češća meta trgovine ljudima u BiH analiziramo sa Milkom Stević, koordinatoricom Sigurne kuće iz Bijeljine. Crnogorski rendžeri na Skadarskom jezeru u borbi sa krivolovom. Već prvog dana kontrole utvrđene su brojne nepravilnosti na terenu. Problemi i u međunarodnim vodama - kakva je situacija sa crnogorskim pomorcima koji su zatražili evakuaciju iz ratom zahvaćenog područja? O tome sa Goranom Idrizovićem, direktorom Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Svake godine na današnji dan podsećamo se stravičnih događaja na Kosovu i Metohiji. U talasu nasilja 17 i 18. marta ubijeno je 16 Srba, stotine povređeno, proterano više od 4.000, demolirano ili uništeno više od 1 000 objekata, kuća, crkava, manastira, uključujući 18 spomenika kulture srpske kulturne baštine. 22 godine kasnije razgovaramo o odnosima Srba I Albanaca I sa kojim izazovima se suočava proces normalizacije, kao prvi korak ka pomirenju. Za Stav dana govore ministar za ljudska i manjinska prva i društveni dijalog Demo Beriša i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
Kriza na Bliskom istoku ulazi u novu, potencijalno opasniju fazu. Nakon što je Iran blokirao jednu od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte na svetu, američki predsednik Donald Tramp pozvao je više država da pošalju ratne brodove kako bi se obezbedio slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz.
Teheran je upozorio Rumuniju da će reagovati politički i pravno ako nastavi da dozvoljava da Sjedinjene Američke Države koriste baze na njenoj teritoriji za operacije protiv Irana.
Na 98. dodeli Oskara u Los Anđelesu za najbolji film proglašeno je ostvarenje "Jedna bitka za drugom" Pola Tomasa Andersona. Majkl B. Džordan i Džesi Bakli osvojili su nagrade za najbolje glavne uloge, dok je film "Grešnici", sa rekordnih 16 nominacija, osvojio više priznanja.
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula izjavio je da su reforme u Srbiji znatno usporene, a da su u nekim segmentima i nazadovale, ocenjujući da tempo pristupanja EU već godinama stagnira.
Saobraćajna policija je u Nišu zaustavila na auto-putu 48-godišnjeg državljanina Turske koji je upravljajući kamionom "Renault" u prethodnih 28 dana počinio čak 86 prekršaja.
Nakon osam godina pauze, Srbija ponovo održava vojne vežbe sa NATO, što otvara pitanje vojne neutralnosti. Stručnjak za bezbednost Ivan Miletić za Newsmax Balkans navodi da je reč o nužnoj vežbi radi operativne spremnosti i testiranja nove zapadne opreme.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su policijski službenici Stanice Granične policije Beograd V. P. i S. G. zbog sumnje da su iskorišćavanjem svog položaja, nevršenjem svoje službene dužnosti, bez izvršenih provera, omogućavali ulazak u Srbiju strancima koji spadaju u rizičnu grupu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se u sredu sa predstavnicima kompanije Azvirt nakon čega će biti potpisan komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji brze saobraćajnice granični prelaz Bački breg-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran.
Komentari (0)