Zbog klimatskih promena pomor pčela u Srbiji, najgora situacija u Vojvodini
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović izjavio je da se ceo region suočava sa velikim uginućem pčela a da je u Srbiji najgora situacija u Vojvodini, gde u nekim pčelinjacima uginuće pčela dostiže i do 100 odsto.
Izvor: Tanjug
29.04.2025. 16:18
Foto: Envato
On je rekao da za to ima više uzroka, a da je najveći klimatske promene usled kojih, zbog ogromnih suša ili nenormalnih kiša, ima sve manje kvalitetnog polena.
Živadinović, takođe, ističe da na jugu Srbije dominira varoa, dok u Vojvodini dominira nedostatak polena.
"To ne znači da nije bilo nedostatka polena na jugu Srbije i ne znači da nije bilo varoe u Vojvodini, naprotiv. Kada nemate adekvatnu ishranu, to važi za svaki živi organizam, pa i za pčele, podložni ste bolestima", naglasio je Živadinović.
Naučnici istraživačke agencije Aria, koju finansira britanska vlada sa 800 miliona funti, istražiće u okviru svog projekta potencijal matica u pčelinjim zajednicama za eventualni pronalazak terapija koje bi mogle da produže ljudski vek.
Kako je naveo, klima se menja, postajemo sušnije područje i normalno je i da se paraziti menjaju i da dolaze novi.
"Uskoro se očekuje dolazak jednog parazita, pčela tropilaelaps, koji je veoma opasan. Još možda će biti i gori od varoe destruktor, koja je trenutno aktuelna. Bukvalno, svet se menja po svim pitanjima pa i po pitanju biologije jer biologija je neumitna. Ali definitivno taj nedostatak polena koji smo imali samo se udružio sa bolestima pa i nozema patogenija kada imate, da kažem, nedostatak u ishrani", naveo je Živadinović.
Istakao je da je Veterinarski fakultet radi analizu za članove Saveza pčelarskih organizacija Srbije i da je ona pokazala da je virus akutne paralize najdominantniji u svim uzorcima.
"Tu je i virus hronične paralize pčela i virus deformisanih krila i ti virusi nisu ništa novo. Oni su prisutni tu u društvima godinama, ali kada dođe do problema sa imunskim odgovorom ćelija, upravo zbog loše ishrane, naravno da oni naprave veću štetu, razmnože se u većem broju", objasnio je Živadinović.
Kako je rekao, to su samo dodatni faktori koji su se nadovezali na neadekvatnu ishranu pčela, a neadekvatna ishrana potiče od klimatskih promena, znači nenormalnih suša ili nenormalnih kiša.
Foto: Pixabay
On ističe da, u takvim uslovima, čak i kada ima dovoljno polena, on nije odgovarajućeg kvaliteta tako da ne može da zadovolji hranidbene zahteve pčelinjeg organizma.
Takođe, Živanović je rekao da se na sve to nadovezuje sveopšta zagađenost pesticidima, zbog njihove nekritičke, neznalačke i nepravilne upotrebe.
"Ova godina je specifična i po tome što je bilo mnogo mrazeva, ali specifična će biti i po tome što je pčela mnogo manje. Ne samo što mi imamo veliko uginuće, već i ove pčele koje su preživele su veoma slabe. U odnosu na neke normalne godine, ima ih malo, a njihova aktivnost u polju je manja. Samim tim pčelari nemaju interesa da ih sele jer gledaju da ih nekako oporave", naveo je Živadinović.
Dodaje da sve to znači da ćemo imati problem oprašivanja ove godine.
"Jedno je uništio mraz, drugo će biti uništeno zbog oprašivanja. Tek će se sada videti vrednost pčela. Ove godine ćemo imati dramatičan pad prinosa u poljoprivredi", konstatovao je Živadinović.
Ove godine biti manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda
On objašnjava da će ove godine biti mnogo manji prinos i kvalitet poljoprivrednih proizvoda, jer zaprašivanjem pčele utiču na to.
"Kada ga pčela opraši, stvori se seme. Seme provocira biljku da luči više materija, da napuni to seme hranjivim materijama. Samim tim imate više lekovitih materija. Detelinu, ako je ne opraši pčela, pojede krava ali daje manje mleka", naglasio je Živadinović i dodao da su pčele važne i za vinograd u vreme zrenja grožđa i da taj podatak veoma mali broj ljudi zna.
"Pčela nije uzalud proglašena za najvažnije živo biće na planeti pre nekoliko godina zvanično, zato što pčele oprašuju preko 80 odsto gajenog bilja. Trećina hrane direktno zavisi od pčela. Kada bi pčele nestale danas, za godinu do dve, bismo imali dve trećine hrane manje na planeti zbog tog povezanog lanca u prirodi. Pčela doprinosi na mnogo načina, a med je najmanje važan proizvod pčela, koliko god to zvučalo čudno. Pčelar od pčela dobije otprilike 1-1,5 odsto vrednosti koju pčela da čitavoj zajednici", objasnio je Živadinović.
Koliko je dug put od samo jedne čašice do zavisnosti? Kako izgleda trenutak kada čovek shvati da je izgubio kontrolu nad sopstvenim životom? Koji su najteži trenuci na putu oporavka i šta čoveka drži da ne odustane? Zašto je alkohol društveno prihvaćen, iako njegove posledice razaraju živote i da li sistem dovoljno pomaže ljudima koji žele da se leče? Za emisiju “Tražim reč” govore psiholog Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti Mirjana Martić, bivši zavisnik i autor knjige “Sa margine u visine”, novinarka Aleksandra Simić i Boris Štrbac iz Udruženja za pomoć zavisnicima.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta ostaje od identiteta kada se ode iz zemlje? Kako se čuva jezik tamo gde nije svakodnevan? I ko pamti one koje istorija često zaboravlja? Odgovore tražimo od predsednice Austrijsko-srpskog kulturnog društva „Vilhelmina Mina Karadžić“ profesorke Svetlane Matić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Da li je trilateralni sastanak Albanije, Hrvatske i takozvanog Kosova bezbednosna opasnost za Srbiju? Šta se očekuje od pregovora Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju i da li je mir na pomolu? Od prve sednice Komisije za reviziju biračkog spiska do početka suđenja osumnjičenima u slučaju Generalštab - analiziramo situaciju u društvu sa Slobodanom Cvejićem i Aleksandrom Cvejićem.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u koordiniranoj akciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su četiri osbe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivična dela iznuda i napad na službeno lice u vršenju službene dužnos
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će rok za podnošenje prijava za upis bespravnih objekata biti produžen za tri dana, što znači da se prijave mogu podnositi do nedelje, 8. februara u ponoć.
Od 7. februara najjeftiniji hleb u Srbiji, hleb "Sava", poskupeće za tri dinara. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede Nenad Vujović navodi da na cenu hleba najviše utiču energenti i cena rada.
Bačena je bomba na kuću u Ulici Stojana Ćelića na Dedinju usled čega su oštećeni fasada i ograda objekta, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans. Reč je o kući pevača Zdravka Čolića, preneo je Tanjug.
Ustavni sud u Prištini objavio je presudu u predmetu žalbe Srpske liste povodom izbora Nenada Rašića za potpredsednika skupštine privremenih institucija iz reda srpske zajednice, prema kojoj je odluka skupštine od 10. oktobra 2025. godine doneta suprotno ustavu i poslovniku skupštine.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Andrije S. (19) zbog postojanja osnovane sumnje da je, 10. decembra 2025. godine, hicima iz pištolja koji je neovlašćeno nosio pokušao da ubije pedesetjednogodišnjeg V. B.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin kaže da će radovi na staničnoj zgradi u Novom Sadu trajati do kraja godine, dok će novo stajalište biti gotovo za šest meseci.
U Srbiji se godišnje registruje više od 41.000 novoobolelih od raka, a više od 20.000 ljudi izgubi bitku sa ovom bolešću, pokazuju podaci Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je povereniku za samostalnost tužilaštva zahtev za zaštitu od neprimerenog uticaja predsednika Visokog saveta tužilaštva Branka Stamenkovića i Vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac, saopštilo je VJT.
Prvi sastanak radne grupe za izradu Nacrta zakona o statusu roditelja negovatelja, kojim bi se po prvi put u pravni sistem Srbije uveo ovaj važan pravni institut, održan je u Palati Srbija, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Komentari (0)