(FOTO) Kolona Titovih poštovalaca u Kući cveća, obeleženo 45 godina od njegove smrti
Josip Broz Tito, dugogodišnji neprikosnoveni lider Socijalističke Federativne Rebublike Jugoslavije, umro je 4. maja 1980. I posle 45 godina stotine ljudi u kolonama defiluje kroz Kuću cveća u Beogradu, odajući mu poštu.
Noseći državne zastave i simbole nekadašnje SFRJ, u grupama su dolazili Titovi poštovaoci sa prostora cele bivše Jugoslavije, delegacije brojnih udruženja, ali i strani turisti kojima je Kuća cveća jedna od destinacija koje posećuju tokom boravka u Beogradu.
Najbrojniji su Makedonci, stigle su i desetine građana iz Slovenije, Hrvatske, a sa mnogima od njih se pozdravio i fotografisao Titov unuk Joška Broz.
Vence i cveće položili su predstavnici Društva za istinu o Narodno-oslobodilačkoj borbi, Avnojevski forum JB TITO, delegacije srodnih udruženja i brojni pojedinci koji su i porodično posetili Kuću cveća.
Sociolog i esejista Aleksa Đilas smatra da je uloga i ideja njegovog oca Milovana Đilasa u politici bila velika. Kako je naveo, širio je demokratske ideje, bio je spreman životom da ih podrži i da im da snagu.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je podizanje spomenika Draži Mihailoviću u parku na Terazijskoj terasi, kao i izmeštanje groba Josipa Broza Tita iz Beograda.
Tito je preminuo na današnji dan, pre 45 godina, u Ljubljani, kovčeg s posmrtnim ostacima je "plavim vozom" sutradan iz Ljubljane preko Zagreba stigao u Beograd, dok su hiljade ljudi usput odavali poštu.
Procene su da je Titovoj sahrani prisustvovalo oko 700.000 ljudi, a - prema zvaničnim podacima - ispratilo ga je 209 državnih delegacija iz 128 zemalja sveta.
Na čelo Jugoslavije dospeo je pobedom u Drugom svetskom ratu, a possto je sovjetska Crvena armija oktobra 1944. oslobodila Beograd od nemačkih okupatora, zajedno sa partizanskim jedinicama, odnosno NOVJ.
Smatra se da je pokret otpora koji je Josip Broz Tito predvodio bio najjači na tlu na Evrope zapadno od Sovjetskog Saveza i otuda je iz Drugog svetskog rata izašao kao proslavljeni ratni komandant.
Titova biografija
Josip Broz rođen je u Kumrovcu, u Zagorju, nedaleko do granice sa Štajerskom, najverovatnije 7. maja 1892. Otac je bio Hrvat, majka Slovenka.
Nakon neurednog osnovnog školovanja u rodnom mestu, zanat je učio u Sisku. Navodno ubrzo po dolasku u Zagreb 1910. aktivan je u radničkom pokretu, kada postaje član lokalne Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije.
Radio je potonjih godina u Kamniku, Kranjska, Čenkovu, Češka, kod Minhena u Bavarskoj, Bečkom Novom mestu, ali se nigde nije duže zadržao.
Od 1913. na odsluženju je vojnog roka, gde se istakao kako sticanjem podoficirskog čina, tako i kao drugoplasirani na takmičenju u mačevanju u vojsci Austrogarske. Pobednik je inače bio jedan od nadvojvoda iz kuća Habzburg.
Foto: AP/Darko Vojinović
Pošto je Beč započeo Prvi svetski rat napadom na Srbiju, našao se na frontu. U prvo vreme ratovao je na srpskom frontu. U njegovim potonjim zvaničnim biografijama taj podatak je bio zanemaren, isticalo se jedino da se zbog nediscipline tada našao zatočen u Petrovaradinu. Potom je upućen na ruski front, u Galiciju.
Maja 1915. posle ranjavanja, Rusi ga zarobljavaju. Ostatak Prvog svetskog rata provodi u Rusiji. Odbio je da se priključi jugoslovenskoj dobrovoljačkoj formaciji u Rusiji.
U potonjim biografijama navođeno je da je bio učesnik Oktobarske revolucije, što nije istina. Tokom boravka u Zapadnom Sibiru, ženi se maloletnom kćerkom čoveka na čijem imanju je radio.
Istoričar Aleksandar Raković smatra da je rokenrol bio komunistički projekat SFR Jugoslavije i da su načela socialističkog društva bila veoma bliska idejama hipi pokreta.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić govorio je u emisiji Oko o svom predlogu da grob Josipa Broza Tita bude izmešten iz Muzeja Jugoslavije, osvrnuvši se i na predstojeću proslavu 80 godina od oslobođenja Beograda.
U jesen 1920. sa suprugom dolazi u novoobrazovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Do 1925. živi u mestu Veliko Trojstvo, nedaleko od Bjelovara, gđe je radio u mlinu. Tu mu se rodilo četvoro dece, od kojih je preživeo jedino Žarko.
Potom boravi u Zagrebu, Kraljevici, Beogradu, Smederevskoj Palanci, da bi se 1927. vratio u Zagreb. Bio je zvanično industrijski radnik, a zapravo više posvećen sindikalno partijskom radu.
Hapšen je 1927. i 1928. Pošto je osuđen na pet godina robije, iz zatvora će izaći marta 1934.
Foto: AP/Darko Vojinović
Potom postaje član Politbiroa KPJ i profesionalni komunisticki funkcioner. Po svedočenju Vase Kazimirovića, potonjeg istoričara, koji je tada bio skojevac i kao partijski kurir je prenosio novac, visoke partijske funkcionere Komintrena je tada plaćala u rangu primanja direktora banaka u Kraljevini Jugoslaviji.
Tokom druge polovine tridesetih uspelo mu je da ukloni sa čelnih mesta u partiji više istaknutih funkcionera, počev od prethodnog lidera KPJ Milana Gorkića (Čižinskog) odnosno konkurenata poput Labuda Kusovca ili Petka Miletića.
Od kraja 1937. predstavljao se kao generalni sekretar CK KPJ. Tokom Građanskog rata u Španiji, prema pojedinim, neproverenim, navodima odlučivao je o sudbinama pojedinih istaknutih partijskih zvaničnika.
Uspelo mu je da preživi period Velikih čistki u Sovjetskom Savezu, iako je tamo boravio tokom znatnog dela 1938/1939, dok je veći deo prvaka KPJ likvidiran, ili je u najboljem slučaju završio u logorskom sistemu GULAG.
Oktobra 1940. dospeva i formalno na čelo KPJ.
Pošto je Jugoslavija aprila 1941. okupirana, iz Zagreba odlazi u Beograd, gde će posle naloga iz Moskve, koji je usledio pošto je Sovjetski Savez napadnut, započeti organizaciju ustanka u Srbiji.
Kao vrhovni komandant NOPOJ predvodio je otpor u okupiranoj Jugoslaviji, što je krunisano velikom pobedom.
Foto: AP/Darko Vojinović
Postupno, krajem 1943. uspelo mu je da se nametne kao glavna snaga otpora unutar Jugoslavije i u očima zvaničnog Londona.
Kao neprikosnoveni lider socijalističke Jugoslavije predvodio je zemlju od oslobođenja 1944/1945. do smrti maja 1980.
Formalno, od 1943. do 1963. bio je predsednik Vlade Jugoslavije, a potom predsednik države. Paralelno, sve vreme predvodi KPJ, odnosno od novembra 1952. Savez komunista Jugoslavije. Zvanje maršala nosio je od Drugog zasedanja AVNOJ, krajem novembra 1943.
U prvo vreme najverniji saveznik Moskve, pošto je Staljin odlučio da ga se reši, što je obelodanjeno krajem juna 1948. Rezolucujom Informbiroa, postupno se oslanja na Zapad.
U Vašingtonu je tada odlučeno da mu se uputi pomoć, s ciljm urušavanja monolitnosti komunističke internacionale. Uživao je zatim znatnu vojnu, finansijsku i drugu pomoć od SAD.
Foto: AP/Darko Vojinović
U uslovima ondašnjeg takozvanog hladnog rata, i paralelnog procesa dekolonizacije, uspelo mu je da se postupno, krajem pedestih i ranih šezdestih, nametne kao jedan od lidera takozvanoh Trećeg sveta, odnosno Pokreta nesvrstanih, čiji je bio osnivač, zajedno sa Nehruom i Naserom.
U unutrašnjoj politici osmišljen je tada specifičan jugoslovenski put, nazvan socijalističko samoupravljanje, što je podrazumevalo i uvođenje tržišnih mehanizma, uz društvenu svojinu, u čemu je bilo uspeha.
Paralelno je pored formalnog federalnog uređenja, vremenom sprovođenja sve dalja decentralizacija, pa je od Ustava 1963. a u potpunosti Ustavom iz 1974, sva realna vlast preneta na nivo federalnih jedinica, odnosno republičkih partija.
Zajedničke su ostale, a i to ne u potpunosti, odbrana, spoljna i fiskalna politika, pri čemu je svuda sprovođen takozvani ključ, s ciljem takozvane ravnopravne zastupljenosti uz obavezan konsenzus predstavnika svih republika i pokrajina.
Bilo je to, kako se pokazalo, nefunkcionalno, destruktivno ustrojstvo, koje je onemogućilo opstanak Jugoslavije.
Tužno je da i dan danas, posle svega što smo proživeli kao posledicu Titove diktature, postoje ljudi koji su spremni da mu odu na grob, za koji nismo sigurni da je tamo.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
U emisiji "Tražim reč" razgovarali smo sa obolelima od melanoma i o tome kako se čuvati, kada i gde se pregledati, kako ne zalutati u zabludama i pogrešnim informacijama. Gosti u studiju su bili predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma Savo Pilipović i specijalista dermatologije Nevena Nešković. Video-vezom uključila nam se i doktorka Danijela Cvetković iz Kragujevca, koja je igrom slučaja obolela od melanoma i u jednom trenutku imala oko 70 metastaza.
specijal
08:00
OTVORI OČI
Kako "diše" Novi Sad nepunih 9 meseci od tragedije? Gost: Žarko Mićin, gradonačelnik Novog Sada Zbog čega se u prva 24 sata gotovo svako postignuto primirje prekrši? Koliko je realno priznanje Palestine kao države?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Posle Vidovdana, društvena i politička kriza u Srbiji kao da gubi na intenzitetu. Da li su reke studenata i građana nezadovoljnih vlašću sa ulica sklonile paklene vrućine koju su prelazile 40 podeok, na asfaltu i preko 50 ili je ovo samo neka vrsta "velikog odmora"? Gosti Stava dana Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Neposredno pre početka utakmice drugog kola kvalifikacija za Ligu šampiona Crvena zvezda - Linkoln ispred stadiona došlo je do incidenata između navijača crveno-belih i policije, javlja reporter Tanjuga sa lica mesta.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će zbog najavljenih hitnih radova koje će Javno-komunalno preduzeće "Beogradski vodovod i kanalizacija" izvoditi od 30. jula do 9. avgusta u Požeškoj ulici doći do zatvaranja dela te ulice i izmene 18 linija javnog prevoza.
Prvi slučajevi stočne bolesti "plavi jezik" registrovani su na Kosovu i Metohiji, a Agencija za hranu i veterinu uvela je opšte restriktivne mere kako bi se sprečilo širenje bolesti među životinjama.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije su presretačima na auto-putu kod Sremske Mitrovice isključili iz saobraćaja dva strana državljanina i protiv njih su podnete prekršajne prijave zbog nasilničke vožnje, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
U više gradova u Srbiji održavaju se skupovi podrške studentima Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a u Aranđelovcu je organizovan protest protiv kopanja litijuma.
Nakon letnjeg smanjenja intenziteta protesta može doći do burnije jeseni, smatra Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj, dok je profesor Fakulteta političkih nauka Milan Petričković stava da energija protesta definitivno pada.
Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje najavljuje značajan iskorak u lečenju mladih pacijenata sa urođenim srčanim manama. Reč je o zahvatu koji podrazumeva zamenu plućne valvule bez otvaranja grudnog koša. Intervencija se vrši kroz preponu, a postoperativni period podrazumeva dan u bolnici.
Prijemni na fakultetima na Univerzitetu u Beogradu završeni su polaganjem ispita na Stomatološkom fakultetu, a rok za upis studenata na fakultete za koje imaju dovoljan broj bodova biće do 7. avgusta.
Da li je moguće postati emotivno zavistan od – veštačke inteligencije? Gde je granica između korisnog i opasnog i šta biva u budućnosti kada nam algoritam upozna dušu?
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove saopštio je da je odbio zahtev Ratka Mladića za prevremeno ili privremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.
U narednom periodu biće intenzivirane aktivnosti na realizaciji velikih infrastrukturnih projekata u oblasti studentskog stanovanja i standarda, odnosno izgradnje novog studentskog doma u Studentskom gradu u Beogradu i završetak izgradnje u Nišu, izjavio je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković.
Komentari (1)
Mare
Tužno je da i dan danas, posle svega što smo proživeli kao posledicu Titove diktature, postoje ljudi koji su spremni da mu odu na grob, za koji nismo sigurni da je tamo.
pre 2 meseca
0 0 Odgovori