(FOTO) Kolona Titovih poštovalaca u Kući cveća, obeleženo 45 godina od njegove smrti
Josip Broz Tito, dugogodišnji neprikosnoveni lider Socijalističke Federativne Rebublike Jugoslavije, umro je 4. maja 1980. I posle 45 godina stotine ljudi u kolonama defiluje kroz Kuću cveća u Beogradu, odajući mu poštu.
Noseći državne zastave i simbole nekadašnje SFRJ, u grupama su dolazili Titovi poštovaoci sa prostora cele bivše Jugoslavije, delegacije brojnih udruženja, ali i strani turisti kojima je Kuća cveća jedna od destinacija koje posećuju tokom boravka u Beogradu.
Najbrojniji su Makedonci, stigle su i desetine građana iz Slovenije, Hrvatske, a sa mnogima od njih se pozdravio i fotografisao Titov unuk Joška Broz.
Vence i cveće položili su predstavnici Društva za istinu o Narodno-oslobodilačkoj borbi, Avnojevski forum JB TITO, delegacije srodnih udruženja i brojni pojedinci koji su i porodično posetili Kuću cveća.
Sociolog i esejista Aleksa Đilas smatra da je uloga i ideja njegovog oca Milovana Đilasa u politici bila velika. Kako je naveo, širio je demokratske ideje, bio je spreman životom da ih podrži i da im da snagu.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je podizanje spomenika Draži Mihailoviću u parku na Terazijskoj terasi, kao i izmeštanje groba Josipa Broza Tita iz Beograda.
Tito je preminuo na današnji dan, pre 45 godina, u Ljubljani, kovčeg s posmrtnim ostacima je "plavim vozom" sutradan iz Ljubljane preko Zagreba stigao u Beograd, dok su hiljade ljudi usput odavali poštu.
Procene su da je Titovoj sahrani prisustvovalo oko 700.000 ljudi, a - prema zvaničnim podacima - ispratilo ga je 209 državnih delegacija iz 128 zemalja sveta.
Na čelo Jugoslavije dospeo je pobedom u Drugom svetskom ratu, a possto je sovjetska Crvena armija oktobra 1944. oslobodila Beograd od nemačkih okupatora, zajedno sa partizanskim jedinicama, odnosno NOVJ.
Smatra se da je pokret otpora koji je Josip Broz Tito predvodio bio najjači na tlu na Evrope zapadno od Sovjetskog Saveza i otuda je iz Drugog svetskog rata izašao kao proslavljeni ratni komandant.
Titova biografija
Josip Broz rođen je u Kumrovcu, u Zagorju, nedaleko do granice sa Štajerskom, najverovatnije 7. maja 1892. Otac je bio Hrvat, majka Slovenka.
Nakon neurednog osnovnog školovanja u rodnom mestu, zanat je učio u Sisku. Navodno ubrzo po dolasku u Zagreb 1910. aktivan je u radničkom pokretu, kada postaje član lokalne Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije.
Radio je potonjih godina u Kamniku, Kranjska, Čenkovu, Češka, kod Minhena u Bavarskoj, Bečkom Novom mestu, ali se nigde nije duže zadržao.
Od 1913. na odsluženju je vojnog roka, gde se istakao kako sticanjem podoficirskog čina, tako i kao drugoplasirani na takmičenju u mačevanju u vojsci Austrogarske. Pobednik je inače bio jedan od nadvojvoda iz kuća Habzburg.
Foto: AP/Darko Vojinović
Pošto je Beč započeo Prvi svetski rat napadom na Srbiju, našao se na frontu. U prvo vreme ratovao je na srpskom frontu. U njegovim potonjim zvaničnim biografijama taj podatak je bio zanemaren, isticalo se jedino da se zbog nediscipline tada našao zatočen u Petrovaradinu. Potom je upućen na ruski front, u Galiciju.
Maja 1915. posle ranjavanja, Rusi ga zarobljavaju. Ostatak Prvog svetskog rata provodi u Rusiji. Odbio je da se priključi jugoslovenskoj dobrovoljačkoj formaciji u Rusiji.
U potonjim biografijama navođeno je da je bio učesnik Oktobarske revolucije, što nije istina. Tokom boravka u Zapadnom Sibiru, ženi se maloletnom kćerkom čoveka na čijem imanju je radio.
Istoričar Aleksandar Raković smatra da je rokenrol bio komunistički projekat SFR Jugoslavije i da su načela socialističkog društva bila veoma bliska idejama hipi pokreta.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić govorio je u emisiji Oko o svom predlogu da grob Josipa Broza Tita bude izmešten iz Muzeja Jugoslavije, osvrnuvši se i na predstojeću proslavu 80 godina od oslobođenja Beograda.
U jesen 1920. sa suprugom dolazi u novoobrazovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Do 1925. živi u mestu Veliko Trojstvo, nedaleko od Bjelovara, gđe je radio u mlinu. Tu mu se rodilo četvoro dece, od kojih je preživeo jedino Žarko.
Potom boravi u Zagrebu, Kraljevici, Beogradu, Smederevskoj Palanci, da bi se 1927. vratio u Zagreb. Bio je zvanično industrijski radnik, a zapravo više posvećen sindikalno partijskom radu.
Hapšen je 1927. i 1928. Pošto je osuđen na pet godina robije, iz zatvora će izaći marta 1934.
Foto: AP/Darko Vojinović
Potom postaje član Politbiroa KPJ i profesionalni komunisticki funkcioner. Po svedočenju Vase Kazimirovića, potonjeg istoričara, koji je tada bio skojevac i kao partijski kurir je prenosio novac, visoke partijske funkcionere Komintrena je tada plaćala u rangu primanja direktora banaka u Kraljevini Jugoslaviji.
Tokom druge polovine tridesetih uspelo mu je da ukloni sa čelnih mesta u partiji više istaknutih funkcionera, počev od prethodnog lidera KPJ Milana Gorkića (Čižinskog) odnosno konkurenata poput Labuda Kusovca ili Petka Miletića.
Od kraja 1937. predstavljao se kao generalni sekretar CK KPJ. Tokom Građanskog rata u Španiji, prema pojedinim, neproverenim, navodima odlučivao je o sudbinama pojedinih istaknutih partijskih zvaničnika.
Uspelo mu je da preživi period Velikih čistki u Sovjetskom Savezu, iako je tamo boravio tokom znatnog dela 1938/1939, dok je veći deo prvaka KPJ likvidiran, ili je u najboljem slučaju završio u logorskom sistemu GULAG.
Oktobra 1940. dospeva i formalno na čelo KPJ.
Pošto je Jugoslavija aprila 1941. okupirana, iz Zagreba odlazi u Beograd, gde će posle naloga iz Moskve, koji je usledio pošto je Sovjetski Savez napadnut, započeti organizaciju ustanka u Srbiji.
Kao vrhovni komandant NOPOJ predvodio je otpor u okupiranoj Jugoslaviji, što je krunisano velikom pobedom.
Foto: AP/Darko Vojinović
Postupno, krajem 1943. uspelo mu je da se nametne kao glavna snaga otpora unutar Jugoslavije i u očima zvaničnog Londona.
Kao neprikosnoveni lider socijalističke Jugoslavije predvodio je zemlju od oslobođenja 1944/1945. do smrti maja 1980.
Formalno, od 1943. do 1963. bio je predsednik Vlade Jugoslavije, a potom predsednik države. Paralelno, sve vreme predvodi KPJ, odnosno od novembra 1952. Savez komunista Jugoslavije. Zvanje maršala nosio je od Drugog zasedanja AVNOJ, krajem novembra 1943.
U prvo vreme najverniji saveznik Moskve, pošto je Staljin odlučio da ga se reši, što je obelodanjeno krajem juna 1948. Rezolucujom Informbiroa, postupno se oslanja na Zapad.
U Vašingtonu je tada odlučeno da mu se uputi pomoć, s ciljm urušavanja monolitnosti komunističke internacionale. Uživao je zatim znatnu vojnu, finansijsku i drugu pomoć od SAD.
Foto: AP/Darko Vojinović
U uslovima ondašnjeg takozvanog hladnog rata, i paralelnog procesa dekolonizacije, uspelo mu je da se postupno, krajem pedestih i ranih šezdestih, nametne kao jedan od lidera takozvanoh Trećeg sveta, odnosno Pokreta nesvrstanih, čiji je bio osnivač, zajedno sa Nehruom i Naserom.
U unutrašnjoj politici osmišljen je tada specifičan jugoslovenski put, nazvan socijalističko samoupravljanje, što je podrazumevalo i uvođenje tržišnih mehanizma, uz društvenu svojinu, u čemu je bilo uspeha.
Paralelno je pored formalnog federalnog uređenja, vremenom sprovođenja sve dalja decentralizacija, pa je od Ustava 1963. a u potpunosti Ustavom iz 1974, sva realna vlast preneta na nivo federalnih jedinica, odnosno republičkih partija.
Zajedničke su ostale, a i to ne u potpunosti, odbrana, spoljna i fiskalna politika, pri čemu je svuda sprovođen takozvani ključ, s ciljem takozvane ravnopravne zastupljenosti uz obavezan konsenzus predstavnika svih republika i pokrajina.
Bilo je to, kako se pokazalo, nefunkcionalno, destruktivno ustrojstvo, koje je onemogućilo opstanak Jugoslavije.
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Doktor Dragan Dinčić sa Vojnomedicinske akademije (VMA) koji učestvuje godinama u lečenju predsednika Srbije Aleksandra Vučića, naveo je da se Vučić vratio iz SAD zbog povišenog pritiska.
Masakr u OŠ Vladislav Ribnikar mogao je da bude sprečen da su roditelji dečaka vodili računa o promenama u ponašanju deteta koje su morali da vide. Znali su šta je gledao i kako se pripremao gledajući filmove o sličnim ubistvima, rekao je Anđelko Aćimov, otac devojčice ubijene u "Ribnikaru".
U sudaru autobusa i automobila na auto-putu A3 u Hrvatskoj kod Popovače, stradale su dve osobe, a 31 je povređena. Oba vozila su registarskih oznaka iz Bosne i Hercegovine. Saobraćaj ka Srbiji je uspostavljen, a ka Zagrebu se vozi obilazno i kolona je duga 15 kilometara.
Rak rana našeg društva su pravosudni i tužilački organi, a posledica njihovog lošeg rada je i loš rad službi bezbednosti. Masakr u Ribnikaru nikako nije mogao da se spreči, izjavio je za Newsmax Balkans bivši inspektor za krvne delikte beogradske policije Žarko Popović.
U Srbiji će biti promenljivo oblačno, ujutro i pre podne uglavnom suvo, a samo je tokom jutra u Vojvodini moguća slaba kiša, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Pripadnici policije u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsili su danas policijskog službenika A. M. (37) iz Zemuna, kod koga je prilikom pretresa automobila na auto-putu kod Ražnja, pronašla dve vreće sa 60 kilograma tableta pseudoefedrina.
Da biste čuli muziku, ne morate da odete na koncert, svirku, u filharmoniju ili kafanu. Na umetnost možete da naletite sasvim slučajno i svakodnevno. Tako vam hladni podzemni prolaz Sava centra može učiniti toplijim ulični umetnik Ziki zvucima svoje klavirske harmonike.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila danas u popodnevnim časovima na magistralnom putu od Zlatibora ka Novoj Varoši u mestu Negbina, u kojoj su učestvovali motociklista i dva putnička vozila, povređena je jedna osoba, rečeno je Tanjugu iz Policijske uprave u Prijepolju.
Izbegli i prognani iz zapadne Slavonije obeležili su skupom u Beogradu 30 godina od akcije "Bljesak" u kojoj su ubijene 283 osobe srpske nacionalnosti, a više od 15.000 ljudi je proterano.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da je objavilo dopunjen Katalog udžbenika prilagođenih potrebama učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom za školsku 2025/2026 godinu.
U periodu od 5. do 9. maja u Srbiji će biti nestabilno, sa pljuskovima i grmljavinom, koji ponegde mogu biti intenzivniji, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Navršilo se dve godine od masovnog ubistva u selima Malo Orašje i Dubona kod Mladenovca, kada je Uroš Blažić iz automatske puške ubio devet i teško ranio 12 ljudi, a u Malom Orašju održava se program obeležavanja pod nazivom "Živite".
Komentari (0)