(FOTO) Kolona Titovih poštovalaca u Kući cveća, obeleženo 45 godina od njegove smrti
Josip Broz Tito, dugogodišnji neprikosnoveni lider Socijalističke Federativne Rebublike Jugoslavije, umro je 4. maja 1980. I posle 45 godina stotine ljudi u kolonama defiluje kroz Kuću cveća u Beogradu, odajući mu poštu.
Noseći državne zastave i simbole nekadašnje SFRJ, u grupama su dolazili Titovi poštovaoci sa prostora cele bivše Jugoslavije, delegacije brojnih udruženja, ali i strani turisti kojima je Kuća cveća jedna od destinacija koje posećuju tokom boravka u Beogradu.
Najbrojniji su Makedonci, stigle su i desetine građana iz Slovenije, Hrvatske, a sa mnogima od njih se pozdravio i fotografisao Titov unuk Joška Broz.
Vence i cveće položili su predstavnici Društva za istinu o Narodno-oslobodilačkoj borbi, Avnojevski forum JB TITO, delegacije srodnih udruženja i brojni pojedinci koji su i porodično posetili Kuću cveća.
Sociolog i esejista Aleksa Đilas smatra da je uloga i ideja njegovog oca Milovana Đilasa u politici bila velika. Kako je naveo, širio je demokratske ideje, bio je spreman životom da ih podrži i da im da snagu.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je podizanje spomenika Draži Mihailoviću u parku na Terazijskoj terasi, kao i izmeštanje groba Josipa Broza Tita iz Beograda.
Tito je preminuo na današnji dan, pre 45 godina, u Ljubljani, kovčeg s posmrtnim ostacima je "plavim vozom" sutradan iz Ljubljane preko Zagreba stigao u Beograd, dok su hiljade ljudi usput odavali poštu.
Procene su da je Titovoj sahrani prisustvovalo oko 700.000 ljudi, a - prema zvaničnim podacima - ispratilo ga je 209 državnih delegacija iz 128 zemalja sveta.
Na čelo Jugoslavije dospeo je pobedom u Drugom svetskom ratu, a possto je sovjetska Crvena armija oktobra 1944. oslobodila Beograd od nemačkih okupatora, zajedno sa partizanskim jedinicama, odnosno NOVJ.
Smatra se da je pokret otpora koji je Josip Broz Tito predvodio bio najjači na tlu na Evrope zapadno od Sovjetskog Saveza i otuda je iz Drugog svetskog rata izašao kao proslavljeni ratni komandant.
Titova biografija
Josip Broz rođen je u Kumrovcu, u Zagorju, nedaleko do granice sa Štajerskom, najverovatnije 7. maja 1892. Otac je bio Hrvat, majka Slovenka.
Nakon neurednog osnovnog školovanja u rodnom mestu, zanat je učio u Sisku. Navodno ubrzo po dolasku u Zagreb 1910. aktivan je u radničkom pokretu, kada postaje član lokalne Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije.
Radio je potonjih godina u Kamniku, Kranjska, Čenkovu, Češka, kod Minhena u Bavarskoj, Bečkom Novom mestu, ali se nigde nije duže zadržao.
Od 1913. na odsluženju je vojnog roka, gde se istakao kako sticanjem podoficirskog čina, tako i kao drugoplasirani na takmičenju u mačevanju u vojsci Austrogarske. Pobednik je inače bio jedan od nadvojvoda iz kuća Habzburg.
Foto: AP/Darko Vojinović
Pošto je Beč započeo Prvi svetski rat napadom na Srbiju, našao se na frontu. U prvo vreme ratovao je na srpskom frontu. U njegovim potonjim zvaničnim biografijama taj podatak je bio zanemaren, isticalo se jedino da se zbog nediscipline tada našao zatočen u Petrovaradinu. Potom je upućen na ruski front, u Galiciju.
Maja 1915. posle ranjavanja, Rusi ga zarobljavaju. Ostatak Prvog svetskog rata provodi u Rusiji. Odbio je da se priključi jugoslovenskoj dobrovoljačkoj formaciji u Rusiji.
U potonjim biografijama navođeno je da je bio učesnik Oktobarske revolucije, što nije istina. Tokom boravka u Zapadnom Sibiru, ženi se maloletnom kćerkom čoveka na čijem imanju je radio.
Istoričar Aleksandar Raković smatra da je rokenrol bio komunistički projekat SFR Jugoslavije i da su načela socialističkog društva bila veoma bliska idejama hipi pokreta.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić govorio je u emisiji Oko o svom predlogu da grob Josipa Broza Tita bude izmešten iz Muzeja Jugoslavije, osvrnuvši se i na predstojeću proslavu 80 godina od oslobođenja Beograda.
U jesen 1920. sa suprugom dolazi u novoobrazovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.
Do 1925. živi u mestu Veliko Trojstvo, nedaleko od Bjelovara, gđe je radio u mlinu. Tu mu se rodilo četvoro dece, od kojih je preživeo jedino Žarko.
Potom boravi u Zagrebu, Kraljevici, Beogradu, Smederevskoj Palanci, da bi se 1927. vratio u Zagreb. Bio je zvanično industrijski radnik, a zapravo više posvećen sindikalno partijskom radu.
Hapšen je 1927. i 1928. Pošto je osuđen na pet godina robije, iz zatvora će izaći marta 1934.
Foto: AP/Darko Vojinović
Potom postaje član Politbiroa KPJ i profesionalni komunisticki funkcioner. Po svedočenju Vase Kazimirovića, potonjeg istoričara, koji je tada bio skojevac i kao partijski kurir je prenosio novac, visoke partijske funkcionere Komintrena je tada plaćala u rangu primanja direktora banaka u Kraljevini Jugoslaviji.
Tokom druge polovine tridesetih uspelo mu je da ukloni sa čelnih mesta u partiji više istaknutih funkcionera, počev od prethodnog lidera KPJ Milana Gorkića (Čižinskog) odnosno konkurenata poput Labuda Kusovca ili Petka Miletića.
Od kraja 1937. predstavljao se kao generalni sekretar CK KPJ. Tokom Građanskog rata u Španiji, prema pojedinim, neproverenim, navodima odlučivao je o sudbinama pojedinih istaknutih partijskih zvaničnika.
Uspelo mu je da preživi period Velikih čistki u Sovjetskom Savezu, iako je tamo boravio tokom znatnog dela 1938/1939, dok je veći deo prvaka KPJ likvidiran, ili je u najboljem slučaju završio u logorskom sistemu GULAG.
Oktobra 1940. dospeva i formalno na čelo KPJ.
Pošto je Jugoslavija aprila 1941. okupirana, iz Zagreba odlazi u Beograd, gde će posle naloga iz Moskve, koji je usledio pošto je Sovjetski Savez napadnut, započeti organizaciju ustanka u Srbiji.
Kao vrhovni komandant NOPOJ predvodio je otpor u okupiranoj Jugoslaviji, što je krunisano velikom pobedom.
Foto: AP/Darko Vojinović
Postupno, krajem 1943. uspelo mu je da se nametne kao glavna snaga otpora unutar Jugoslavije i u očima zvaničnog Londona.
Kao neprikosnoveni lider socijalističke Jugoslavije predvodio je zemlju od oslobođenja 1944/1945. do smrti maja 1980.
Formalno, od 1943. do 1963. bio je predsednik Vlade Jugoslavije, a potom predsednik države. Paralelno, sve vreme predvodi KPJ, odnosno od novembra 1952. Savez komunista Jugoslavije. Zvanje maršala nosio je od Drugog zasedanja AVNOJ, krajem novembra 1943.
U prvo vreme najverniji saveznik Moskve, pošto je Staljin odlučio da ga se reši, što je obelodanjeno krajem juna 1948. Rezolucujom Informbiroa, postupno se oslanja na Zapad.
U Vašingtonu je tada odlučeno da mu se uputi pomoć, s ciljm urušavanja monolitnosti komunističke internacionale. Uživao je zatim znatnu vojnu, finansijsku i drugu pomoć od SAD.
Foto: AP/Darko Vojinović
U uslovima ondašnjeg takozvanog hladnog rata, i paralelnog procesa dekolonizacije, uspelo mu je da se postupno, krajem pedestih i ranih šezdestih, nametne kao jedan od lidera takozvanoh Trećeg sveta, odnosno Pokreta nesvrstanih, čiji je bio osnivač, zajedno sa Nehruom i Naserom.
U unutrašnjoj politici osmišljen je tada specifičan jugoslovenski put, nazvan socijalističko samoupravljanje, što je podrazumevalo i uvođenje tržišnih mehanizma, uz društvenu svojinu, u čemu je bilo uspeha.
Paralelno je pored formalnog federalnog uređenja, vremenom sprovođenja sve dalja decentralizacija, pa je od Ustava 1963. a u potpunosti Ustavom iz 1974, sva realna vlast preneta na nivo federalnih jedinica, odnosno republičkih partija.
Zajedničke su ostale, a i to ne u potpunosti, odbrana, spoljna i fiskalna politika, pri čemu je svuda sprovođen takozvani ključ, s ciljem takozvane ravnopravne zastupljenosti uz obavezan konsenzus predstavnika svih republika i pokrajina.
Bilo je to, kako se pokazalo, nefunkcionalno, destruktivno ustrojstvo, koje je onemogućilo opstanak Jugoslavije.
Tužno je da i dan danas, posle svega što smo proživeli kao posledicu Titove diktature, postoje ljudi koji su spremni da mu odu na grob, za koji nismo sigurni da je tamo.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV DANA ( R )
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE ( R )
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su sve vatrogasno-spasilačke jedinice na terenu, kao i Helikopterska jedinica usled velikog broja požara i jakog nevremena koji su zahvatili Srbiju i pozvao građane na oprez i odgovorno ponašanje.
Vojvodinu su tokom popodneva pogodili pljuskovi sa grmljavinom praćeni olujnim vetrom, koji je u pojedinim gradovima čupao drveće iz korenja. Jak vetar je pogodio i Beograd, gde je podigao prašinu sa gradilišta i napravio prašinsku oluju.
Predsednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević ocenjuje za Newsmax Balkans da se na zagrebačkom hipodromu u subotu nije održao samo koncert pevača Marka Perkovića Tompsona, već "političko-ideološki miting", čije posledice duboko zadiru u društvo.
"Reka Raška je umrla", reči su ribolovaca koji su trideset godina čuvali i gajili različite vrste ribe na teritoriji Novog Pazara. Nakon velikog pomora, u vodi nije ostalo ništa osim uginulih riba koje ribolovci danima nalaze duž čitave reke. Nadležni još utvrđuju šta se tačno dogodilo.
Mladića koji je na blokadi Južnog bulevara i Maksima Gorkog u Beogradu zapalio ozvučenje policija je izvela iz zgrade u koju je pobegao i odvezla ga je.
U Srbiji je u toku dana registrovano 620 požara na otvorenom prostoru, prilikom čega nije bilo stradalih, ali su povrede zadobila dva vatrogasca-spasioca i četiri građanina, saopštio je MUP.
Elektrodistribucija Srbije (EDS) saopštila je da je, na zahtev vatrogasaca, zbog velikog broja požara isključila neke dalekovode, posebno na području zapadne Srbije i distributivnih područja Kragujevac i Niš.
Nekadašnji ministar prosvete i profesor na Fefa fakultetu Srđan Verbić je u emisiji Sinteza rekao da je srpsko društvo dugo bilo nezadovoljno mladima, a da su studenti to demantovali, pošto su, kako je naveo, na ulici pokazali da imaju političke stavove i da su spremni da preuzmu odgovornost.
I male količine novih sintetičkih droga, među kojima je i fentanil koji je 50 puta jači od heroina i 80 puta jači od morfijuma dovoljne su da dovedu do smrti čoveka, upozoravaju stručnjaci.
Ne dopada mi se što mediji u Srbiji ne razgovaraju međusobno, nego se opanjkavaju, pa sam sam već na početku svog mandata predlagao da se nekako izborimo za dijalog unutar medija, rekao je za Newsmax Balkans resorni ministar Boris Bratina.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u izletištu Potok u Jagodini, posle otvaranja turističkog kompleksa i Memorijalnog parka "Dragan Marković Palma", da je Marković ostavio neizbrisiv trag u istoriji Jagodine i Pomoravlja.
Komentari (1)
Mare
Tužno je da i dan danas, posle svega što smo proživeli kao posledicu Titove diktature, postoje ljudi koji su spremni da mu odu na grob, za koji nismo sigurni da je tamo.
pre 2 meseca
0 0 Odgovori