"Ostali neizbrisivi tragovi u duši": Vlajko Kaurin o zatočeništvu i zločinima koje je kao dečak doživeo u Jasenovcu
Vlajko Kaurin, koji je u logor Jasenovac dospeo sa šest i po godina, govorio je za Newsmax Balkans o zločinima kojima je svedočio i ispričao kako je to odrastati i živeti sa tako traumatičnim iskustvom.
Kaurin je u logor Jasenovac, iz Kozare, dospeo 1942. godine sa majkom, bratom i dvema sestrama.
"Ustaše su početkom rata počinile zločine u srpskim selima, najpre su ubijali ljude kako bi uterali strah. Narod koji je pobegao u Kozaru bio je uništen, otac mi je ranjen braneći je. Kada su kombinovane ustaške, domobranske i nemačke jedinice opkolile Kozaru sa svih strana, 82.000 ljudi sjureno je odatle u Jasenovac", ispričao je sagovornik Newsmax Balkans.
Dodao je da su odjednom napunili Jasenovac, koji je bio centralna direkcija čitavog sistema logora i da je cilj bio ubiti što više ljudi.
Foto: Ana Pešić
"Tu su i Jablanac, Cerovljani, Jastrebarsko, Sisak. Sam Jasenovac je glavni. Najveće jasenovačko gubilište bila je Gradina, koja je progutala dve trećine žrtava", objasnio je bivši zatočenik logora.
Napomenuo je da je logor kao utvrđenje bio neosvojiv.
"Logor je osmišljen tako da je fortifikacijski bio neosvojiv. To je ledina ograđena sa svih strana vodenim površinama. Ustaše su taj logor utvrđivale tako što su po obodu reka pravili nasipe i kako je koji zatvorenik malaksavao, zatrpavali su ga tu. Tako da su ljudske kosti ugrađene u nasipe i kanale", istakao je Kaurin.
"Pili smo prljavu vodu i zarazili se dizenterijom"
Dodao je da je unutar logora bila smeštena čitava industrija - pilana, ciglana, krematorijum i ekonomija.
"Bili smo smešteni u žičano ograđenu močvarnu tratinu. Na sredini je bila bara sa crnom, prljavom vodom, koju smo pili, pa smo dobijali dizenteriju", ukazao je naš sagovornik.
"Žive ljude su bacali u krematorijum, čini mi se da i sada osećam miris spaljenog ljudskog tela u nosu", prisetio se Kaurin.
"Savom plutali leševi do Beograda"
Govoreći o brojnim načinima ubijanja koje je video, nazvao je Jasenovac industrijom smrti.
"Bacali su žive žene u kazane za sapun, to je bio jedan od najjezivijih načina ubijanja. U blizni se nalazila i jedna velika topola na kojoj je bilo oko 200 klinova i tu su svakog momenta vešali ljude. Dalje, koristili su krive noževe kojima su u redu presecali grla i bacali tela u Savu. Savom su plutali leševi sve do Beograda", naglasio je Kaurin.
Tokom Drugog svetskog rata, u logorima su završavale čitave porodice - roditelji sa decom, pa čak i sa bebama. Na Dan sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma, za Newsmax Balkans govori Darinka Petrović (87), koja je u Jasenovac odvedena kao četvorogodišnja devojčica.
Svaki dan imam tugu i bol, ali naučila sam sa tim da živim. Vera mi pomaže da shvatim da naš rastanak nije definitivan, naše duše nekada će se sresti, potresne su reči psihijatra Sande Rašković Ivić o gubitku sina Jovana, koji je izvršio samoubistvo.
Pojasnio je da su egzekutori koji su kopali jame i klali ljude stanovali u barakama.
"Jedna ekipa Roma bila je zadužena za kopanje, čitave njive Gradine bile su masovne grobnice. Kad se Sava izlije nizvodno od Gradine, zabele se ljudske kosti", naveo je Kaurin.
Dodao je da je "privilegija" Roma bila to što su dobijali malo bolju hranu za egzekuciju.
"Međutim, čim zakopaju raku, odmah ih streljaju i bace u sledeću, tako da nisu imali više sreće od ostalih", izneo je nekadašnji jasenovački zatočenik.
"Takmičili se ko će više ljudi da pokolje"
Kaurin je opisao i strašnu i nesagledivu mržnju ustaša, čuvara i doušnika i izdvojio neke od najsurovijih.
"Najzlogasniji koljač bio je Ljubo Miloš, koji je dočekao da ga uhvate i osuđen je na smrt od partizanskih vlasti. Učestvovao je u takmičenju klanja sa Fra Majstorovićem, koga su zvali Fra Sotona. On je bio pokatoličeni Srbin. Svaki je imao svoj red žrtava i takmičili su se ko će više da pokolje", naveo je Kaurin.
Naš sagovornik je rekao da su iz logora otišli zahvaljujući doktorki i humanitarki austrijskog porekla Diani Budisavljević, koja je tokom Drugog svetskog rata spasila 15.336 dece.
"Smestili su decu i žene u stočne vagone i toliko nas je bilo da smo jedva disali. Ta kompozicija je otpremljena ka Zagrebu. Bila je velika vrućina, gušili smo se, mnogo je dece i starih tu umrlo", prisetio se on.
"Delili su nas kao na pijaci"
Naveo je da je njegova porodica došla u selo Toranj.
"Dolazili su seljaci da biraju sebi familije. Imali su nameru da se deca pokatoliče. Majka, mlađa sestra i ja smo dospeli u srpsku porodicu, koja nas je dobro pazila. Brat se našao kod predsednika mesne zajednice koji je bio fašista, maltretirao ga je i terao da čini nedela. Starija sestra je bila prekoputa nas kod slavonskoh Nemaca, domobrana", prisetio se sagovornik.
Kaurin je dodao da su u Tornju dočekali oslobođenje, posle čega se sa porodicom vratio u rodno Knešpolje.
"Ispratili su nas, posle smo peške išli do Knešpolja koliko se sećam. Kad smo stigli, selo je bilo pretvoreno u prah i pepeo. Naša kuća je bila spaljena. Bilo je 95 odsto manje muškaraca starijih od 16 godina", naglasio je naš sagovornik.
Govoreći o preživljavanju i pomoći posle oslobođenja, Kaurin je naveo da su dobili Trumanovu pomoć.
"Takođe, naši dobrotvori iz Tornja nas nisu zaboravili. Dugo posle rata su nam slali hranu. Nekako smo ostali živi i uspeli da se školujemo", istakao je on.
"Posle toga smo imali strahove"
Goveći o tome kako je bilo odrastati i živeti sa tim iskustvom, istakao je da je to iskustvo ostavilo neizbrisive tragove u duši.
"Naše detinjstvo se nije odvijalo kao kod ostalih, uvek smo imali stege i strahove. Pokušavali smo da se ohrabrimo kroz vreme i pronalazili smo načine da ne razmišljamo o svemu što smo videli i doživeli", ukazao je on.
Kaurin je završio Poljoprivredni fakultet, odsek za mehanizaciju poljoprivrede i specijalizirao na Mašinskom fakultetu u Beogradu.
"Radio sam prvo kao predavač deceniju, a 27 godina radio sam u Industriji mašina i traktora (IMT) gde sam bio upravnik servisne škole", rekao je.
Dodao je da je zahvalan što još ima razum, vid i sluh.
"Na Gradini treba podići mauzolej"
Kaurin je rekao da je mnogo puta poželeo da govori o svom iskustvu, ali da nije imao ko da ga čuje.
"Niko me nije ni obavestio da se ide u Gradinu. Naravno, znam kad je godišnjica, ali očekivao sam nečiji poziv", naveo je on.
Foto: Tanjug/Hina/Damir Senčar
Dodao je i da smatra da se takav genocid desio Jevrejima, oni bi tu podigli muzej Holokausta.
"Na Gradini treba podići mauzolej, a to obećavaju sve vlasti, ali ništa. Kameni cvet je sa slavonske strane, ali trebalo je i sa srpske da podignu spomenik", smatra Kaurin.
"Hiljadu filmova sličnih Dari iz Jasenovca ne bi mogli da pokriju sve zločine"
Govoreći o filmografiji koja se bavi temom jasenovačkih zločina, sagovornik je istakao da su dokumentarac Lordana Zafranovića "Krv i pepo Jasenovca" i igrani film "Dara iz Jasenovca" reditelja Predraga Antonijevića autentično prikazali strahotu logora, ali da se razmere zločina nikada ne mogu u dovoljnoj meri predstaviti.
"I kad bi se snimilo hiljadu filmova kao što je "Dara iz Jasenovca" ne bi mogli da pokriju sve zločine. Sama Dara, koja je istinita ličnost, boravila je u Staroj Gradiški, koja je deo Jasenovca, a logora je bilo dosta", naglasio je Kaurin.
Sagovornik je ocenio da je reditelj Lordan Zafranović najviše proučavao Jasenovac.
"Znam da snima jedan film i mislim da će to biti najobuhvatnije delo o Jasenovcu do sada, žao mi je što nisam stupio u kontakt s njim", zaključio je naš sagovornik.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Radost starenja. Gosti: dr Danijela Jevtić, predstednica Udruženja lekara pisaca, dr Spomenka Mujović i Dušan Blagojević
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (1)
Dušan
Za EU to je bilo pa prošlo ! Jasenovac je uradio posao i sada se vidi ! A blokaderi trče ...
pre 2 meseca
0 0 Odgovori