(VIDEO) Predstavnici zaposlenih u predškolskim ustanovama: Držaćemo tenziju i ići ka obustavi rada, ne verujemo Vladi
Predstavnici zaposlenih u predškolskim ustanovama najavili su radikalizaciju protesta, jednosatne štrajkove u oktobru, kao i potpunu obustavu rada u novembru ukoliko Vlada Srbije ne prihvati njihove zahteve.
Predsednica Samostalnog sindikata predškolskog vaspitanja i obrazovanja Srbije Bosiljka Jovanović rekla je za Newsmax Balkans da je Vlada najpre prihvatila njihov zahtev o povećanju zarada za 21 odsto, a zatim se “preračunala” i predomislila i da se Vladi više ne veruje.
Najavljuju radikalizaciju protesta, jednosatne štrajkove upozorenja, ali i potpunu obustavu rada u novembru.
“Zahtev o povećanju zarada koji smo izneli u Vladi nismo napamet smislili, nego je to samo nivo koji smo imali prošle godine u septembru. Tada smo sa Ministartsvom finansija uspeli da preokrenemo koeficijente odnosno tako smo i sada napravili projekciju da je najniža, odnosno minimalna zarada uvećana za 5,5 odsto i ostala cena rada, to je 21 odsto. Vlada nam je odgovorila da oni u tom momentu mogu da nam odgovore 12 odsto za sve isto. Znači da nas neće deliti jer je naš drugi zahtev da nas ne dele. Ostalo je da razmislimo i odlučimo. Nakon dva dana dobili smo poziv iz Vlade kada su nam rekli da su se predomislili, odnosno preračunali jer nemaju 900 miliona dinara da uvaže da svi budemo na istom. To je izazvalo bes među našim zaposlenima i mi smo krenuli sa planom pritisaka, do konačnog usvajanja budžeta jer mi ovoj Vladi više ne verujemo. Vlada je rekla, pa je porekla i ko može verovati ako mi recimo zaključamo vrtiće 2.oktobra i nakon toga nam daju neku ponudu. Ko može verovati da se to neće promeniti do usvajanja budžeta?", pojasnila je i upitala Jovanović.
Prinuđeni da sami naprave predlog minimuma procesa
To će biti i prvi korak u nizu akcija pritisaka, nakon čega slede jednosatni štrajkovi upozorenja u oktobru, a zatim i potpuna obustava rada u novembru, istakla je Bosiljka Jovanović.
“Krenuli smo sa prvim korakom. Poslali smo dopis direktorima predškolskih ustanova u Srbiji da nam dostave minimum procesa rada, da bismo odgovorili dopisu ministarke prosvete. Ono što znamo je da većina predškolskih ustanova to uopšte nema što znači da Vlada odnosno država odnosno jedinice lokalnih samouprava krše zakon. I kako onda očekuju od nas kao zaposlenih da se istog pridržavamo. To su dupli aršini na koje ne pristajemo", istakla je Jovanović.
Foto: Newsmax Balkans
"Mi ćemo doneti naš predlog minimuma procesa rada pošto ga nemamo, i krenućemo nakon ovog protesta u radikalizaciju, u pritiske ka lokalnim samoupravama i prvi sledeći korak je da u drugoj polovini oktobra krenemo u jednosatne štrajkove upozorenja, da bismo totalnu obustavu rada početkom novembra. Držaćemo tenziju sve vreme u slučaju da Vlada ponovo 'rekne pa porekne'", pojasnila je ona.
Zaposleni u predškolskim ustanovama održali su protest pod sloganom "Nismo vas tako vaspitale. Do nas je!", nakon što je Vlada Srbije odbila da im poveća zarade za 21 odsto. Oni su ponovili ranije zahteve da se svima u predškolskim ustanovama poveća plata, a skup su završili "ćutanjem".
Predstavnicima reprezentativnih sindikata obrazovanja, kao i sindikata zaposlenih u predškolskim ustanovama stigao je poziv da dođu na sastanak u Vladu Srbije u utorak, 1. oktobra, u 13 časova, potvrđeno je za Newsmax Balkans.
Master diplomirani vaspitač i zaposlena u predškolskoj ustanovi Tanja Spasojević rekla je za Newsmax Balkans da su uslovi zaposlenih pre svega vezani za vraćanje poštovanja, dostojanstva i pravednog nagrađivanja ondosno vredovanja truda i rada.
Foto: Newsmax Balkans
"Ono što je zaista već veliki problem kod nas jeste ta minimalna zarada koje ima tehničko osoblje i ljudi jednostavno ne mogu da žive od tih minimalnih plata“, istakla je ona
Podela jedan od ključnih problema
Vezano za podelu na nevaspitno i vaspitno osoblje Tanja Spasojević je istakla da je nepotrebno deliti na "ovo ili ono" i dodala da svi zajedno utičemo na to da se naša deca modeluju i da zajedno gradimo budućnost ove zemlje.
"Sa minimalnom zaradom ne može da se preživi a kamoli živi"
Komentarišući trenutnu minimalnu zaradu rekla je da se tačno zna koliki je minimalac i postavila pitanje svim nadležnima da li je uopšte moguće da neko živi ili preživi od tih zarada.
Veliki problem marginalazacija
Upitana koji su to problemi pored zarada u predškolskim ustanovama Spasojević je kao najveći navela to što su radnici marginalizovani od strane ostatka društva.
"Ono što je nama bolna tačka jeste to što smo mi marginalizovani i ne ceni se ono što bi trebalo da se ceni. Narušene su vrednosti", rekla je Spasojević i dodala da su ljudi koji protestuju utemeljivači vaspitanja i obrazovanja, kulture pa i budućnosti ovog društva.
Ona je naglasila da je sistem vrednosti dosta poremećen i da treba da se vrednuje ono što to i zaslužuje.
Foto: Newsmax Balkans/Ognjen Medić
"Mi znamo šta treba da se vrednuje, ukoliko je društvo pogubilo konce u tome, naša obaveza kao vaspitača jeste da to vratimo na svoje mesto jer se mi i zaista time bavimo. Naš posao je briga o deci, vaspitanje i obrazovanje, posvećenost, trud i rad", rekla je Spasojević i dodala da mladi više ne žele u prosvetu i da kadra nema.
Spasojević je zaključila da rešenje postoji, ali da je za to potrebno da ih saslušaju ljudi koji odlučuju o životima zaposlenih u predškolskim ustanovama i da nakon toga sami zaposleni kažu šta je potrebno kako bi se poboljšao njih položaj.
"Smanjen broj dece u grupama, veći broj zaposlenih u grupama, potpuno drugačija sistematizacja poslova u vrtićima, školama, sredstva koja su nam neophodna da radimo, potrebna nam je jedna ozbiljna podrška od onih koji to mogu da nam urade", zaključila je Spasojević.
Ušli smo u izbornu godinu – da li će pored redovnih lokalnih i vanrednih parlamentarnih biti održani i predsednički izbori? Koliko nas konstantna izborna klima košta kao društvo i šta su pokazali lokalni izbori u Negotinu, Mionici i Sečnju? Da li bolju startnu poziciju danas ima vlast, opozicija ili studenti? Gosti Stava dana: Muharem Bazdulj novinar i pisacmarko i Filip Rodić, urednik kolumne na Euronewsu.
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ATENTATI U SRBIJI (R)
U ovoj epizodi emisije „Strogo poverljivo“ obrađuju se ključni atentati koji su obeležili političku i društvenu istoriju Srbije. Kroz arhivske materijale, analitičke prikaze i pregled dostupne dokumentacije, emisija prati kako su se odvijali najznačajniji atentati, u kakvom su se istorijskom i društvenom kontekstu dogodili i kakav su uticaj imali na dalji razvoj države.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Da li udruživanje žena prekida ono najopasnije - ćutanje? Šta se promeni u ženi kada shvati da nije sama, da postoje druge žene koje su preživele isto? Može li iskustvo druge žene biti okidač za hrabrost i odluku da se napusti nasilna sredina? Za emisiju „Tražim reč“ govore aktivistkinja Valentina Hemeson, psiholog Željko Mašović i predstavnice Udruženja žena „Roza“.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Mnogi od predmeta koje svakodnevno koristimo, a bez kojih ne možemo da zamislimo život, sadrže takozvana PFAS jedinjenja, poznata kao "večne hemikalije", odnosno one koje se ne razgrađuju u prirodi.
Zbog magle, na području Podrinja vidljivost će mestimično biti smanjena ispod 100 metara, upozorava u objavi na svom sajtu Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Kako akademski pokret menja političku komunikaciju u Srbiji? I da li će se konačno ostvariti ona stara: "Nije teško biti fin" pitamo Tijanu Perić Deligenski.
U Srbiji se očekuje oblačno vreme sa slabom kišom u istočnim i jugoistočnim predelima Srbije, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda
Policija u Prokuplju uhapsila je državljanina Albanije L. D. (33) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
Državljanima Kine L. X. G. (40), C. J. L. (38) i W. T. (43) određeno je zadržavanje u trajanju do 48 časova zbog sumnje da su oteli, a C. J. L. i W. T. i silovali dve osobe.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će izbori biti održani u maju ili u decembru naredne godine, ali da je realnije da budu održani krajem novembra ili u decembru.
U Srbiji su u prethodnih pet godina 33 osobe poginule u saobraćajnim nezgodama na prelasku puta preko pruga, a više od 270 je zadobilo teške telesne povrede, izjavio je v. d. direktora Agencije za bezbednost saobraćaja (ABS) Branko Stamatović.
Zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo prevara, uhapšeni su D. S. C. (30) iz Nigerije i M. D. (42), saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Komentari (0)