(FOTO) Za solidarnost nije bila bitna nacionalnost: Poplave koje su ujedinile region - 11 godina od vodene kataklizme
Punih je 11 godina otkad su nezapamćene poplave pogodile Balkan, koje su, osim kataklizmičnog scenarija, donele i dotad neviđenu solidarnost među narodima u okruženju, koji su se odjednom našli u istoj situaciji i pritekli jedni drugima u pomoć, nesebično i bez kalkulisanja.
Poplave na Balkanu su, podsetimo, došle nakon obilnih padavina i snažnog ciklona koji je zahvatio centralni deo poluostrva.
Ciklon Tamara pogodio je područje srednje i jugoistočne Evrope 13. maja 2014. godine.
Centar ciklona bio je nad Srbijom i BiH, gde je između 13. i 15. maja pala velika količina kiše, najveća ikada zabeležena od kada se vode meteorološka posmatranja.
U Srbiji je Obrenovac bio najteže pogođen. Gotovo 90 odsto opštine bilo je potopljeno, stradalo je 17 ljudi, a više od 25.000 bilo je evakuisano iz svojih domova.
Poplavni talas na Savi kod Šapca dostigao je kotu od 6,6 metra, što je najviši nivo ove reke u tom gradu od kada se vodi evidencija.
Prema podacima MUP, u poplavama koje su pogodile Srbiju između 13. i 27. maja, poginulo je 57 ljudi.
U Srbiji, Hrvatskoj i BiH je tokom te godine u poplavama uništeno 100.000 domova i više od 200 škola, a za tri dana je pala prosečna tromesečna količina padavina.
S ozbirom na ovakvu katastrofu koja je protutnjala regionom, usledila je dotad nezapamćena solidarnost među narodima.
Zemlje iz okruženja (Crna Gora, Makedonija i Slovenija) pomagale su ugroženim područjima slanjem specijalnih snaga civilne zaštite na teren, motornim čamcima, agregatima za struju i pumpama za vodu, a humanitarna pomoć je stizala i u lekovima, ćebadima i osnovnim životnim potrepštinama.
Pomoć je stigla i iz Rusije, Belorusije i EU, dok su SAD, Australija, UAE i Velika Britanija ugroženim teritorijama poslale novac.
Vlada Srbije je, podsetimo, zbog žrtava poplave i klizišta proglasila trodnevnu žalost - 21, 22. i 23. maj.
Foto: Srđan Ilić
Stevan Grozdanić (43) iz Velikog Polja kod Obrenovca je noć koju nikada neće zaboraviti proveo na spratu svoje kuće, jer mu je prizemlje bilo sasvim poplavljeno.
"U kući smo živeli moja tada trudna supruga u sedmom mesecu, dvoipogodišnji sin i tetka koja je bila bolesna. To popodne kad je bujica krenula bio sam u podrumu gde nam se nalazi kotao za grejanje. U jednom momentu vidim da iz zidova curi voda, da kreću da pucaju… Kad sam izašao napolje, imao sam šta da vidim - veliku količinu vode koja je već opkolila kuću. Brzo sam uleteo u kuću i odveo suprugu i sinčića na sprat. Imao sam i kozu sa dva jareta, još dve svinje, koje sam pustio i one su otplivale do komšije. Koza se, nažalost, udavila, a jariće sam spasio i oni su bili sa nama gore na spratu", priseća se naš sagovornik.
Foto: Privatna arhiva
Cele noći nije bilo struje, a Grozdanići sa malim detetom, drugim na putu i bolesnom tetkom, očajni iščekivali spas iz teške situacije.
"Supruga i ja smo celu noć razgovarali o tome kako ćemo i gde ćemo kad se bude se porodila. U tom momentu smo upravo taj deo kuće tek bili renovirali za dolazak bebe. Nažalost, sve je to bilo poplavljeno i morali smo ponovo da uzmemo kredit kako bi opet sve ispočetka sredili. S vremena na vreme sam izlazio na terasu i gledao dokle je voda došla. Jasno nam je bilo da nemamo gde, nego da čekamo dok ne dođe neko po nas da nas spase", ispričao je Stevan Grozdanić.
Za Grozdaniće spas je stigao negde pred zoru tog 14. maja. Čamac koji je veslao njegov školski drug prišao je njihovoj kući.
"Očekivali smo, naravno, da će neko doći i po nas. Naša kuća je u sokaku, izmaknuta malo od drugih kuća i bilo je pravo iznenađenje kad sam video da do naše kuće prilazi gumeni čamac, a još veće kad sam u njemu prepoznao svog druga Andriju", s osmehom dodaje Stevan.
Andrija - heroj Beograda
Obrenovčanin Andrija Becin je kajakaš od malih nogu. Sa još tri drugara tog popodneva, 13. maja, krenuo je u spasavanje ljudi po selima oko Obrenovca.
"Proveli smo celu noć u Velikom Polju, vodostaj se povećavao iz minuta u minut. Veslali smo i kupili u čamac sve koji su hteli da idu sa nama. Bilo je i onih koji nisu želeli da ostave svoj kućni prag. Nisam to znao tada, ali ispostavilo se da u jednoj od kuća živi jedan od mojih školskih drugova, Stevan Grozdanić. Kad smo mislili da smo sve pokupili na koje smo naišli i evakuisali ih na bezbedno, desilo se to da je u njegovoj kući bilo i dete i trudna žena i stara, bolesna tetka", kaže Becin, koji je za spasavanje u Obrenovcu dobio nagradu "Heroj Beograda".
Evropa je prošle godine bila najbrže zagrevajući kontinent sa izraženim klimatskim razlikama - istočni delovi suočili s ekstremnim vrućinama i sušom, dok su zapadni delovi bili izuzetno topli i vlažni, pokazuje najnoviji izveštaj Evropskog stanja klime.
On se za Newsmax Balkans prisetio i momenta evakuacije porodice Grozdanić, za koji kaže da mu je posebno obeležilo čitavu akciju spasavanja na stotina žitelja Obrenovca i okolnih sela.
"U tu ulicu gde su oni živeli mi nismo zalazili, jer smo mislili da je čitav narod odatle već evakuisan. Jutro je već svitalo, a moji drugari veslači i ja smo u jednom momentu primetili mačku na prozoru toaleta. Voda je taman bila do tog prozora. Pošto smo u čamac kupili i životinje, krenuli smo i po tu mačku, koja je, odjednom, skočila u vodu. Mi smo onda, praktično, odustali od njenog spasavanja, ali se tada pojavila druga mačka na krovu koja je skočila na drvo. Utom se pojavljuje i Stevanova supruga na prozoru, što nam je bio znak da i u toj kući neko vapi za pomoć", priziva Andrija u sećanje sekunde koje su Grozdanićima značile spas.
Foto: Srđan Ilić
Od tada, dodaje, drugačiji je čovek.
"Pošto sam ceo život trenirao veslanje, uvek sam u noćnim morama sanjao kako veslam po suvom kroz moju ulicu. A onda je došlo do toga da je ta noćna mora postala stvarnost... Desilo se da sam zaista veslao kroz nju, doživeo sam da mi se to što sam sanjao dešava u javi", ispričao je Becin za Newsmax Balkans.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
U kakvom stanju Srbija dočekuje Svetski dan pasa, koje mere ne deluju a koje su nam hitno potrebnei generalno Šta nam donosi novi zakon o dobrobiti životinja? Gosti u studiju: Jelena Jevtović, pravnica i aktivistkinja, Branko Marić, kinolog
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li je vruće političko leto uvod u burnu jesen, uvod u izbore ili pak smirivanje napetosti u društvu? Ko donosi rešenje - vlast, studenti ili neko treći? Jesmo li svesni cene koju kao društvo plaćamo? Odgovore tražimo od profesora Filozofskog fakuteta Čedomira Antića.
U beogradskom naselju Krnjača u nedelju oko 11 sati pre podne, automobil je udario osmogodišnje dete i pobegao sa mesta nesreće, saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su N. O. (24) iz Užica, zbog sumnje da je nožem povredio četvoricu 19-godišnjih mladića u tom gradu.
Pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova su dobili dojavu da se iz pravca Niša prema Beogradu na auto-putu kreće vozilo "seat alhambra" u kojem se prevoze migranti i koje prate patrole iz Jagodine, a koje nije htelo da stane ni policijskim službenicima PU Pirot ni PU Niš.
Studentski pokret je nova kultura koja nije demokratska i nešto mnogo gore nego bilo šta što smo dosad videli. Studentski pokret u sebi nema dovoljno demokratičnosti, izjavio je za Newsmax Balkans profesor Filozofskog fakuteta Čedomir Antić.
Veliki požar izbio je na industijskom objektu koji se nalazi na putu između Kaća i Budisave, a kako saznaje Newsmax Balkans, čule su i detonacije. Vatrogasne ekipe su na terenu.
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović i nekoliko profesora ušli su u zgradu fakulteta. Studenti koji su blokirali zgradu te visokoobrazovne ustanove tvrde da su izbačeni i da im je prećeno disciplinskim merama, dekan kaže da nema problema niti incidenata.
U protekle dve decenije Beograd je izgubio oko 10 odsto zelenila. Profesor Šumarskog fakulteta Nenad Stavretović rekao je za RTS da treba raditi u pravcu pošumljavanja i ozelenjavanja, ali da ni 300 novih mladih stabala ne mogu zameniti jedno staro od 30 do 100 godina.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić rekao je za Newsmax Balkans da su neredi u Srbiji, nama kao narodu i društvu, podmetnuti i treba svim silama, kao strani organizam, da odbacimo ideju građanskih sukoba u našoj zemlji.
Poslednjih dana raspusta saobraćaj se pojačava i unutar gradova, sezona godišnjih odmora je u završnoj fazi, ali je na auto-putevima u smeru ka zapadnoj Evropi prisutan veći broj vozila sa stranim registarskim oznakama što na graničnim prelazima uslovljava povremena duža zadržavanja, kažu iz AMSS.
Komentari (0)