(VIDEO) Škola u svetu budućnosti: Kako pripremiti decu za zanimanja koja još ne postoje
Deca koja danas pohađaju školu žive u svetu koji se menja brže nego ikada ranije. U doba veštačke inteligencije, pametnih tehnologija i digitalne transformacije, roditelji i nastavnici sve češće postavljaju pitanje - kako ih pripremiti za poslove koji još ne postoje.
Prema podacima Svetskog ekonomskog foruma, čak 85 odsto zanimanja koja će postojati 2035. godine danas ne postoji.
Šta će to konkretno značiti za decu koja sada uče tablicu množenja i recituju pesmice, za emisiju Presek analizira Aleksandar Đorđević, međunarodni stručnjak za digitalnu transformaciju i predavač na svetskim konferencijama u Beču i Parizu.
Digitalna stvarnost nije budućnost - ona je sadašnjost
"Mnogi zamišljaju apokaliptične scenarije sa robotima, ali to nije realno. Istina je da će se većina poslova transformisati, a mnogi potpuno iznova pojaviti", kaže Đorđević.
Veštačku inteligenciju treba da posmatramo iz ugla šta nam donosi, a ne šta odnosi. Mana je što smanjuje privatnost, a dobra strana je više slobodnog vremena koje dobijamo, izjavio je vlasnik kompanije Mikroelektronika Nebojša Matić.
NIN istražuje kako veštačka inteligencija utiče na tržište rada u Srbiji. Ko će ostati bez posla, a kome se smeši svetla budućnost? Sagovornik u prvom delu emisije GrađaNIN je Nebojša Matić, vlasnik kompanije Mikroelektronika.
On objašnjava da postoje dve grupe budućih poslova: oni koji će se transformisati uz pomoć novih alata (poput novinarstva, marketinga, administracije) i oni koji će nastati zahvaljujući razvoju novih tehnologija - poput servisa za održavanje veštačke inteligencije, specijalizovanih softverskih trenera, pa čak i trenera za robote.
Škola mora da se menja - algoritamska pismenost je ključ
Đorđević smatra da bi algoritamska pismenost uskoro mogla postati isto toliko važna kao čitanje i pisanje.
"Način na koji učimo mora se prilagoditi. Mi više nismo u drugoj industrijskoj revoluciji - nalazimo se u četvrtoj, a obrazovni sistem to još nije shvatio", navodi Đorđević.
On veruje da će deca u budućnosti učiti kroz iskustvo, kreativnost i digitalnu logiku - umesto da samo memorijski usvajaju činjenice.
Foto: Newsmax Balkans
Zanimljivo je da, prema novim istraživanjima, čak i video-igrice, uključujući i one koje roditelji često zabranjuju, mogu imati pozitivne efekte na kognitivni razvoj.
"One razvijaju osećaj za rešavanje problema i empatiju. Nova generacija dece već sada prati deset ekrana istovremeno, dok prethodne jedva uspevaju dva", navodi sagovornik emisije "Presek".
Uprkos skepticizmu, veštine koje danas izgledaju trivijalno mogu biti ključne u svetu algoritama i višezadaćnosti.
Deca treba da ostanu deca - ali radoznala i kreativna
Na pitanje u koje oblasti će budućnost najviše ulagati, Đorđević odgovara da nije reč samo o tehnologiji, već o ljudima koji znaju da je koriste.
"Savetovao bih decu da budu ono što jesu. Da se igraju, ali i da razvijaju radoznalost, kreativnost i slobodu mišljenja. To su veštine koje mašine neće moći da zamene", zaključuje Đorđević.
On dodaje, u svetu u kojem već danas razgovaramo sa pametnim sistemima poput čet-botova, gde algoritmi oblikuju svakodnevicu, obrazovanje više nije samo društvena obaveza - ono je strateško ulaganje u budućnost.
Razgovor sa Aleksandrom Đorđevićem pogledajte u videu:
Tomaš Masarik, političar, filozof, sociolog i novinar, bio je prvi predsednik Čehoslovačke i pravi heroj Češke Republike. Napadao je austrougarski savez sa Nemačkom, kao i njenu imperijalističku politiku na Balkanu. Branio je prava Srba i Hrvata, naročito u vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1909. godine. Zahvaljujući Masariku, car Franc Jozef bio je primoran da oslobodi Srbe optužene za veleizdaju Habzburške monarhije, u montiranom Zagrebačkom procesu u kom su se čule i opasne optužbe na račun Kraljevine Srbije. Dodeljen mu je Kraljevski orden Karađorđeve zvezde. Šumadijski seljak, Jeremija Nedić, 1910. godine, nakon samo jednog razgovora, postao je pobratim Tomaša Masarika i doživotno je u ovoj državi priman uz najveće počasti.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)