(VIDEO) Škola u svetu budućnosti: Kako pripremiti decu za zanimanja koja još ne postoje
Deca koja danas pohađaju školu žive u svetu koji se menja brže nego ikada ranije. U doba veštačke inteligencije, pametnih tehnologija i digitalne transformacije, roditelji i nastavnici sve češće postavljaju pitanje - kako ih pripremiti za poslove koji još ne postoje.
Prema podacima Svetskog ekonomskog foruma, čak 85 odsto zanimanja koja će postojati 2035. godine danas ne postoji.
Šta će to konkretno značiti za decu koja sada uče tablicu množenja i recituju pesmice, za emisiju Presek analizira Aleksandar Đorđević, međunarodni stručnjak za digitalnu transformaciju i predavač na svetskim konferencijama u Beču i Parizu.
Digitalna stvarnost nije budućnost - ona je sadašnjost
"Mnogi zamišljaju apokaliptične scenarije sa robotima, ali to nije realno. Istina je da će se većina poslova transformisati, a mnogi potpuno iznova pojaviti", kaže Đorđević.
Veštačku inteligenciju treba da posmatramo iz ugla šta nam donosi, a ne šta odnosi. Mana je što smanjuje privatnost, a dobra strana je više slobodnog vremena koje dobijamo, izjavio je vlasnik kompanije Mikroelektronika Nebojša Matić.
NIN istražuje kako veštačka inteligencija utiče na tržište rada u Srbiji. Ko će ostati bez posla, a kome se smeši svetla budućnost? Sagovornik u prvom delu emisije GrađaNIN je Nebojša Matić, vlasnik kompanije Mikroelektronika.
On objašnjava da postoje dve grupe budućih poslova: oni koji će se transformisati uz pomoć novih alata (poput novinarstva, marketinga, administracije) i oni koji će nastati zahvaljujući razvoju novih tehnologija - poput servisa za održavanje veštačke inteligencije, specijalizovanih softverskih trenera, pa čak i trenera za robote.
Škola mora da se menja - algoritamska pismenost je ključ
Đorđević smatra da bi algoritamska pismenost uskoro mogla postati isto toliko važna kao čitanje i pisanje.
"Način na koji učimo mora se prilagoditi. Mi više nismo u drugoj industrijskoj revoluciji - nalazimo se u četvrtoj, a obrazovni sistem to još nije shvatio", navodi Đorđević.
On veruje da će deca u budućnosti učiti kroz iskustvo, kreativnost i digitalnu logiku - umesto da samo memorijski usvajaju činjenice.
Foto: Newsmax Balkans
Zanimljivo je da, prema novim istraživanjima, čak i video-igrice, uključujući i one koje roditelji često zabranjuju, mogu imati pozitivne efekte na kognitivni razvoj.
"One razvijaju osećaj za rešavanje problema i empatiju. Nova generacija dece već sada prati deset ekrana istovremeno, dok prethodne jedva uspevaju dva", navodi sagovornik emisije "Presek".
Uprkos skepticizmu, veštine koje danas izgledaju trivijalno mogu biti ključne u svetu algoritama i višezadaćnosti.
Deca treba da ostanu deca - ali radoznala i kreativna
Na pitanje u koje oblasti će budućnost najviše ulagati, Đorđević odgovara da nije reč samo o tehnologiji, već o ljudima koji znaju da je koriste.
"Savetovao bih decu da budu ono što jesu. Da se igraju, ali i da razvijaju radoznalost, kreativnost i slobodu mišljenja. To su veštine koje mašine neće moći da zamene", zaključuje Đorđević.
On dodaje, u svetu u kojem već danas razgovaramo sa pametnim sistemima poput čet-botova, gde algoritmi oblikuju svakodnevicu, obrazovanje više nije samo društvena obaveza - ono je strateško ulaganje u budućnost.
Razgovor sa Aleksandrom Đorđevićem pogledajte u videu:
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su sve vatrogasno-spasilačke jedinice na terenu, kao i Helikopterska jedinica usled velikog broja požara i jakog nevremena koji su zahvatili Srbiju i pozvao građane na oprez i odgovorno ponašanje.
Vojvodinu su tokom popodneva pogodili pljuskovi sa grmljavinom praćeni olujnim vetrom, koji je u pojedinim gradovima čupao drveće iz korenja. Jak vetar je pogodio i Beograd, gde je podigao prašinu sa gradilišta i napravio prašinsku oluju.
"Reka Raška je umrla", reči su ribolovaca koji su trideset godina čuvali i gajili različite vrste ribe na teritoriji Novog Pazara. Nakon velikog pomora, u vodi nije ostalo ništa osim uginulih riba koje ribolovci danima nalaze duž čitave reke. Nadležni još utvrđuju šta se tačno dogodilo.
Grupe studenata koji blokiraju fakultete i građani koji ih podržavaju zaustavljaju saobraćaj na pojedinim ulicama, raskrsnicama i magistralnim pravcima u Beogradu, Novom Sadu, Užicu i drugim gradovima Srbije.
U Srbiji je u toku dana registrovano 620 požara na otvorenom prostoru, prilikom čega nije bilo stradalih, ali su povrede zadobila dva vatrogasca-spasioca i četiri građanina, saopštio je MUP.
Elektrodistribucija Srbije (EDS) saopštila je da je, na zahtev vatrogasaca, zbog velikog broja požara isključila neke dalekovode, posebno na području zapadne Srbije i distributivnih područja Kragujevac i Niš.
Nekadašnji ministar prosvete i profesor na Fefa fakultetu Srđan Verbić je u emisiji Sinteza rekao da je srpsko društvo dugo bilo nezadovoljno mladima, a da su studenti to demantovali, pošto su, kako je naveo, na ulici pokazali da imaju političke stavove i da su spremni da preuzmu odgovornost.
I male količine novih sintetičkih droga, među kojima je i fentanil koji je 50 puta jači od heroina i 80 puta jači od morfijuma dovoljne su da dovedu do smrti čoveka, upozoravaju stručnjaci.
Ne dopada mi se što mediji u Srbiji ne razgovaraju međusobno, nego se opanjkavaju, pa sam sam već na početku svog mandata predlagao da se nekako izborimo za dijalog unutar medija, rekao je za Newsmax Balkans resorni ministar Boris Bratina.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u izletištu Potok u Jagodini, posle otvaranja turističkog kompleksa i Memorijalnog parka "Dragan Marković Palma", da je Marković ostavio neizbrisiv trag u istoriji Jagodine i Pomoravlja.
Na sednici Senata koja je održana u ponedeljak usvojeni su termini sprovođenja konkursa za upis nove generacije studenata na studijske programe, za sve nivoe akademskih studija visokoškolskih ustanova Univerziteta u Beogradu.
Komentari (0)