(VIDEO) Mladi u krizi partnerstva: Čak 50 odsto muškaraca van braka, trećina žena nije ni u kakvom partnerskom odnosu

Zbog težnje ka višem obrazovanju i ostvarenju karijere, sklapanje braka se odlaže, dok raste prihvaćenost vanbračnih zajednica.

Kako mladi danas gledaju na brak, šta ih navodi ili sprečava da stupe u bračnu zajednicu, bila je tema emisije Tražim reč. 

Gosti emisije bili su prof. dr Aleksandra Đurić, psiholog i psihoterapeut, kao i Anastasija Stajić – buduća mlada i majka.

Epidemija korona virusa uticala na sklapanje brakova

O demografskim pokazateljima i statistici govorio je prof. dr Petar Vasić iz Vršca.

On je istakao da je u periodu od petnaestak godina pre kovid krize broj sklopljenih brakova u Srbiji bio prilično stabilan, oko 36.000 godišnje, što je iznosilo više od pet brakova na 1.000 stanovnika.

Međutim, tokom pandemije korona virusa, taj broj je pao za čak trećinu - te godine sklopljeno je svega oko 12.000 brakova.

Prvi put broj živorođenih pao ispod 63.000 

"Nakon 2022. godine broj brakova se nikada nije vratio na nivo od pre pandemije, što se direktno odrazilo i na natalitet", naglasio je prof. dr Vasić.

Brak je i dalje dominantan okvir za rađanje dece u Srbiji. Čak tri četvrtine novorođene dece dolazi iz bračnih zajednica.

Ipak, te 2022. godine, prvi put je broj živorođenih pao ispod 63.000. 

Neravnoteža između broja muškaraca i žena

Brak je i dalje popularniji u ruralnim sredinama, ali tamo se suočavamo s dodatnim izazovima. 

Prema rečima prof. dr Vasića, veliki problem predstavljaju narušena starosna i polna struktura stanovništva.

U generacijama od 20 do 40 godina postoji znatna neravnoteža između broja muškaraca i žena, što direktno utiče na mogućnosti sklapanja brakova.

Printscreen: Newsmax Balkans

U gradovima, iako ne postoji deficit potencijalnih partnera, suočavamo se sa izraženom krizom partnerstva.

"U uzrastu od 25 do 40 godina, čak 50 odsto muškaraca je van braka, a trećina žena ne samo da nije u braku, već ni u bilo kakvom partnerskom odnosu. Logično je da ovakvi trendovi dovode i do pitanja niskog nataliteta", naveo je Vasić.

"Ljudi promišljaju šta dobijaju, a šta gube brakom"

Na pitanje da li postoje pozitivne demografske projekcije, prof. dr Vasić je istakao da ih je trenutno teško dati. 

"Obrazovanje može da bude prediktor demografskog ponašanja, ali produženo školovanje često vodi i ka kasnijem stupanju u brak, kao i ka odlaganju roditeljstva. Ljudi danas više promišljaju s čime ulaze u brak i šta dobijaju, a šta potencijalno gube", rekao je on.

Kao posebno ugrožena područja, izdvajaju se jug i jugoistok Srbije, gde je veoma nizak udeo stanovništva u reproduktivnom dobu.

Zbog toga su, prema rečima prof. dr Vasića, šanse za demografsku obnovu u tim krajevima vrlo ograničene.

U drugom delu emisije, prikazana je i priča porodice Ivanišević sa sedmoro dece, kao i osvrt na situaciju u Čajetini – opštini koja, za razliku od većih gradova, beleži stabilnije demografske pokazatelje.

Emisiju Tražim reč možete gledati svakog radnog dana od 13 časova, a vikendom od 15.30 sati.

Komentari (0)