(VIDEO) Koliko su električni trotineti bezbedni: "Ima ih između 250.000 i 300.000, registrovano manje od 12 hiljada"
Nakon nesreće u kojoj su otac i sin povređeni, kada su električnim trotinetom udarili u automobil, ponovo se otvara pitanje koliko su ova vozila bezbedna, za koga su namenjena i da li znamo pravila.
Oni koji i dalje voze često ne poštuju propise. Zakon jeste izmenjen, registracija je obavezna, kacige takođe, ali u praksi sve je to upitno.
Stiče se utisak da je u poslednjih meseci manje vozača trotineta na ulicama Beograda ili Srbije. Možda baš zato što je 2024. doneta nova regulativa. Procenjuje se da u Srbiji ima između 250.000 i 300.000 električnih trotineta, a samo 11.500 je registrovanih.
Uzevši u obzir ove brojke, postavlja se pitanje da li ih je stvarno manje na ulicama ili oni ipak zaobilaze regulativu.
Stotinu mladih nastrada u saobraćajnim nezgodama u Srbiji na godišnjem nivou. U proteklih pet godina više od 2.500 ljudi je poginulo, a u proseku svaka četvrta stradala osoba je mlađa od 30 godina.
Statistika o saobraćajnim nesrećama na teritoriji Srbije godina je zabrinjavajuća, a nadležni organi apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila i voze po propisima kako ne bi ugrozili sebe, ni druge. Stručnjaci za Newsmax Balkans objašnjavaju ko su i zašto najugroženiji u saobraćaju.
"Samo u vreme korone, procena je bila da je aktivnih bilo negde oko 100.000, kada je i bila najveća ekspanzija trotineta. Međutim, do sada je registrovano negde skoro 12.000, iz razloga što je veliki broj trotineta uvezen pre nego što smo trotinete ubacili u Zakon o bezbednosti saobraćaja. Jednostavno, to smo uradili, jer je njihov broj bio toliki da smo morali da obradimo tu temu i da uredimo tu oblast pod kojim uslovima mogu da učestvuju u saobraćaju", rekao je za Newsmax Balkans Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Apel građanima, posebno roditeljima
Ono što je najveći problem, kako je dodao, jesu tehničke karakteristike onih trotineta koji su uvezeni pre poslednjih izmena Zakona kada su i definisani uslovi pod kojima mogu da učestvuju u saobraćaju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke od tih tehničkih karakteristika jesu maksimalna snaga elektromotora koji ga pokreće, to je 600 vati, zatim maksimalna brzina kretanja - 25 kilometara na čas i težina samog trotineta - 35 kilograma. Takođe, apelovao bih na sve građane, naročito na roditelje, da vode računa o ostalim stvarima koje su propisane zakonom, a to je, recimo, starosna kategorija koja može da upravlja trotinetom. Trotinetom mogu da upravljaju osobe starije od 14 godina, međutim, na kolovozu mogu učestvovati samo osobe starije od 18. Obavezno je nošenje kacige, zato što trotinetaši su jako ranjiva kategorija i ono što je cilj izmene zakona zbog trotinetaša, jeste kako bismo smanjili broj stradalih lica u saobraćaju", ukazao je naš sagovornik.
Zakon definisao površine za kretanje trotineta
Koković se osvrnuo i na nove izmene u regulativi koje su na snazi od prethodne godine.
"Trotinet se definiše kao lako elektrovozilo i pod tim podrazumevamo samo trotinet, nikakvo drugo sredstvo kao monocikl, tricikl i slično. Pored ovih stvari koje sam napomenuo, tehničke karakteristike, zakon je definisao površine kojima se oni mogu kretati. To su prvenstveno površine kojima se kreću biciklisti. To su biciklističke staze koje su odvojene fizički od kolovoza, zatim biciklistička traka koja je deo kolovoza, a ukoliko ne postoje te dve površine, oni se mogu kretati kolovozom, ali samo na putevima gde je maksimalna brzina ograničena na 30 kilometara na čas, osim ako imate više od 18 godina. Tada možete da se krećete i na putevima gde je brzina propisana, odnosno do 50 kilometara na čas", naveo je Koković.
Dakle, električni trotineti su svakodnevica i u redu je zaobilaziti gužvu, ali ne i zaobilaziti regulativu.
U tom smislu, ostaje apel vozačima trotineta da budu bezbedniji kako bismo svi mi bili sigurniji kada smo u saobraćaju.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Nekadašnji predsednik Jugoslavije, Republike Srbije i lider SPS Slobodan Milošević umro je na današnji dan pre 20 godina u pritvorskoj jedinici Tribunala za bivšu Jugoslaviju u Ševeningenu, u Hagu.
Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović izjavila je u Njujorku u Ujedinjenim nacijama da je Srbija tokom poslednje dve decenije značajno unapredila društveni položaj i zaštitu žena.
Iako će se izbori održati samo na lokalu, političke poruke već prevazilaze lokalne teme jer se ovi izbori doživljavaju kao politički test uoči parlamentarnih. I dok vladajuća većina nastupa u široj koaliciji, sigurna u političku snagu, opozicija veruje da jedinstvom može da ostvari promenu.
U Srbiji će u sredu, 11. marta, nakon slabog prizemnog mraza ujutru, u toku dana biti pretežno sunčano i toplo sa temperaturama od minus dva do 21 stepen, u Negotinskoj Krajini oko 16, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Vršiteljka dužnosti dekana Medicinskog fakulteta u Beogradu Nataša Milić podnela je ostavku na tu funkciju, a kako je izjavila FoNetu, tu odluku je donela iz ličnih i iz profesionalnih razloga, ističući da joj nedostaje nauka i da je vreme da joj se vrati.
Slučaj jedne žene, koja je vraćena sa granice jer je bila na bolovanju, pokrenuo je pitanja o tome ko sve može da ima uvid u zdravstvene podatke građana.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) je sa partnerima iz više 100 drugih zemalja učestvovalo u organizaciji jubilarnog 60. Međunarodnog zimskog popisa ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC).
Komentari (0)