(VIDEO) Koliko su električni trotineti bezbedni: "Ima ih između 250.000 i 300.000, registrovano manje od 12 hiljada"
Nakon nesreće u kojoj su otac i sin povređeni, kada su električnim trotinetom udarili u automobil, ponovo se otvara pitanje koliko su ova vozila bezbedna, za koga su namenjena i da li znamo pravila.
Oni koji i dalje voze često ne poštuju propise. Zakon jeste izmenjen, registracija je obavezna, kacige takođe, ali u praksi sve je to upitno.
Stiče se utisak da je u poslednjih meseci manje vozača trotineta na ulicama Beograda ili Srbije. Možda baš zato što je 2024. doneta nova regulativa. Procenjuje se da u Srbiji ima između 250.000 i 300.000 električnih trotineta, a samo 11.500 je registrovanih.
Uzevši u obzir ove brojke, postavlja se pitanje da li ih je stvarno manje na ulicama ili oni ipak zaobilaze regulativu.
Stotinu mladih nastrada u saobraćajnim nezgodama u Srbiji na godišnjem nivou. U proteklih pet godina više od 2.500 ljudi je poginulo, a u proseku svaka četvrta stradala osoba je mlađa od 30 godina.
Statistika o saobraćajnim nesrećama na teritoriji Srbije godina je zabrinjavajuća, a nadležni organi apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila i voze po propisima kako ne bi ugrozili sebe, ni druge. Stručnjaci za Newsmax Balkans objašnjavaju ko su i zašto najugroženiji u saobraćaju.
"Samo u vreme korone, procena je bila da je aktivnih bilo negde oko 100.000, kada je i bila najveća ekspanzija trotineta. Međutim, do sada je registrovano negde skoro 12.000, iz razloga što je veliki broj trotineta uvezen pre nego što smo trotinete ubacili u Zakon o bezbednosti saobraćaja. Jednostavno, to smo uradili, jer je njihov broj bio toliki da smo morali da obradimo tu temu i da uredimo tu oblast pod kojim uslovima mogu da učestvuju u saobraćaju", rekao je za Newsmax Balkans Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Apel građanima, posebno roditeljima
Ono što je najveći problem, kako je dodao, jesu tehničke karakteristike onih trotineta koji su uvezeni pre poslednjih izmena Zakona kada su i definisani uslovi pod kojima mogu da učestvuju u saobraćaju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke od tih tehničkih karakteristika jesu maksimalna snaga elektromotora koji ga pokreće, to je 600 vati, zatim maksimalna brzina kretanja - 25 kilometara na čas i težina samog trotineta - 35 kilograma. Takođe, apelovao bih na sve građane, naročito na roditelje, da vode računa o ostalim stvarima koje su propisane zakonom, a to je, recimo, starosna kategorija koja može da upravlja trotinetom. Trotinetom mogu da upravljaju osobe starije od 14 godina, međutim, na kolovozu mogu učestvovati samo osobe starije od 18. Obavezno je nošenje kacige, zato što trotinetaši su jako ranjiva kategorija i ono što je cilj izmene zakona zbog trotinetaša, jeste kako bismo smanjili broj stradalih lica u saobraćaju", ukazao je naš sagovornik.
Zakon definisao površine za kretanje trotineta
Koković se osvrnuo i na nove izmene u regulativi koje su na snazi od prethodne godine.
"Trotinet se definiše kao lako elektrovozilo i pod tim podrazumevamo samo trotinet, nikakvo drugo sredstvo kao monocikl, tricikl i slično. Pored ovih stvari koje sam napomenuo, tehničke karakteristike, zakon je definisao površine kojima se oni mogu kretati. To su prvenstveno površine kojima se kreću biciklisti. To su biciklističke staze koje su odvojene fizički od kolovoza, zatim biciklistička traka koja je deo kolovoza, a ukoliko ne postoje te dve površine, oni se mogu kretati kolovozom, ali samo na putevima gde je maksimalna brzina ograničena na 30 kilometara na čas, osim ako imate više od 18 godina. Tada možete da se krećete i na putevima gde je brzina propisana, odnosno do 50 kilometara na čas", naveo je Koković.
Dakle, električni trotineti su svakodnevica i u redu je zaobilaziti gužvu, ali ne i zaobilaziti regulativu.
U tom smislu, ostaje apel vozačima trotineta da budu bezbedniji kako bismo svi mi bili sigurniji kada smo u saobraćaju.
Da li je transatlantsko partnerstvo trajno narušeno i da li svedočimo fazi erozije američkih bezbednosnih garancija? Odgovore tražimo od direktorke Centra za spoljnu politiku Aleksandre Joksimović.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-TAJNE SLUŽBE JUGOSLAVIJE III DEO
Tajne službe Jugoslavije otkrivaju svoje najmračnije strane. U ovoj emisijii prof. dr Bojan Dimitrijević vodi nas kroz intrige i sukobe unutar UDBE i vojno-bezbednosnog aparata. Od Rankovića i Stambolića, preko čistki u Beogradu, do kosovskih struktura i operacije „Majran“. Kako je smrt Tita promenila tok bezbednosti i šta su službe radile tokom osamdesetih i devedesetih? Sve to u emisiji koja otkriva ono što je do sada bilo strogo poverljivo.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uhapšen S. N. (49), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela lažno predstavljanje, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i prevara.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Varvarinu uhapsili su D. J. (54) iz okoline ovog mesta, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i uništenje i oštećenje tuđe stvari.
Velike nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-delova do lepka, gde su privučeni povoljnom političkom klimom za investitore, piše "Berliner cajtung".
U Nišu je uhapšen M. S. (37), a za drugom osobom se traga zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo prevara u saizvršilaštvu, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Policijska uprava u Zrenjaninu objavila je fotografije S. N. (47), koji je uhapšen pod sumnjom da se lažno predstavljao kao pripadnik MUP i Bezbednosno-informativne agencije, čime je doveo u zabludu veći broj građana, od kojih je pribavio protivpravnu imovinsku korist veću od 12 miliona dinara.
Policijskoj upravi u Vranju u sredu je prijavljeno da je pored puta u Suvom Dolu pronađeno 300 razbacanih plastičnih epruveta sa crvenim i plavim poklopcima, ispunjenih crvenom tečnošću, za koju se sumnja da je krv.
Rumunskom državljanjinu koji je tuđim platnim karticama plaćao brojne artikle na letovima Er Srbije, ukupne vrednosti veće od pola miliona dinara, određen je pritvor od 30 dana, saopšteno je iz beogradskog Trećeg Osnovnog javnog tužilaštva.
Petočlana porodica Babić najzad će imati krov nad glavom, nakon što je fondacija Humana srca pokrenula akciju izgradnje porodične kuće u selu Bačina kod Varvarina.
Osnovni sud u Đakovici odredio je pritvor od 30 dana za 15 predsednika biračkih odbora u Mališevu na izborima 28. decembra, koji su u sredu uhapšeni i osumnjičeni za krivično delo falsifikovanje rezultata glasanja.
Komentari (0)