(VIDEO) Koliko su električni trotineti bezbedni: "Ima ih između 250.000 i 300.000, registrovano manje od 12 hiljada"
Nakon nesreće u kojoj su otac i sin povređeni, kada su električnim trotinetom udarili u automobil, ponovo se otvara pitanje koliko su ova vozila bezbedna, za koga su namenjena i da li znamo pravila.
Oni koji i dalje voze često ne poštuju propise. Zakon jeste izmenjen, registracija je obavezna, kacige takođe, ali u praksi sve je to upitno.
Stiče se utisak da je u poslednjih meseci manje vozača trotineta na ulicama Beograda ili Srbije. Možda baš zato što je 2024. doneta nova regulativa. Procenjuje se da u Srbiji ima između 250.000 i 300.000 električnih trotineta, a samo 11.500 je registrovanih.
Uzevši u obzir ove brojke, postavlja se pitanje da li ih je stvarno manje na ulicama ili oni ipak zaobilaze regulativu.
Stotinu mladih nastrada u saobraćajnim nezgodama u Srbiji na godišnjem nivou. U proteklih pet godina više od 2.500 ljudi je poginulo, a u proseku svaka četvrta stradala osoba je mlađa od 30 godina.
Statistika o saobraćajnim nesrećama na teritoriji Srbije godina je zabrinjavajuća, a nadležni organi apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila i voze po propisima kako ne bi ugrozili sebe, ni druge. Stručnjaci za Newsmax Balkans objašnjavaju ko su i zašto najugroženiji u saobraćaju.
"Samo u vreme korone, procena je bila da je aktivnih bilo negde oko 100.000, kada je i bila najveća ekspanzija trotineta. Međutim, do sada je registrovano negde skoro 12.000, iz razloga što je veliki broj trotineta uvezen pre nego što smo trotinete ubacili u Zakon o bezbednosti saobraćaja. Jednostavno, to smo uradili, jer je njihov broj bio toliki da smo morali da obradimo tu temu i da uredimo tu oblast pod kojim uslovima mogu da učestvuju u saobraćaju", rekao je za Newsmax Balkans Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Apel građanima, posebno roditeljima
Ono što je najveći problem, kako je dodao, jesu tehničke karakteristike onih trotineta koji su uvezeni pre poslednjih izmena Zakona kada su i definisani uslovi pod kojima mogu da učestvuju u saobraćaju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke od tih tehničkih karakteristika jesu maksimalna snaga elektromotora koji ga pokreće, to je 600 vati, zatim maksimalna brzina kretanja - 25 kilometara na čas i težina samog trotineta - 35 kilograma. Takođe, apelovao bih na sve građane, naročito na roditelje, da vode računa o ostalim stvarima koje su propisane zakonom, a to je, recimo, starosna kategorija koja može da upravlja trotinetom. Trotinetom mogu da upravljaju osobe starije od 14 godina, međutim, na kolovozu mogu učestvovati samo osobe starije od 18. Obavezno je nošenje kacige, zato što trotinetaši su jako ranjiva kategorija i ono što je cilj izmene zakona zbog trotinetaša, jeste kako bismo smanjili broj stradalih lica u saobraćaju", ukazao je naš sagovornik.
Zakon definisao površine za kretanje trotineta
Koković se osvrnuo i na nove izmene u regulativi koje su na snazi od prethodne godine.
"Trotinet se definiše kao lako elektrovozilo i pod tim podrazumevamo samo trotinet, nikakvo drugo sredstvo kao monocikl, tricikl i slično. Pored ovih stvari koje sam napomenuo, tehničke karakteristike, zakon je definisao površine kojima se oni mogu kretati. To su prvenstveno površine kojima se kreću biciklisti. To su biciklističke staze koje su odvojene fizički od kolovoza, zatim biciklistička traka koja je deo kolovoza, a ukoliko ne postoje te dve površine, oni se mogu kretati kolovozom, ali samo na putevima gde je maksimalna brzina ograničena na 30 kilometara na čas, osim ako imate više od 18 godina. Tada možete da se krećete i na putevima gde je brzina propisana, odnosno do 50 kilometara na čas", naveo je Koković.
Dakle, električni trotineti su svakodnevica i u redu je zaobilaziti gužvu, ali ne i zaobilaziti regulativu.
U tom smislu, ostaje apel vozačima trotineta da budu bezbedniji kako bismo svi mi bili sigurniji kada smo u saobraćaju.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Koliko je realno očekivati da „Koalicija voljnih“ promeni tok rata u Ukrajini i da li EU ima kapacitet da preuzme odgovorniju i odlučniju ulogu? Da li još nekoj evropskoj državi preti opasnost da bude napadnuta od strane Rusije? Odgovore tražimo od dr Marka Savkovića iz ISAK fonda.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Naplatna rampa "Preljina" kojom se uključivalo i isključivalo na auto-put "Miloš Veliki" od osam časova nije u funkciji i neće biti sve do 20. decembra.
Prema poslednjim zvaničnim informacijama, ukupno 12 osoba je smrtno stradalo u požaru koji je u utorak zahvatio deo zgrade Doma penzionera u Tuzli, dok je 35 osoba zatražilo lekarsku pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli.
Saobraćaj na uglu Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra je blokiran, pošto su se građani okupili da pruže podršku Dijani Hrki, koja od nedelje štrajkuje glađu. Istovremeno, na prostoru ispred Skupštine Srbije dočekani su Srbi koji su pešačili sa Kosova i Metohije.
Sistem za hitno obaveštavanje javnosti u slučajevima nestanka dece, "Pronađi me", nakon dve godine postojanja u Srbiji upotrebljen je do sada tri puta. Očekuje se njegovo poboljšanje, ali da bi buduće potrage za nestalim licima bile još efikasnije, potrebno ga je dodatno unaprediti.
Dvojica muškaraca ubijena su u selu Golubac kod Mališeva, saopštila je Kosovska policija. Kako navode, osumnjičeni za dvostruko ubistvo je iz Glogovca i on je zet ubijenih, a policija i dalje traga za njim.
Karavan zdravlja, akcija koju sprovodi Ministarstvo zdravlja u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" i lokalnim zdravstvenim centrima, obišao je više od 50 gradova i opština. Na njegovoj mapi našli su se tokom dana Trstenik i Vrnjačka Banja.
Srbija između Istoka i Zapada, između obećanja i pritisaka. Iz Pekinga stižu krediti, Brisel šalje uslove, Moskva energiju, a iz Vašingtona upozoravaju. Sagovornici Newsmax Balkans saglasni su da je sve manje prostora za manevrisanje, i da bi uskoro moglo da dođe do toga da se bira strana.
Koliko vere, snage i ljubavi stane u korake od Beograda do Hilandara? Kako izgleda kada se humanost meri kilometrima? Šta pokreće ljude u misije dobrote?
U društvu koje se i dalje suočava sa posledicama najtežih tragedija, priče roditelja koji su izgubili decu ostaju bolne, ali duboko važne za razumevanje onoga kroz šta prolaze. Među njima je i Anđelko Aćimović, otac Angeline, jedne od žrtava masovnog ubistva u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar".
Ministarstvo prosvete uputilo je dopis direktorima gimnazija u Beogradu u kome ukazuje na zakonske obaveze povodom ostvarivanja redovnog procesa obrazovno-vaspitnog rada u srednjim školama.
U Specijalnom sudu u Beogradu je odloženo suđenje pripadnicima grupe Veljka Belivuka, optuženim za sedam ubistava, trgovinu drogom, držanje i nošenje oružja, otmice i silovanje, jer je većina optuženih rekla da nisu sposobni da prate suđenje.
Komentari (0)