(VIDEO) Koliko su električni trotineti bezbedni: "Ima ih između 250.000 i 300.000, registrovano manje od 12 hiljada"
Nakon nesreće u kojoj su otac i sin povređeni, kada su električnim trotinetom udarili u automobil, ponovo se otvara pitanje koliko su ova vozila bezbedna, za koga su namenjena i da li znamo pravila.
Oni koji i dalje voze često ne poštuju propise. Zakon jeste izmenjen, registracija je obavezna, kacige takođe, ali u praksi sve je to upitno.
Stiče se utisak da je u poslednjih meseci manje vozača trotineta na ulicama Beograda ili Srbije. Možda baš zato što je 2024. doneta nova regulativa. Procenjuje se da u Srbiji ima između 250.000 i 300.000 električnih trotineta, a samo 11.500 je registrovanih.
Uzevši u obzir ove brojke, postavlja se pitanje da li ih je stvarno manje na ulicama ili oni ipak zaobilaze regulativu.
Stotinu mladih nastrada u saobraćajnim nezgodama u Srbiji na godišnjem nivou. U proteklih pet godina više od 2.500 ljudi je poginulo, a u proseku svaka četvrta stradala osoba je mlađa od 30 godina.
Statistika o saobraćajnim nesrećama na teritoriji Srbije godina je zabrinjavajuća, a nadležni organi apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila i voze po propisima kako ne bi ugrozili sebe, ni druge. Stručnjaci za Newsmax Balkans objašnjavaju ko su i zašto najugroženiji u saobraćaju.
"Samo u vreme korone, procena je bila da je aktivnih bilo negde oko 100.000, kada je i bila najveća ekspanzija trotineta. Međutim, do sada je registrovano negde skoro 12.000, iz razloga što je veliki broj trotineta uvezen pre nego što smo trotinete ubacili u Zakon o bezbednosti saobraćaja. Jednostavno, to smo uradili, jer je njihov broj bio toliki da smo morali da obradimo tu temu i da uredimo tu oblast pod kojim uslovima mogu da učestvuju u saobraćaju", rekao je za Newsmax Balkans Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Apel građanima, posebno roditeljima
Ono što je najveći problem, kako je dodao, jesu tehničke karakteristike onih trotineta koji su uvezeni pre poslednjih izmena Zakona kada su i definisani uslovi pod kojima mogu da učestvuju u saobraćaju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke od tih tehničkih karakteristika jesu maksimalna snaga elektromotora koji ga pokreće, to je 600 vati, zatim maksimalna brzina kretanja - 25 kilometara na čas i težina samog trotineta - 35 kilograma. Takođe, apelovao bih na sve građane, naročito na roditelje, da vode računa o ostalim stvarima koje su propisane zakonom, a to je, recimo, starosna kategorija koja može da upravlja trotinetom. Trotinetom mogu da upravljaju osobe starije od 14 godina, međutim, na kolovozu mogu učestvovati samo osobe starije od 18. Obavezno je nošenje kacige, zato što trotinetaši su jako ranjiva kategorija i ono što je cilj izmene zakona zbog trotinetaša, jeste kako bismo smanjili broj stradalih lica u saobraćaju", ukazao je naš sagovornik.
Zakon definisao površine za kretanje trotineta
Koković se osvrnuo i na nove izmene u regulativi koje su na snazi od prethodne godine.
"Trotinet se definiše kao lako elektrovozilo i pod tim podrazumevamo samo trotinet, nikakvo drugo sredstvo kao monocikl, tricikl i slično. Pored ovih stvari koje sam napomenuo, tehničke karakteristike, zakon je definisao površine kojima se oni mogu kretati. To su prvenstveno površine kojima se kreću biciklisti. To su biciklističke staze koje su odvojene fizički od kolovoza, zatim biciklistička traka koja je deo kolovoza, a ukoliko ne postoje te dve površine, oni se mogu kretati kolovozom, ali samo na putevima gde je maksimalna brzina ograničena na 30 kilometara na čas, osim ako imate više od 18 godina. Tada možete da se krećete i na putevima gde je brzina propisana, odnosno do 50 kilometara na čas", naveo je Koković.
Dakle, električni trotineti su svakodnevica i u redu je zaobilaziti gužvu, ali ne i zaobilaziti regulativu.
U tom smislu, ostaje apel vozačima trotineta da budu bezbedniji kako bismo svi mi bili sigurniji kada smo u saobraćaju.
Šta Trampov mirovni sporazum konkretno znači za budućnost Gaze? Može li Bliski istok, posle decenija krvavih sukoba, konačno do trajnog mira – ili je ovo samo predah pred novi rat? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Iraku Uroša Balova. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li će Srbija posle godinu dana dobiti Savet REM-a, regulatora poslovanja elektronskih medija? Šta ćemo dobiti, a šta smo izgubili odsustvom kontrole u toj oblasti u prethodnih godinu dana? Zbog čega je Evropskoj uniji bitno da Savet bude što pre formiran? Gosti Aleksandar Gajovi, bivši državni sekretar u Ministarstvu informisanja I Marko Matić iz Centra za odgovorne medije
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
PORTAL
O samitu Trampa i Putina u Budimpešti i dolasku Zelenskog u Belu kuću govori politikolog Emil Zoronjić. Krhko primirje u Gazi analiziramo s bivšim izraelskim pregovaračem Danijelom Livijem. Da li će politika svršenog čina Vašingtona naterati strane zemlje da ne kupuju rusku naftu?
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su S. J. (21) iz okoline grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ubistvo u pokušaju i teška telesna povreda kada je nožem ubo 17-godišnjaka u stomak, a potom posekao 18-godišnjaka po ruci i iznad kuka.
U Osnovnoj školi "Vuk Karadžić" u Čačku jedan od učenika je doneo nož u školu, a slučaj je odmah prijavljen školskom policajcu, saznaje Newsmax Balkans.
U požaru koji je izbio oko 10 sati u beogradskom naselju Rakovica, dve ženske osobe su smrtno stradale, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Hitnoj pomoći.
Pravni zastupnik roditelja Pete beogradske gimnazije Goran Cvetković uputio je apel međunarodnim organizacijama među kojima su Savet Evrope, Unicef, Delegacija Evropske unije, zbog, kako se u apelu ističe, "kršenja prava dece, roditelja i nastavnika i najavljene upotrebe sile".
Vlada Srbije dala je saglasnost da se u školsku 2025/2026. godinu, nakon rangiranja studenata koji su ostvarili uslov od potrebnih 48 ESPB bodova za finansiranje iz budžeta, na teret budžeta upišu i studenti koji su ostvarili manje od potrebnog broja bodova, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Srpska lista je na lokalnim izborima za odbornike održanim 12. oktobra i u opštinama Leposavić i Gračanica osvojila najveći broj odborničkih mesta, pokazuju rezultati Centralne izborne komisije u Prištini (CIK).
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Bulevaru vojvode Mišića doći će do izmena u radu linija javnog prevoza od 18. do 25. oktobra, saopštio je danas Sekretarijat za javni prevoz Beograda.
U naselju Beograd na vodi, kako se sumnja, ubijen je Filip Ivanović, crnogorski državljanin, za kojim je bila raspisana poternica jer je pobegao iz kućnog pritvora u decembru prošle godine, prenosi Tanjug.
Nakon dopune istrage, Više javno tužilaštvo u Nišu je podiglo optužnicu protiv nekadašnje gradonačelnice tog grada Dragane Sotirovski zbog krivičnog dela Zloupotreba službenog položaja.
Univerzitet u Beogradu saopštio je da je završen treći upisni rok nakon koga je na 106 studijskih programa BU upisano ukupno 12.019 studenata (7.929 na budžet i 4090 samofinansirajućih) što znači da je preostalo ukupno 3.229 mesta - 1.816 na budžetu i 1.413 samofinansirajućih.
Komentari (0)