(VIDEO) Koliko su električni trotineti bezbedni: "Ima ih između 250.000 i 300.000, registrovano manje od 12 hiljada"
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Nakon nesreće u kojoj su otac i sin povređeni, kada su električnim trotinetom udarili u automobil, ponovo se otvara pitanje koliko su ova vozila bezbedna, za koga su namenjena i da li znamo pravila.
Oni koji i dalje voze često ne poštuju propise. Zakon jeste izmenjen, registracija je obavezna, kacige takođe, ali u praksi sve je to upitno.
Stiče se utisak da je u poslednjih meseci manje vozača trotineta na ulicama Beograda ili Srbije. Možda baš zato što je 2024. doneta nova regulativa. Procenjuje se da u Srbiji ima između 250.000 i 300.000 električnih trotineta, a samo 11.500 je registrovanih.
Uzevši u obzir ove brojke, postavlja se pitanje da li ih je stvarno manje na ulicama ili oni ipak zaobilaze regulativu.
Stotinu mladih nastrada u saobraćajnim nezgodama u Srbiji na godišnjem nivou. U proteklih pet godina više od 2.500 ljudi je poginulo, a u proseku svaka četvrta stradala osoba je mlađa od 30 godina.
Statistika o saobraćajnim nesrećama na teritoriji Srbije godina je zabrinjavajuća, a nadležni organi apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila i voze po propisima kako ne bi ugrozili sebe, ni druge. Stručnjaci za Newsmax Balkans objašnjavaju ko su i zašto najugroženiji u saobraćaju.
"Samo u vreme korone, procena je bila da je aktivnih bilo negde oko 100.000, kada je i bila najveća ekspanzija trotineta. Međutim, do sada je registrovano negde skoro 12.000, iz razloga što je veliki broj trotineta uvezen pre nego što smo trotinete ubacili u Zakon o bezbednosti saobraćaja. Jednostavno, to smo uradili, jer je njihov broj bio toliki da smo morali da obradimo tu temu i da uredimo tu oblast pod kojim uslovima mogu da učestvuju u saobraćaju", rekao je za Newsmax Balkans Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Apel građanima, posebno roditeljima
Ono što je najveći problem, kako je dodao, jesu tehničke karakteristike onih trotineta koji su uvezeni pre poslednjih izmena Zakona kada su i definisani uslovi pod kojima mogu da učestvuju u saobraćaju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke od tih tehničkih karakteristika jesu maksimalna snaga elektromotora koji ga pokreće, to je 600 vati, zatim maksimalna brzina kretanja - 25 kilometara na čas i težina samog trotineta - 35 kilograma. Takođe, apelovao bih na sve građane, naročito na roditelje, da vode računa o ostalim stvarima koje su propisane zakonom, a to je, recimo, starosna kategorija koja može da upravlja trotinetom. Trotinetom mogu da upravljaju osobe starije od 14 godina, međutim, na kolovozu mogu učestvovati samo osobe starije od 18. Obavezno je nošenje kacige, zato što trotinetaši su jako ranjiva kategorija i ono što je cilj izmene zakona zbog trotinetaša, jeste kako bismo smanjili broj stradalih lica u saobraćaju", ukazao je naš sagovornik.
Zakon definisao površine za kretanje trotineta
Koković se osvrnuo i na nove izmene u regulativi koje su na snazi od prethodne godine.
"Trotinet se definiše kao lako elektrovozilo i pod tim podrazumevamo samo trotinet, nikakvo drugo sredstvo kao monocikl, tricikl i slično. Pored ovih stvari koje sam napomenuo, tehničke karakteristike, zakon je definisao površine kojima se oni mogu kretati. To su prvenstveno površine kojima se kreću biciklisti. To su biciklističke staze koje su odvojene fizički od kolovoza, zatim biciklistička traka koja je deo kolovoza, a ukoliko ne postoje te dve površine, oni se mogu kretati kolovozom, ali samo na putevima gde je maksimalna brzina ograničena na 30 kilometara na čas, osim ako imate više od 18 godina. Tada možete da se krećete i na putevima gde je brzina propisana, odnosno do 50 kilometara na čas", naveo je Koković.
Dakle, električni trotineti su svakodnevica i u redu je zaobilaziti gužvu, ali ne i zaobilaziti regulativu.
U tom smislu, ostaje apel vozačima trotineta da budu bezbedniji kako bismo svi mi bili sigurniji kada smo u saobraćaju.
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-DRVENO PRSTENJE, PROIZVODNJA SIRA
U današnjoj epizodi imamo dva zanimljiva, prirodnjačka Procesa. Prvo pratimo kako u Deliblatskoj peščari nastaje unikatno drveno prstenje uz korišćenje tradicionalnih alata, ali čija preciznost iznenađuje kao da je rađena najmodernijim laserima. Dobra ideja i jedne vešte ruke, ulepšavaju prste ne samo u regionu, već i širom sveta. Drugi Proces prati nastanak neobičnih sireva od prirodnih materijala. Saznaćemo kako se majoran, žir, pepeo i drugi materijali mogu naći u ovom omiljenom mlečnom proizvodu i slušamo koliko je strpljenje najvažniji alat da bi sveže mleko postalo jedan ukusan kotur koji nema rok trajanja.
dokumentarni
05:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U petoj epizodi Put znanja predstavljamo projekte koji povezuju nauku, ekologiju i kozmetiku. Prvi istražuje kako se otpad od kafe može pretvoriti u aktivne sastojke za funkcionalne kozmetičke formulacije, dok drugi razvija ekološke antimikrobne kompozite sa zaštitnim i regenerativnim svojstvima kože. Emisija pokazuje kako nauka i održive tehnologije oblikuju inovativne kozmetičke proizvode.
Jedna od najpoštovanijih relikvija pravoslavnog sveta, Pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde se svakodnevno okupljaju hiljade vernika iz Srbije i regiona.
Stručni timovi alpinista ukolnili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izgrizene cipele, izgrebana vrata, uništen nameštaj i prevrnuti predmeti često su prizori koji dočekuju vlasnike pasa koji pate od separacione anksioznosti.
Direktor policije Dragan Vasiljević potvrdio je da se tokom trenažnog leta srušio helikopter MUP Srbije i naveo da su povređena dva pilota, ali da nemaju teže povrede i nalaze se kod kuće.
Sezone alergija su sve duže zbog klimatskih promena i agresivnijeg polena, izjavila je ruski alergolog i imunolog u Tjumenskoj regionalnoj kliničkoj bolnici Marija Grahova.
Patrijarh srpski Porfirije služiće 6. juna svetu liturgiju u Hramu Svetog Save u Beogradu pred Časnim pojasom Presvete Bogorodice, jednom od najvećih hrišćanskih svetinja, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
Tri osobe, među kojima je i devetogodišnji dečak, zadobile su teške telesne povrede u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u beogradskom naselju Jajinci
Danima unazad, ispred Hrama Svetog Save formiraju se nepregledne kolone vernika koji i više od deset sati čekaju da celivaju Pojas Presvete Bogorodice, jednu od najvećih svetinja pravoslavnog sveta.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslovaa u Beogradu, UKP, u saradnji sa drugim jedinicama, po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su M. B. (27) i A. S. (24) zbog sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljene proizvodnje, držanja, nošenja i prometa oružja i eksplozivnih materija.
Konjanici Policijske brigade i Orkestra policije održali su tradicionalni defile od Knez Mihailove ulice do Kalemegdana, uoči obeležavanja Dana Ministarstva unutrašnjih poslova i Dana policije u nedelju, 31. maja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su M. K. (45) iz okoline Leskovca, zbog postojanja osnova sumnje da je izazvala požar u dvoristu jedne kuće, čime je izvršila krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Komentari (0)