(VIDEO) Koliko su električni trotineti bezbedni: "Ima ih između 250.000 i 300.000, registrovano manje od 12 hiljada"
Nakon nesreće u kojoj su otac i sin povređeni, kada su električnim trotinetom udarili u automobil, ponovo se otvara pitanje koliko su ova vozila bezbedna, za koga su namenjena i da li znamo pravila.
Oni koji i dalje voze često ne poštuju propise. Zakon jeste izmenjen, registracija je obavezna, kacige takođe, ali u praksi sve je to upitno.
Stiče se utisak da je u poslednjih meseci manje vozača trotineta na ulicama Beograda ili Srbije. Možda baš zato što je 2024. doneta nova regulativa. Procenjuje se da u Srbiji ima između 250.000 i 300.000 električnih trotineta, a samo 11.500 je registrovanih.
Uzevši u obzir ove brojke, postavlja se pitanje da li ih je stvarno manje na ulicama ili oni ipak zaobilaze regulativu.
Stotinu mladih nastrada u saobraćajnim nezgodama u Srbiji na godišnjem nivou. U proteklih pet godina više od 2.500 ljudi je poginulo, a u proseku svaka četvrta stradala osoba je mlađa od 30 godina.
Statistika o saobraćajnim nesrećama na teritoriji Srbije godina je zabrinjavajuća, a nadležni organi apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila i voze po propisima kako ne bi ugrozili sebe, ni druge. Stručnjaci za Newsmax Balkans objašnjavaju ko su i zašto najugroženiji u saobraćaju.
"Samo u vreme korone, procena je bila da je aktivnih bilo negde oko 100.000, kada je i bila najveća ekspanzija trotineta. Međutim, do sada je registrovano negde skoro 12.000, iz razloga što je veliki broj trotineta uvezen pre nego što smo trotinete ubacili u Zakon o bezbednosti saobraćaja. Jednostavno, to smo uradili, jer je njihov broj bio toliki da smo morali da obradimo tu temu i da uredimo tu oblast pod kojim uslovima mogu da učestvuju u saobraćaju", rekao je za Newsmax Balkans Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Apel građanima, posebno roditeljima
Ono što je najveći problem, kako je dodao, jesu tehničke karakteristike onih trotineta koji su uvezeni pre poslednjih izmena Zakona kada su i definisani uslovi pod kojima mogu da učestvuju u saobraćaju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke od tih tehničkih karakteristika jesu maksimalna snaga elektromotora koji ga pokreće, to je 600 vati, zatim maksimalna brzina kretanja - 25 kilometara na čas i težina samog trotineta - 35 kilograma. Takođe, apelovao bih na sve građane, naročito na roditelje, da vode računa o ostalim stvarima koje su propisane zakonom, a to je, recimo, starosna kategorija koja može da upravlja trotinetom. Trotinetom mogu da upravljaju osobe starije od 14 godina, međutim, na kolovozu mogu učestvovati samo osobe starije od 18. Obavezno je nošenje kacige, zato što trotinetaši su jako ranjiva kategorija i ono što je cilj izmene zakona zbog trotinetaša, jeste kako bismo smanjili broj stradalih lica u saobraćaju", ukazao je naš sagovornik.
Zakon definisao površine za kretanje trotineta
Koković se osvrnuo i na nove izmene u regulativi koje su na snazi od prethodne godine.
"Trotinet se definiše kao lako elektrovozilo i pod tim podrazumevamo samo trotinet, nikakvo drugo sredstvo kao monocikl, tricikl i slično. Pored ovih stvari koje sam napomenuo, tehničke karakteristike, zakon je definisao površine kojima se oni mogu kretati. To su prvenstveno površine kojima se kreću biciklisti. To su biciklističke staze koje su odvojene fizički od kolovoza, zatim biciklistička traka koja je deo kolovoza, a ukoliko ne postoje te dve površine, oni se mogu kretati kolovozom, ali samo na putevima gde je maksimalna brzina ograničena na 30 kilometara na čas, osim ako imate više od 18 godina. Tada možete da se krećete i na putevima gde je brzina propisana, odnosno do 50 kilometara na čas", naveo je Koković.
Dakle, električni trotineti su svakodnevica i u redu je zaobilaziti gužvu, ali ne i zaobilaziti regulativu.
U tom smislu, ostaje apel vozačima trotineta da budu bezbedniji kako bismo svi mi bili sigurniji kada smo u saobraćaju.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Ko je odgovoran za trovanje pasa na ulicama? Zašto je ovaj problem sve učestaliji? Kolike su kazne za trovanje životinja i da li se zakon zaista sprovodi? Za emisiju „Tražim reč“ govore, osnivač organizacije Animal Rescue Aleksandra Gavrić, pravnica i aktivistkinja za zaštitu životinja Jelena Jevtović i član organizacije „Udomljavanje Ivanjica“ Draga Punišić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta se dešava kada godinama slušate tuđe traume? Kada ste oslonac svima, a više nemate snage ni za sebe? Može li empatija da nas iscrpi do pucanja? I kako da znamo da to nije samo umor, već nešto mnogo dublje? O sekundarnoj traumatizaciji, odgovore tražimo od dr Hajdane Glomazić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) razrešio je mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom zbog prestupa u upravljanju eparhijom i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti.
Grupa građana, koja se protivi izgradnji akvarijuma u delu Parka Ušće, blokirala je Bulevar Nikole Tesle na Novom Beogradu, a pojedinci su oborili delove metalne ograde i cepali plakate sa vizualizacijama budućeg akvarijuma.
Dečija pornografija se sve više generiše. Veštačka inteligencija stvara seksualno eksplicitne prikaze maloletnika, a evropske države pokreću istrage protiv Mete, TikToka i Iksa.
Savetnik potpredsednika Vlade Srbije Ibro Ibrahimović izjavio je da demografija više nije tiha statistika kojom se bave zavodi i stručni krugovi, već jedno od ključnih ekonomskih pitanja svake države i istakao da demografska slika Srbije nije samo društveni izazov, već strateško pitanje razvoja.
U pojasu Kavkaza smešten je Azerbejdžan, zemlja koja je u poslednjim decenijama postala ključni igrač na svetskoj energetskoj sceni. Prilikom poslednjeg susreta delegacija Srbije i Azerbejdžana potpisan je sporazum o gradnji gasne elektrane u Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za CNN Indija da su indijski radnici koje je sretao tokom boravka u Londonu, u njegovim mlađim danima, svojim pristupom prema radu i komunikaciji na njega ostavili snažan utisak, i da su ga naučili vrednosti napornog rada i predanosti.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije uhapsili su A. V. R. na graničnom prelazu Sremska Rača zbog sumnje da je pokušao da iznese iz Srbije novac u dinarskoj protivvrednosti, od oko pet miliona dinara, saopštilo je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu.
Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) razrešio je mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom zbog prestupa u upravljanju eparhijom i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim se M. D, okrivljenom za ubistvo MMA borca Stefana Savića pre dve godine, određuje pritvor do 30 dana.
Veliki broj slučajeva trovanja pasa, kako vlasničkih ljubimaca, tako i pasa lutalica, zabeležen je u Ivanjici. Sumnja se da je korišćen zabranjeni otrov kreozan, poznat po svojoj visokoj toksičnosti i opasnosti po životinje i ljude.
Četvorica bivših vođa OVK kojima se u Specijalizovanim većima u Hagu sudi za ratne zločine su se u završnim izjavama pred sudskim većem izjasnili da nisu krivi i izneli tvrdnju da optužbe tužilaštva protiv njih ne stoje.
Komentari (0)