(VIDEO) Koliko su električni trotineti bezbedni: "Ima ih između 250.000 i 300.000, registrovano manje od 12 hiljada"
Nakon nesreće u kojoj su otac i sin povređeni, kada su električnim trotinetom udarili u automobil, ponovo se otvara pitanje koliko su ova vozila bezbedna, za koga su namenjena i da li znamo pravila.
Oni koji i dalje voze često ne poštuju propise. Zakon jeste izmenjen, registracija je obavezna, kacige takođe, ali u praksi sve je to upitno.
Stiče se utisak da je u poslednjih meseci manje vozača trotineta na ulicama Beograda ili Srbije. Možda baš zato što je 2024. doneta nova regulativa. Procenjuje se da u Srbiji ima između 250.000 i 300.000 električnih trotineta, a samo 11.500 je registrovanih.
Uzevši u obzir ove brojke, postavlja se pitanje da li ih je stvarno manje na ulicama ili oni ipak zaobilaze regulativu.
Stotinu mladih nastrada u saobraćajnim nezgodama u Srbiji na godišnjem nivou. U proteklih pet godina više od 2.500 ljudi je poginulo, a u proseku svaka četvrta stradala osoba je mlađa od 30 godina.
Statistika o saobraćajnim nesrećama na teritoriji Srbije godina je zabrinjavajuća, a nadležni organi apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila i voze po propisima kako ne bi ugrozili sebe, ni druge. Stručnjaci za Newsmax Balkans objašnjavaju ko su i zašto najugroženiji u saobraćaju.
"Samo u vreme korone, procena je bila da je aktivnih bilo negde oko 100.000, kada je i bila najveća ekspanzija trotineta. Međutim, do sada je registrovano negde skoro 12.000, iz razloga što je veliki broj trotineta uvezen pre nego što smo trotinete ubacili u Zakon o bezbednosti saobraćaja. Jednostavno, to smo uradili, jer je njihov broj bio toliki da smo morali da obradimo tu temu i da uredimo tu oblast pod kojim uslovima mogu da učestvuju u saobraćaju", rekao je za Newsmax Balkans Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Apel građanima, posebno roditeljima
Ono što je najveći problem, kako je dodao, jesu tehničke karakteristike onih trotineta koji su uvezeni pre poslednjih izmena Zakona kada su i definisani uslovi pod kojima mogu da učestvuju u saobraćaju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke od tih tehničkih karakteristika jesu maksimalna snaga elektromotora koji ga pokreće, to je 600 vati, zatim maksimalna brzina kretanja - 25 kilometara na čas i težina samog trotineta - 35 kilograma. Takođe, apelovao bih na sve građane, naročito na roditelje, da vode računa o ostalim stvarima koje su propisane zakonom, a to je, recimo, starosna kategorija koja može da upravlja trotinetom. Trotinetom mogu da upravljaju osobe starije od 14 godina, međutim, na kolovozu mogu učestvovati samo osobe starije od 18. Obavezno je nošenje kacige, zato što trotinetaši su jako ranjiva kategorija i ono što je cilj izmene zakona zbog trotinetaša, jeste kako bismo smanjili broj stradalih lica u saobraćaju", ukazao je naš sagovornik.
Zakon definisao površine za kretanje trotineta
Koković se osvrnuo i na nove izmene u regulativi koje su na snazi od prethodne godine.
"Trotinet se definiše kao lako elektrovozilo i pod tim podrazumevamo samo trotinet, nikakvo drugo sredstvo kao monocikl, tricikl i slično. Pored ovih stvari koje sam napomenuo, tehničke karakteristike, zakon je definisao površine kojima se oni mogu kretati. To su prvenstveno površine kojima se kreću biciklisti. To su biciklističke staze koje su odvojene fizički od kolovoza, zatim biciklistička traka koja je deo kolovoza, a ukoliko ne postoje te dve površine, oni se mogu kretati kolovozom, ali samo na putevima gde je maksimalna brzina ograničena na 30 kilometara na čas, osim ako imate više od 18 godina. Tada možete da se krećete i na putevima gde je brzina propisana, odnosno do 50 kilometara na čas", naveo je Koković.
Dakle, električni trotineti su svakodnevica i u redu je zaobilaziti gužvu, ali ne i zaobilaziti regulativu.
U tom smislu, ostaje apel vozačima trotineta da budu bezbedniji kako bismo svi mi bili sigurniji kada smo u saobraćaju.
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO ( R )
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE ( R )
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Napadač koji se lažno predstavljao kao policajac ubio je visoko rangiranu demokratsku poslanicu državne skupštine i njenog supruga, u onome što izgleda kao "politički motivisano ubistvo", a ranio je drugog poslanika i njegovu suprugu, saopštio je guverner Minesote Tim Volc.
Fudbalska liga SFRJ sedamdesetih i osamdesetih godina važila je nezvanično za četvrtu najjaču ligu na Starom kontinentu. Stadioni su bili puni, rezultati tesni, a šampion se odlučivao u neizvesnim završnicama. Ipak, 14. juna 1986. godine – i na terenu i van njega – sve je bilo pod znakom pitanja.
Europski zastupnik iz redova HDZ-a Davor Ivo Stier govorio je u emisiji "Razumno" sa Borisom Brezom o potencijalu proširenja Europske unije na Zapadni Balkan, o krizi u BiH, te o politici Milorada Dodika.
Dok svet s mešavinom užasa i nemoći posmatra Bliski istok, Gaza tone u humanitarnu katastrofu bez presedana. Glad, razaranja i neprestano granatiranje postali su svakodnevica dva miliona Palestinaca, dok izraelski napadi na Iran dodatno potresaju ionako krhku stabilnost regiona.
Iran i Izrael nastavili u nedelju da razmenjuju napade raketama i dronovima, pri čemu je najmanje osam ljudi poginulo kada su iranske rakete probile protivvazdušnu odbranu na severnom i u centralnom delu Izraela.
Policija je uhapsila N. D. (42), D. K. (38) i devojku J. P. (21), zbog sumnje da su izvršili krivična dela razbojništvo i lažno predstavljanje, saopštio je MUP.
Portparolka Evropske komisije Eirini Zarkadula kaže da je Evropska komisija procenila da su ispunjeni svi uslovi za proglašavanje rudarenja litijuma u Jadru projektom od strateške važnosti, dodavši da bi to moglo da se promeni ako država ne ispuni određene uslove koje propisuje Evropska unija.
Srbija ima značajan potencijal u obnovljivim izvorima energije, ali da ti resursi ostaju nedovoljno iskorišćeni, u emisiji "Presek", o aktuelnoj situaciji u energetskom sektoru govorio stručnjak za energetiku Miodrag Kapor.
Prijemni ispiti na fakultetima organizovaće se do kraja jula. Prema poslednjem dogovoru premijera Srbije i rektora Beogradskog univerziteta za nadoknadu zimskog semestra na fakultetima rok je četiri nedelje.
Telo tinejdžera (16) izvučeno je iz kanala Dunav - Tisa - Dunav (DTD) u mestu Vlajkovac kod Vršca, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave Pančevo.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju oglasila se povodom niza hapšenja i proterivanja Srba koji žive na KiM, a zaposleni su u policijskim upravama u centralnoj Srbiji.
Na administrativnom prelazu Končulj priveden je M. Z. (41) iz Velikog Ropotova, pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije zaposlen u niškoj policiji.
Zbog čega su sa Kosova proterani srpski pripadnici MUP, kako će, nakon povratka studenata na nastavu, teći akademska godina, preti li svetu nestašica nafte zbog početka rata između Izraela i Irana - neke su od tema emisije Otvori oči.
Komentari (0)