(VIDEO) Koliko su električni trotineti bezbedni: "Ima ih između 250.000 i 300.000, registrovano manje od 12 hiljada"
Nakon nesreće u kojoj su otac i sin povređeni, kada su električnim trotinetom udarili u automobil, ponovo se otvara pitanje koliko su ova vozila bezbedna, za koga su namenjena i da li znamo pravila.
Oni koji i dalje voze često ne poštuju propise. Zakon jeste izmenjen, registracija je obavezna, kacige takođe, ali u praksi sve je to upitno.
Stiče se utisak da je u poslednjih meseci manje vozača trotineta na ulicama Beograda ili Srbije. Možda baš zato što je 2024. doneta nova regulativa. Procenjuje se da u Srbiji ima između 250.000 i 300.000 električnih trotineta, a samo 11.500 je registrovanih.
Uzevši u obzir ove brojke, postavlja se pitanje da li ih je stvarno manje na ulicama ili oni ipak zaobilaze regulativu.
Stotinu mladih nastrada u saobraćajnim nezgodama u Srbiji na godišnjem nivou. U proteklih pet godina više od 2.500 ljudi je poginulo, a u proseku svaka četvrta stradala osoba je mlađa od 30 godina.
Statistika o saobraćajnim nesrećama na teritoriji Srbije godina je zabrinjavajuća, a nadležni organi apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila i voze po propisima kako ne bi ugrozili sebe, ni druge. Stručnjaci za Newsmax Balkans objašnjavaju ko su i zašto najugroženiji u saobraćaju.
"Samo u vreme korone, procena je bila da je aktivnih bilo negde oko 100.000, kada je i bila najveća ekspanzija trotineta. Međutim, do sada je registrovano negde skoro 12.000, iz razloga što je veliki broj trotineta uvezen pre nego što smo trotinete ubacili u Zakon o bezbednosti saobraćaja. Jednostavno, to smo uradili, jer je njihov broj bio toliki da smo morali da obradimo tu temu i da uredimo tu oblast pod kojim uslovima mogu da učestvuju u saobraćaju", rekao je za Newsmax Balkans Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
Apel građanima, posebno roditeljima
Ono što je najveći problem, kako je dodao, jesu tehničke karakteristike onih trotineta koji su uvezeni pre poslednjih izmena Zakona kada su i definisani uslovi pod kojima mogu da učestvuju u saobraćaju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke od tih tehničkih karakteristika jesu maksimalna snaga elektromotora koji ga pokreće, to je 600 vati, zatim maksimalna brzina kretanja - 25 kilometara na čas i težina samog trotineta - 35 kilograma. Takođe, apelovao bih na sve građane, naročito na roditelje, da vode računa o ostalim stvarima koje su propisane zakonom, a to je, recimo, starosna kategorija koja može da upravlja trotinetom. Trotinetom mogu da upravljaju osobe starije od 14 godina, međutim, na kolovozu mogu učestvovati samo osobe starije od 18. Obavezno je nošenje kacige, zato što trotinetaši su jako ranjiva kategorija i ono što je cilj izmene zakona zbog trotinetaša, jeste kako bismo smanjili broj stradalih lica u saobraćaju", ukazao je naš sagovornik.
Zakon definisao površine za kretanje trotineta
Koković se osvrnuo i na nove izmene u regulativi koje su na snazi od prethodne godine.
"Trotinet se definiše kao lako elektrovozilo i pod tim podrazumevamo samo trotinet, nikakvo drugo sredstvo kao monocikl, tricikl i slično. Pored ovih stvari koje sam napomenuo, tehničke karakteristike, zakon je definisao površine kojima se oni mogu kretati. To su prvenstveno površine kojima se kreću biciklisti. To su biciklističke staze koje su odvojene fizički od kolovoza, zatim biciklistička traka koja je deo kolovoza, a ukoliko ne postoje te dve površine, oni se mogu kretati kolovozom, ali samo na putevima gde je maksimalna brzina ograničena na 30 kilometara na čas, osim ako imate više od 18 godina. Tada možete da se krećete i na putevima gde je brzina propisana, odnosno do 50 kilometara na čas", naveo je Koković.
Dakle, električni trotineti su svakodnevica i u redu je zaobilaziti gužvu, ali ne i zaobilaziti regulativu.
U tom smislu, ostaje apel vozačima trotineta da budu bezbedniji kako bismo svi mi bili sigurniji kada smo u saobraćaju.
Ko je važniji – roditelji na tribinama ili deca na terenu? Kada navijanje postaje pritisak na decu? Zašto je važno decu naučiti da uživaju u sportu, a ne da se plaše poraza? Koliko je važno da podržimo kampanju Fer-plej lige “Vi ste tu zbog nas“? Za emisiju « Tražim reč » govore : idejni tvorac kampanje Jovan Simić, osnivač Fer-plej lige Igor Dejanović, fudbalski sudija Luka Jovanović, trener RK “Kotor“ Miloš Jevtović, trener u školici sporta u Priboju Kristina Joksimović i sportski direktor Sportskih igara mladih Slobodan Popović.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA-NIŠKA BANJA
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Kakvo je zdravstvo u Srbiji 30 godina nakon prve transplantacije? Zbog čega našoj zemlji i dalje nedostaju donori? Ima li Institut “Dedinje” dovoljan broj mladih lekara? Gost “Stava nedelje” akademik Prof. dr Milovan Bojić, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Studenti u blokadi organizovali su protest "Srbijo, da li se čujemo?" u Novom Sadu, protiv, kako ističu, kršenja autonomije Univerziteta i policijske brutalnosti nad studentima i građanima. Protesti su se održali i u Novom Pazaru, Kraljevu, Bajinoj Bašti, Prijepolju, Kragujevcu i Kraljevu.
Zaposleni u Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu, učenici i njihovi roditelji okupili su se u petak na protestu ispred Ministarstva prosvete i tražili zakonit izbor direktora, kao i da se poništi zaključak Vlade Srbije o oduzimanju imovine te škole.
Intoniranjem himne Republike Srbije svečano su otvorene 14. radničko-sportske igre Nezavisnog sindikata policije, uz prisustvo ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića.
Vladimir Marinković iz SNS istakao je da Ustav Srbije prepoznaje samo instrument izbora, dok je potpredsednik PSG Aris Movsesijan u emisiji "Otvori oči" pojasnio da prelazna vlada ima ulogu da povrati poverenje građana u izborni proces.
Ministarstvo pravde pozvalo je nadležna javna tužilaštva, uključujući i Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, da bez odlaganja ispitaju sve okolnosti nasilja koje se u petak dogodilo u Novom Sadu i preduzmu zakonom propisane radnje protiv organizatora i učinioca tih napada.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je dobio informaciju da "visoki sastanak delegata" sprema sada i demonstracije protiv Kancelarije za Kosovo i Metohiju 19. septembra, kao i da su 24 osobe zatražile pomoć lekara u KC Vojvodine posle protesta u Novom Sadu.
Direktor policije Dragan Vasiljević rekao je da su policajci tokom protesta u Novom Sadu brutalno napadnuti, a da su minimalno reagovali, te da će sve državne institucije zaštititi sve policajce koji postupaju u skladu sa zakonom, kao i da je intervencija bez ikakve dileme bila u skladu sa zakonom.
Premijer prof. dr Đuro Macut, povodom "brutalnog napada" na pripadnike policije u Novom Sadu, najoštrije osuđuje svaki oblik nasilja i vandalizma koji je po svim svojim obeležjima ultralevičarski i anarhistički. Novosadska opozicija je pozvala tužilaštvo da reaguje zbog "brutalnosti policije".
Nasilje u porodici je krivično delo, a prema Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici, nasilje u porodici je akt fizičkog, seksualnog, psihičkog ili ekonomskog nasilja. Psihoterapeut Ana Vlajković ističe za Newsmax Balkans da je ekonomsko upravo to "nevidljivo" nasilje koje je teško otkriti.
Policija je pokušala da uđe u zgradu Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Novom Sadu nakon što se veća grupa građana uz studente sklonila od intervencije, ali im je dekan Srđan Rončević zabranio ulazak.
Kosovska policija privela je u petak uveče u Leposaviću 28-godišnjeg L. M. zato što je, kako kaže za Kosovo onlajn, na sebi nosio majicu sa mapom Kosova i likom cara Lazara.
Komentari (0)