(VIDEO) Svaki drugi migrant u Srbiji je Rus: Kako će Evropa odgovoriti na migrantsku krizu?
Migrantska kriza traje skoro 15 godina, a na tlo Evrope u poslednjih 10 godina ušlo je 29 miliona legalnih i ilegalnih migranata. To su podaci saopšteni na konferenciji "Migrantska kriza i Zapadni Balkan" u Beogradu.
Učesnici konferencije istakli su da Evropa još nema zajednički dogovor i odgovor na migrantsku krizu, kao i da zasad nema zvaničnih planova da se neuspešni tražioci azila šalju u zemlje Zapadnog Balkana.
Migrantska kriza, koja je na ovim prostorima počela sa Arapskim prolećem, promenila je sliku Evrope.
Gotovo 30 miliona novih stanovnika uticalo je na ekonomske, demografske pa i kulturne procese i stavilo ljudska prava i demokratske standarde na iskušenje.
Međutim, Evropa stari i sve više se bori sa nedostatkom radne snage, pa je neophodna nova krv, istaknuto je na konferenciji.
Šta raditi sa nelegalnim migrantima?
Pitanje koje muči evropske države je - šta raditi sa nelegalnim migrantima.
Predsednica Centra za spoljnu politiku i nekadašnja ambasadorka Srbije u Velikoj Britaniji, Aleksandra Joksimović, rekla je da navodni plan britanske vlade da neuspešne tražioce azila usmerava na Zapadni Balkan ne postoji kao formalan predlog.
Velika Britanija planira da deportuje migrante kojima nije odobren azil u zemlje Trećeg sveta. Migrantska kriza predstavlja jednu od tema koje ugrožavaju države članice Evropske unije, a da za njih nema rešenja.
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
"Sve zemlje EU razmišljaju i o demografskim problemima i o manjku radne snage i da migranti nisu uvek samo negativna pojava, već nešto na šta se u budućnosti u Evropi takođe mora računati, ukoliko Evropa želi da zadrži ekonomski rast i prosperitet na način na koji ga ima danas", rekla je Joksimović.
EU je pre mesec dana usvojila novi pakt o migracijama i azilu, koji omogućava da se države pitanjem migracija bave na odgovorniji i više strukturiran način, ali se zahteva veća solidarnost između država članica EU.
"Migracije postoje koliko postoji svet"
Kada reč o Srbiji, ona se sa migrantskom krizom borila deset godina, tokom kojih je prošlo više od milion i po ljudi.
Za razliku od ostalih evropskih država, većina današnjih migranata u Srbiji su Rusi, svaki drugi.
"Migracije nisu loš proces. Sve više u javnosti dolazi do stvaranja neke slike da migracije sa sobom donose samo iregularne tokove. To nije tačno. Migracije postoje koliko postoji svet. One su na neki način i oblikovale današnji svet. Migracije su nešto što oplemenjuje i nacije, i narode, i sve nas zajedno. Ali ono što je uvek potrebno jeste efikasno upravljanje njima", navela je komesarka za izbeglice i migracije Nataša Stanisavljević.
U panel diskusiji "Evropa, Evropska unija i problem migranata" govorili su ambasadorka Nemačke Anke Konrad, ambasador Velike Britanije Edvard Ferguson, ambasador Italije Luka Gori, kao i evropski oficir za vezu za migracije pri delegaciji Evropske unije u Srbiji Richard Goldšmit i predstavnik visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbeglice u Srbiji Sofiane Adjali.
Konferenciju Migrantska kriza i Zapadni Balkan zajednički su organizovali Centar za spoljnu politiku i Hans Zajdel fondacija.
GradjaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GradjaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Petog dana građanske neposlušnosti grupe studenata i građani blokirali su pojedine raskrsnice i ulice u Beogradu i drugim gradovima. Studenti u blokadi najavili su za petak totalnu blokadu u nekoliko gradova. Ministarstvo unutrašnjih poslova upozorilo je da će reagovati u skladu sa zakonom.
Telekom Srbija je i tokom 2024. zadržao poziciju apsolutnog lidera među 20 najvećih telekom operatera u regionu i to ne samo po visini prihoda, već i po rastu u odnosu na konkurente iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore i Severne Makedonije.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu saopštilo je da ja lažna vest koja je objavljena na društvenim mrežama u vezi sa smrću 22-godišnjeg mladića i navelo da je taj mladić počinio samoubistvo.
Pozorišna rediteljka i književnica Vida Ognjenović je u jutarnjem programu Newsmax Balkans uporedila građanske demonstracije nekad i sad, uočavajući sličnosti i razlike među njima, potvrdivši tezu da je građanski otpor osnovna tekovina demokratskog društva.
Kad je ovakva situacija u društvu, raspisuju se vanredni izbori. Što duže čekamo da se izbori raspišu, bićemo u goroj situaciji. Nadam se da će pamet pobediti i da ćemo ići na te izbore, izjavio je bivši rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević.
Kada su ovako visoke temperature, Hitna pomoć ima pune ruke posla. Kako je doktorka dr Danijela Jevtić objasnila za Newsmax Balkans, Hitnoj pomoći stigne oko 150 poziva dnevno.
Na graničnom prelazu Tabanovce-Preševo pušten je u rad novi sistem "One stop control" za zajedničku integrisanu graničnu kontrolu. Zvaničnom početku novog sistema prisustvovali su ministri unutrašnjih poslova Severne Makedonije Panče Toškovski i Srbije Ivica Dačić.
Jedna osoba je poginula, a dve su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila između Pančeva i Banatskog Novog Sela, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz PU Pančevo.
Slobodan M. (27) saslušan je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog postojanja osnova sumnje da je 20. juna u okolini Lazarevca, na svirep i podmukao način lišio života Z. M, a potom njegovo telo isekao i bacio u reku Kolubaru.
Dijetolog Prof. dr Vekoslava Stanković rekla je za Newsmax Balkans da je najčešći uzrok stomačnih virusa neadekvatno čuvanje hrane, posebno je upozorila na pojedine namirnice.
Po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu uhapšeni su Marko K. (39) i Aleksandar P. (35) označenih kao pripadnici "kavačkog klana", osumnjičeni za falsifikovanje isprava, dok je jednom od njih na teret stavljeno i nedozvoljeno držanje oružja. Obojici je određen pritvor do 30 dana.
Konačni rezultati raspodele učenika po srednjim školama i obrazovnim profilima objavljeni su na portalu Moja srednja škola, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Velikosrpski nacionalizam je zavladao studentskim protestima u Srbiji, ocenjuje "Frankfurter algemajne cajtung" u članku pod naslovom "Kosti, preci, otadžbina".
Komentari (0)