(VIDEO) Svaki drugi migrant u Srbiji je Rus: Kako će Evropa odgovoriti na migrantsku krizu?
Migrantska kriza traje skoro 15 godina, a na tlo Evrope u poslednjih 10 godina ušlo je 29 miliona legalnih i ilegalnih migranata. To su podaci saopšteni na konferenciji "Migrantska kriza i Zapadni Balkan" u Beogradu.
Učesnici konferencije istakli su da Evropa još nema zajednički dogovor i odgovor na migrantsku krizu, kao i da zasad nema zvaničnih planova da se neuspešni tražioci azila šalju u zemlje Zapadnog Balkana.
Migrantska kriza, koja je na ovim prostorima počela sa Arapskim prolećem, promenila je sliku Evrope.
Gotovo 30 miliona novih stanovnika uticalo je na ekonomske, demografske pa i kulturne procese i stavilo ljudska prava i demokratske standarde na iskušenje.
Međutim, Evropa stari i sve više se bori sa nedostatkom radne snage, pa je neophodna nova krv, istaknuto je na konferenciji.
Šta raditi sa nelegalnim migrantima?
Pitanje koje muči evropske države je - šta raditi sa nelegalnim migrantima.
Predsednica Centra za spoljnu politiku i nekadašnja ambasadorka Srbije u Velikoj Britaniji, Aleksandra Joksimović, rekla je da navodni plan britanske vlade da neuspešne tražioce azila usmerava na Zapadni Balkan ne postoji kao formalan predlog.
Velika Britanija planira da deportuje migrante kojima nije odobren azil u zemlje Trećeg sveta. Migrantska kriza predstavlja jednu od tema koje ugrožavaju države članice Evropske unije, a da za njih nema rešenja.
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
"Sve zemlje EU razmišljaju i o demografskim problemima i o manjku radne snage i da migranti nisu uvek samo negativna pojava, već nešto na šta se u budućnosti u Evropi takođe mora računati, ukoliko Evropa želi da zadrži ekonomski rast i prosperitet na način na koji ga ima danas", rekla je Joksimović.
EU je pre mesec dana usvojila novi pakt o migracijama i azilu, koji omogućava da se države pitanjem migracija bave na odgovorniji i više strukturiran način, ali se zahteva veća solidarnost između država članica EU.
"Migracije postoje koliko postoji svet"
Kada reč o Srbiji, ona se sa migrantskom krizom borila deset godina, tokom kojih je prošlo više od milion i po ljudi.
Za razliku od ostalih evropskih država, većina današnjih migranata u Srbiji su Rusi, svaki drugi.
"Migracije nisu loš proces. Sve više u javnosti dolazi do stvaranja neke slike da migracije sa sobom donose samo iregularne tokove. To nije tačno. Migracije postoje koliko postoji svet. One su na neki način i oblikovale današnji svet. Migracije su nešto što oplemenjuje i nacije, i narode, i sve nas zajedno. Ali ono što je uvek potrebno jeste efikasno upravljanje njima", navela je komesarka za izbeglice i migracije Nataša Stanisavljević.
U panel diskusiji "Evropa, Evropska unija i problem migranata" govorili su ambasadorka Nemačke Anke Konrad, ambasador Velike Britanije Edvard Ferguson, ambasador Italije Luka Gori, kao i evropski oficir za vezu za migracije pri delegaciji Evropske unije u Srbiji Richard Goldšmit i predstavnik visokog komesara Ujedinjenih nacija za izbeglice u Srbiji Sofiane Adjali.
Konferenciju Migrantska kriza i Zapadni Balkan zajednički su organizovali Centar za spoljnu politiku i Hans Zajdel fondacija.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Šta slavimo 15. februara, oružje ili ustav? Da li je Sretenjski ustav bio iskren korak ka modernoj državi ili ustupak pod pritiskom? Zašto je Sretenjski ustav bio kratkog veka i da li i danas živimo u skladu sa vrednostima ovog ustava? Za emisiju “Tražim reč” govore istoričari Aleksandar Marušić i Ivan Drljača i pisac Dragan Milošević.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Dokumentarni serijal „Iza biografije“ bavi se na atipičan način - analiziranjem života i dela izuzetnih ličnosti koje su ostavile značajan trag u srpskoj i svetskoj baštini. Polazeći od ideje da se delo ne može razumeti bez ličnosti koja stoji iza njega, otvaraju se slojevi biografije koji često ostaju u senci - lične dileme, anegdote, mitovi i fragmenti iz intimnog života umetnika. Kroz svedočenja istoričara umetnosti, kolega i poznavalaca njegovog stvaralaštva, razotkriva se život Cvetka Lainovića izvan uobičajenog narativa o slikarstvu. Fokus je na Lainoviću kao čoveku i umetniku - njegovim vizijama, kreativnoj istrajnosti i putu koji je oblikovao njegov prepoznatljiv slikarski izraz.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija „Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Proizvođači mleka i poljoprivrednici, koji od srede u selu Vitanovac blokiraju regionalni put Kraljevo-Kragujevac, izmestili su protest na magistralni put u Mrčajevcima.
U rezidenciji ambasadora Srbije u Vašingtonu obeležen je Dan državnosti Republike Srbije, uz prisustvo brojnih diplomata, ambasadora, članova američkog Kongresa i predstavnika administracije.
Ministar odbrane Bratislav Gašić uručio je oficirima Vojske Srbije ukaze predsednika Srbije Aleksandra Vučića kojima je Željko Furundžić postavljen na dužnost načelnika Vojne akademije, Vladimir Vukajlović na mesto komandanta Garde, dok je Jovica Kepčija unapređen u čin brigadnog generala.
U Srbiji i Republici Srpskoj se 15. februara, obeležava Sretenje - Dan državnosti, a slavi se u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804, čime je započela obnova srpske državnosti, kao i u spomen na dan kada je u Kragujevcu 1835. godine donet prvi ustav Kneževine Srbije.
U selu Baluga Trnavska, na starom putu Čačak–Kraljevo, oko 10 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo teretno vozilo novopazarskih registarskih oznaka, koje je, kako se pretpostavlja, zbog klizavog kolovoza sletelo sa puta u reku Karaču, pri tom probivši zaštitnu ogradu.
U Kragujevcu je završen skup pod sloganom "Sretnimo se ponovo", na koji su povodom državnog praznika Sretenje pozvali studenti u blokadi. Nastavak obeležavanja Dana državnosti održaće se u Orašcu.
Državna ceremonija povodom Dana državnosti Srbije održana je u Orašcu, kod spomenika voždu Karađorđu gde je pre 222 godine na Sretenje podignut Prvi srpski ustanak.
Pripreme osmaka za završni ispit su počele. Maturanti ulaze u završnicu osnovnog obrazovanja, a uz testove iz srpskog, matematike i izbornog predmeta dolazi i ono što se ne vidi na papiru - pritisak, očekivanja i stres.
Vojvođanski poljoprivrednici počeli su blokadu saobraćajnica na više od 10 lokacija, od Subotice do Stare Pazove, u znak solidarnosti sa mlekarima koji već pet dan blokiraju saobraćajnice na Ibaarskoj magistrali zahevajući regulaciju tršišta, otkupa i uvoza mleka.
Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut izjavio je da nije zadovoljan radom pojedinih ministarstava i pojedinih ministara, dodajući da zbog toga razmišlja o rekonstrukciji Vlade.
Komentari (0)