(VIDEO) Raste broj stranaca: U Srbiju se tokom 2023. doselila 41.273 imigranta, devet i po puta više nego 2012. godine
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Ova migraciona kretanja, prema procenama stručnjaka, mogla bi delimično da poprave sumornu demografsku sliku Srbije.
Naime, RZS je predstavio istraživanje "Imigracija stranaca u Republici Srbiji", koje pokazuje da je broj stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine bio 41.273.
V. d. direktor RZS Branko Josipović izjavio je na predstavljanju rezultata istraživanja da su ti podaci o imigraciji stranaca u Srbiji prvi korak kako bi donosioci odluka, ali i sve relevantne institucije u Srbiji, imali svest o tome kako imigracija utiče na državu.
"Ovaj važan fenomen smo želeli da ispratimo jer je u poslednjoj deceniji imigracija stranih državljana u Srbiju izuzetno intenzivirana. Istraživanje je kreirano u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, što pojednostavljuje upoređivanje podataka. Plan je da se uradi detaljnije istraživanje o tome ko se doseljava u Srbiju, ali i da uspostavimo istraživanje o emigraciji, čime bismo upotpunili sliku o migracionom toku", rekao je Josipović.
On je rekao da uspostavljanje istraživanja o emigraciji predstavlja zahtevniji korak od istraživanja o imigraciji, jer se često dešava da ne postoje formalne evidencije koje bi omogućile da se te aktivnosti isprate.
Deo migranata koji ne dobije azil u zemljama Zapadne Evrope mogli bi da završe na Balkanu. Evropska komisija predložila je uspostavljanje Zajedničkog evropskog sistema za povratke. Spekuliše se da bi to mogle biti zemlje Zapadnog Balkana, pre svega Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i Albanija.
Tokom 2024. godine u prihvatnim centrima i centrima za azil evidentirano je 19.483 migranata, što predstavlja smanjenje od 82,10 odsto u odnosu na 2023. godinu, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Šef Odseka za demografiju i statistiku zdravstva Gordana Bjelobrk rekla je da RZS po prvi put objavljuje ovakvu statistiku, kao i da je istraživanje rezultat saradnje te institucije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
"U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, RZS radi na uspostavljanju istraživanja o spoljnim migracijama, zasnovanog na integraciji podataka iz svih dostupnih administrativnih izvora. Takav pristup obuhvata i analizu indirektnih pokazatelja koji ukazuju na stvarno prisustvo ili odsustvo lica u zemlji", istakla je Bjelobrk.
Najveća stopa rasta u Vojvodini
Prema njenim rečima, najveća stopa rasta broja stranaca – od skoro 13,5 puta u 2023. u odnosu na 2012. – zabeležena je u Vojvodini. Na drugom mestu je Beogradski region sa porastom od deset puta, dok ostali regioni beleže rast od oko šest puta.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ona je naglasila da skoro dve trećine stranaca koji su u periodu od 2012. do 2023. imigrirali u Srbiju čine muškarci, dok žene čine samo trećinu.
"Skoro 66 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine su muškarci, dok 34 odsto čine žene. Najviše muškaraca stranih državljana te godine imigriralo je u Beogradski region – njih 44 odsto – dok ih je u Region Šumadije i Zapadne Srbije imigriralo najmanje, odnosno 12 odsto. Žene strane državljanke su, takođe, najčešće imigrirale u Beogradski region i čine 55 odsto, a najmanje, samo šest odsto, ih je u Regionu Južne i Istočne Srbije", navela je Bjelobrk.
Ona je rekla da je prosečna starost stranca imigranta u Srbiju oko 33 godine, dok u Beogradskom regionu ona iznosi oko 30 godina, a najvišu prosečnu starost od 38 godina beleže stranci koji su imigrirali u Region Južne i Istočne Srbije.
"Svaki deseti stranac koji je imigrirao u 2023. godini je mlađi od 15 godina i najviše ih je imigriralo u Beogradski region. Lica u radnom kontingentu čine 88 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju, a skoro polovina njih je imigrirala u Beogradski region. Lica starija od 65 godina, koja nisu sklona migratornim kretanjima, čine 1,4 odsto i najčešće su došla u Vojvodinu", istakla je Bjelobrk.
Kako je dodala, skoro 73 odsto stranaca koji su imigrirali u 2023. godini boravi u 13 opština, od kojih devet pripada Gradu Beogradu, a na prvom mestu je Novi Sad sa oko 6.900 imigranata u 2023. godini.
"To su gradovi koji, kada su u pitanju unutrašnje migracije, takođe privlače najviše stanovnika, i te opštine će u narednom periodu moći da nadomeste negativan prirodni priraštaj pozitivnim migracionim tokovima", poručila je ona.
Rusi najbrojniji
Bjelobrk je naglasila da su ruski državljani na prvom mestu po broju imigranata u Srbiji, kao i da je najveći deo njih došao 2022. i 2023. godine.
"Posmatrano po polu, do 2019. godine bio je veći udeo žena, a u 2019. dolazi do promene u polnoj strukturi jer dolazi više muškaraca državljana Rusije. Nakon toga, u vreme pandemije korona virusa 2020. i 2021, imamo veći udeo žena, ali u 2022. i 2023. godini opet je veći udeo muške populacije", objasnila je ona.
Prema njenim rečima, prosečna starost ruskog državljanina koji je 2023. došao u Srbiju je oko 30 godina, što upućuje na zaključak da je reč o porodicama.
"Takav imigracioni tok će se možda zadržati u Srbiji duže, što svakako odgovara našoj sumornoj demografskoj slici. Svako stanovništvo koje dolazi u reproduktivnom periodu, a pogotovo sa porodicama, je dobrodošlo", naglasila je Bjelobrk.
Foto: Milena Đorđević
Kako je rekla, na drugom i trećem mestu su imigranti iz Kine i Turske, ali za razliku od državljana Rusije, iz tih država uglavnom dolaze muškarci.
"Prosečna starost kineskog državljanina je 39 godina, dok je prosečna starost turskog državljanina 36 godina, i to su uglavnom muškarci, što nas upućuje na to da oni u Srbiji borave uglavnom zbog rada i ne možemo da predvidimo da li će ostati u Srbiji duže", rekla je ona.
Bjelobrk je istakla da imigracija stranaca u Srbiju beleži veći udeo radno sposobnog stanovništva, a manji udeo lica mlađih od 15 i starijih od 65 godina u odnosu na imigraciju u zemlje EU.
Dodala je da imigracija stranih državljana koji dolaze zbog rada može da bude pozitivan predznak i da pokaže da naše tržište rada zahteva uvoz radne snage.
"U budućnosti očekujemo pad broja imigranata u odnosu na 2023. godinu, jer je tada bio pik, ali je očekivanje da će ih svakako biti više u odnosu na neki raniji period", istakla je Bjelobrk.
Prema njenim rečima, preliminarni rezultati istraživanja za 2024. godinu pokazuju da 101.413 stranih državljana ima odobren boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
Sa našim gostima u studiju: prof. dr Vladimirom Jakovljevićem, kardiofiziologom po čijem imenu je nedavno Internacionalna akademija kardiovaskularnih nauka nazvala Nagradu za Izvrsnost kao i sa prof.dr Danicom Grujičić, neurohirurgom, razgovarali smo o inovacijama u lečenju dveju najopakijih bolesti - kardiovaskularnih i onkoloških. Hvalili smo ulogu dobrog obrazovanja ali i kritikovali višedecenijsko loše - partijsko kadriranje, kao i probleme u organizacionoj postavci našeg zdravstva. Razgovoru se priključio prof. dr Sergej Boljević, šef katedre patofiziologije na Sečenovskom Univerzitetu u Moskvi, koji je (zajedno sa dr Jakovljevićem) deo tima koji uskoro pušta u kliničko testiranje MRNK vakcinu protiv raka, koja za sada pokazuje izvrsne rezultate. Dr Danica Grujičić tražila je reč da demantuje nedavne izmišljene intervjue koje je kreirala veštačka inteligencija, u kojima ona navodno daje zdravstvene preporuke koje su ne samo neistinite nego mogu bitiv i kobne po zdravlje i život pacijenata koji su prevareni.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Stav da se u Srbiji prezire dijalog i da bez njega nema rešenja, jedna je od ključnih poruka koju u emisiji SINTEZA iznosi Gordana Čomić, nekadašnja ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog. Ona ocenjuje da je Srbija više "stanovništvo nego društvo" , a da je trenutna politička kriza i nedostatak komunikacije posledica višegodišnjeg negovanja "pluralizma propagandi" i kampanje protiv političkih stranaka. Čomić analizira i proteste, navodeći da je opozicija "ušla u pogrešan voz" sa strategijom koja se ograđuje od političkih stranaka. Kritički se osvrće na to da, uprkos energiji, studentski pokret nije iznedrio jasne političke lidere i da se vladajuća koalicija neprekidno obraća svojoj bazi, dok opozicija ne uspeva da stvori emocionalnu vezu sa biračima. Kao jedini izlaz, Čomić ističe neophodnost reforme političkih stranaka i obavezu i vlasti i opozicije da ponude agendu za dijalog o ključnim temama – od evropskih integracija do Kosova i regionalne stabilnosti.
Predsednik Aleksandar Vučić u svom obraćanju javnosti iz Palate Srbije izjavio je da je pitanje dana kada će nekog ubiti, ukoliko država ne bude preduzela odlučnije i snažnije korake.
Sve su nas neprijatno iznenadili nemiri u prethodnih nekoliko dana. Najpre su protesti bili nenasilni, ali sve to što se dešavalo očigledno nije imalo efekta, pa je nastupila takozvana faza "prženja" kao pokušaj da se sve učini vidljivijim, izjavio je za Newsmax Balkans sociolog Vladimir Vuletić.
Sistem e-bolovanja trebalo bi da bude uspostavljen u svim zdravstvenim ustanovama do kraja septembra, a do kraja godine za sve poslodavce, izjavio je danas Nikola Radoman iz Ministarstva zdravlja
Profesor bezbednosnih nauka Miroslav Bjegović ocenio je da izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića, da je pitanje dana kada će neko da strada na protestima, zvuči možda grubo, ali i istinito.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić tvrdi da je počela treća faza pokušaja obojene revolucije u Srbiji koja podrazumeva zahtev za intervenciju stranog faktora kao navodno rešenje za izlazak iz krize i da non pejper Dušana Janjića podrazumeva potpunu okupaciju zemlje i oduzimanje svakog suvereniteta.
Grupa okupljenih na poziv studenata u blokadi i zborova građana blokirala je oko 6.30 zgradu suda u Novom Sadu ne dozvoljavajući zaposlenima da uđu, ali je policija na jedan od ulaza uvela deo zaposlenih nakon što je potisnula okupljene. Priveden je pokrajinski poslanik PSG Radivoje Jovović.
Efikasnim radom policija je identifikovala i po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapsila tri lica koja su prošle noći u Cvijićevoj ulici vršila nasilje i razbijala prostorije SNS.
U Srbiji će biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, koji će biti duži ujutru i prepodne, na istoku i jugoistoku zemlje uz nešto više oblačnosti, a ponegde s kišom i lokalnim pljuskovima uz mogućnost grmljavine, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić rekao je da je privedeno pet osoba koje su, kako je naveo, počinile krivična dela tokom demoliranja prostorija SNS u Cvijićevoj ulici u Beogradu. Sve osobe, dodao je, biće sankcionisane i predate tužilaštvu na dalje postupanje.
Komentari (0)