(VIDEO) Raste broj stranaca: U Srbiju se tokom 2023. doselila 41.273 imigranta, devet i po puta više nego 2012. godine
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Izvor: Newsmax Balkans
15.04.2025. 19:19
Foto: Tanjug/AP/Vincent Thian
Ova migraciona kretanja, prema procenama stručnjaka, mogla bi delimično da poprave sumornu demografsku sliku Srbije.
Naime, RZS je predstavio istraživanje "Imigracija stranaca u Republici Srbiji", koje pokazuje da je broj stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine bio 41.273.
V. d. direktor RZS Branko Josipović izjavio je na predstavljanju rezultata istraživanja da su ti podaci o imigraciji stranaca u Srbiji prvi korak kako bi donosioci odluka, ali i sve relevantne institucije u Srbiji, imali svest o tome kako imigracija utiče na državu.
"Ovaj važan fenomen smo želeli da ispratimo jer je u poslednjoj deceniji imigracija stranih državljana u Srbiju izuzetno intenzivirana. Istraživanje je kreirano u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, što pojednostavljuje upoređivanje podataka. Plan je da se uradi detaljnije istraživanje o tome ko se doseljava u Srbiju, ali i da uspostavimo istraživanje o emigraciji, čime bismo upotpunili sliku o migracionom toku", rekao je Josipović.
On je rekao da uspostavljanje istraživanja o emigraciji predstavlja zahtevniji korak od istraživanja o imigraciji, jer se često dešava da ne postoje formalne evidencije koje bi omogućile da se te aktivnosti isprate.
Deo migranata koji ne dobije azil u zemljama Zapadne Evrope mogli bi da završe na Balkanu. Evropska komisija predložila je uspostavljanje Zajedničkog evropskog sistema za povratke. Spekuliše se da bi to mogle biti zemlje Zapadnog Balkana, pre svega Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i Albanija.
Tokom 2024. godine u prihvatnim centrima i centrima za azil evidentirano je 19.483 migranata, što predstavlja smanjenje od 82,10 odsto u odnosu na 2023. godinu, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Šef Odseka za demografiju i statistiku zdravstva Gordana Bjelobrk rekla je da RZS po prvi put objavljuje ovakvu statistiku, kao i da je istraživanje rezultat saradnje te institucije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
"U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, RZS radi na uspostavljanju istraživanja o spoljnim migracijama, zasnovanog na integraciji podataka iz svih dostupnih administrativnih izvora. Takav pristup obuhvata i analizu indirektnih pokazatelja koji ukazuju na stvarno prisustvo ili odsustvo lica u zemlji", istakla je Bjelobrk.
Najveća stopa rasta u Vojvodini
Prema njenim rečima, najveća stopa rasta broja stranaca – od skoro 13,5 puta u 2023. u odnosu na 2012. – zabeležena je u Vojvodini. Na drugom mestu je Beogradski region sa porastom od deset puta, dok ostali regioni beleže rast od oko šest puta.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ona je naglasila da skoro dve trećine stranaca koji su u periodu od 2012. do 2023. imigrirali u Srbiju čine muškarci, dok žene čine samo trećinu.
"Skoro 66 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine su muškarci, dok 34 odsto čine žene. Najviše muškaraca stranih državljana te godine imigriralo je u Beogradski region – njih 44 odsto – dok ih je u Region Šumadije i Zapadne Srbije imigriralo najmanje, odnosno 12 odsto. Žene strane državljanke su, takođe, najčešće imigrirale u Beogradski region i čine 55 odsto, a najmanje, samo šest odsto, ih je u Regionu Južne i Istočne Srbije", navela je Bjelobrk.
Ona je rekla da je prosečna starost stranca imigranta u Srbiju oko 33 godine, dok u Beogradskom regionu ona iznosi oko 30 godina, a najvišu prosečnu starost od 38 godina beleže stranci koji su imigrirali u Region Južne i Istočne Srbije.
"Svaki deseti stranac koji je imigrirao u 2023. godini je mlađi od 15 godina i najviše ih je imigriralo u Beogradski region. Lica u radnom kontingentu čine 88 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju, a skoro polovina njih je imigrirala u Beogradski region. Lica starija od 65 godina, koja nisu sklona migratornim kretanjima, čine 1,4 odsto i najčešće su došla u Vojvodinu", istakla je Bjelobrk.
Kako je dodala, skoro 73 odsto stranaca koji su imigrirali u 2023. godini boravi u 13 opština, od kojih devet pripada Gradu Beogradu, a na prvom mestu je Novi Sad sa oko 6.900 imigranata u 2023. godini.
"To su gradovi koji, kada su u pitanju unutrašnje migracije, takođe privlače najviše stanovnika, i te opštine će u narednom periodu moći da nadomeste negativan prirodni priraštaj pozitivnim migracionim tokovima", poručila je ona.
Rusi najbrojniji
Bjelobrk je naglasila da su ruski državljani na prvom mestu po broju imigranata u Srbiji, kao i da je najveći deo njih došao 2022. i 2023. godine.
"Posmatrano po polu, do 2019. godine bio je veći udeo žena, a u 2019. dolazi do promene u polnoj strukturi jer dolazi više muškaraca državljana Rusije. Nakon toga, u vreme pandemije korona virusa 2020. i 2021, imamo veći udeo žena, ali u 2022. i 2023. godini opet je veći udeo muške populacije", objasnila je ona.
Prema njenim rečima, prosečna starost ruskog državljanina koji je 2023. došao u Srbiju je oko 30 godina, što upućuje na zaključak da je reč o porodicama.
"Takav imigracioni tok će se možda zadržati u Srbiji duže, što svakako odgovara našoj sumornoj demografskoj slici. Svako stanovništvo koje dolazi u reproduktivnom periodu, a pogotovo sa porodicama, je dobrodošlo", naglasila je Bjelobrk.
Foto: Milena Đorđević
Kako je rekla, na drugom i trećem mestu su imigranti iz Kine i Turske, ali za razliku od državljana Rusije, iz tih država uglavnom dolaze muškarci.
"Prosečna starost kineskog državljanina je 39 godina, dok je prosečna starost turskog državljanina 36 godina, i to su uglavnom muškarci, što nas upućuje na to da oni u Srbiji borave uglavnom zbog rada i ne možemo da predvidimo da li će ostati u Srbiji duže", rekla je ona.
Bjelobrk je istakla da imigracija stranaca u Srbiju beleži veći udeo radno sposobnog stanovništva, a manji udeo lica mlađih od 15 i starijih od 65 godina u odnosu na imigraciju u zemlje EU.
Dodala je da imigracija stranih državljana koji dolaze zbog rada može da bude pozitivan predznak i da pokaže da naše tržište rada zahteva uvoz radne snage.
"U budućnosti očekujemo pad broja imigranata u odnosu na 2023. godinu, jer je tada bio pik, ali je očekivanje da će ih svakako biti više u odnosu na neki raniji period", istakla je Bjelobrk.
Prema njenim rečima, preliminarni rezultati istraživanja za 2024. godinu pokazuju da 101.413 stranih državljana ima odobren boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji.
Godinu i po dana od preporuka međunarodnih institucija, Srbija na putu da dobije novi Zakon o jedinstvenom biračkom spisku Da li će Iikada spisak birača biti uređen, ko će ga i koliko često kontrolisati? Po kom biračkom spisku će biti održani prvi sledeći izbori? Gosti: Aleksandar Jerković iz Odbora za kontrolu opservaciju i Vladimir Gajić, advokat i predsednik Narodne stranke
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Policija u Nišu uhapsila je D. M. (40) iz tog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Uhapšen je i M. S. (23) zbog pomaganja u izvršenju krivičnog dela.
Pripadnici policijske stanice Novi Beograd u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su I. I. (51), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Zločini komunista nakon Drugog svetskog rata tema su izložbe u Vašingonu, pod nazivom "U ime naroda". Direktor Muzeja žrtava komunizma u Vašingtonu Erik Paterson istakao je za Newsmax Balkans da je vreme da se stane na put glorifikaciji Josipa Broza Tita i da svi zločini izađu na videlo.
Na 17. međunarodnoj olimpijadi u znanju u Antaliji, učenici Matematičke gimnazije su nas ponovo obradovali i učinili ponosnim. Izuzetan uspeh srpskih đaka meri se sa osvojenih pet zlatnih i jednom srebrnom medaljom.
Pripadnici Uprave saobraćajne policije koji kontrolišu saobraćaj presretačima, u vremenskom intervalu od svega par sati, otkrili pet prekršaja nasilničke vožnje i osam nepropisnog preticanja preko neisprekidane uzdužne linije, kao i tri prekršaja većih prekoračenja brzine.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek saopštii je da je ostvarena velika i istorijska pobeda Srpske liste i srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, navodeći da je zaokružen više nego odličan rezultat - Srpska lista je odnela ubedljivu pobedu u opštini Klokot sa 90,03 odsto od važećih glasova.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Nišu, uhapsili su petoricu članova kriminalne grupe, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i udruživanje radi vršenja krivični
Novosađani su na jedan sat blokirali izlaz sa autobuske stanice u Novom Sadu, tokom protesta podrške autoprevozniku Milomiru Jaćimoviću, koji će u ponedeljak zajedno sa sinom stupiti u štrajk glađu.
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Ekipa Hitne pomoći stigla je na plato ispred svečanog ulaza u Skupštinu Srbije i u vozilo uvela poslanika Srpske napredne stranke Uglješu Mrdića, koji već deseti dan štrajkuje glađu.
Komentari (0)