(VIDEO) Raste broj stranaca: U Srbiju se tokom 2023. doselila 41.273 imigranta, devet i po puta više nego 2012. godine
Foto: Tanjug/AP/Vincent Thian
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Izvor: Newsmax Balkans
15.04.2025. 19:19
Ova migraciona kretanja, prema procenama stručnjaka, mogla bi delimično da poprave sumornu demografsku sliku Srbije.
Naime, RZS je predstavio istraživanje "Imigracija stranaca u Republici Srbiji", koje pokazuje da je broj stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine bio 41.273.
V. d. direktor RZS Branko Josipović izjavio je na predstavljanju rezultata istraživanja da su ti podaci o imigraciji stranaca u Srbiji prvi korak kako bi donosioci odluka, ali i sve relevantne institucije u Srbiji, imali svest o tome kako imigracija utiče na državu.
"Ovaj važan fenomen smo želeli da ispratimo jer je u poslednjoj deceniji imigracija stranih državljana u Srbiju izuzetno intenzivirana. Istraživanje je kreirano u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, što pojednostavljuje upoređivanje podataka. Plan je da se uradi detaljnije istraživanje o tome ko se doseljava u Srbiju, ali i da uspostavimo istraživanje o emigraciji, čime bismo upotpunili sliku o migracionom toku", rekao je Josipović.
On je rekao da uspostavljanje istraživanja o emigraciji predstavlja zahtevniji korak od istraživanja o imigraciji, jer se često dešava da ne postoje formalne evidencije koje bi omogućile da se te aktivnosti isprate.
Deo migranata koji ne dobije azil u zemljama Zapadne Evrope mogli bi da završe na Balkanu. Evropska komisija predložila je uspostavljanje Zajedničkog evropskog sistema za povratke. Spekuliše se da bi to mogle biti zemlje Zapadnog Balkana, pre svega Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i Albanija.
Tokom 2024. godine u prihvatnim centrima i centrima za azil evidentirano je 19.483 migranata, što predstavlja smanjenje od 82,10 odsto u odnosu na 2023. godinu, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Šef Odseka za demografiju i statistiku zdravstva Gordana Bjelobrk rekla je da RZS po prvi put objavljuje ovakvu statistiku, kao i da je istraživanje rezultat saradnje te institucije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
"U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, RZS radi na uspostavljanju istraživanja o spoljnim migracijama, zasnovanog na integraciji podataka iz svih dostupnih administrativnih izvora. Takav pristup obuhvata i analizu indirektnih pokazatelja koji ukazuju na stvarno prisustvo ili odsustvo lica u zemlji", istakla je Bjelobrk.
Najveća stopa rasta u Vojvodini
Prema njenim rečima, najveća stopa rasta broja stranaca – od skoro 13,5 puta u 2023. u odnosu na 2012. – zabeležena je u Vojvodini. Na drugom mestu je Beogradski region sa porastom od deset puta, dok ostali regioni beleže rast od oko šest puta.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ona je naglasila da skoro dve trećine stranaca koji su u periodu od 2012. do 2023. imigrirali u Srbiju čine muškarci, dok žene čine samo trećinu.
"Skoro 66 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine su muškarci, dok 34 odsto čine žene. Najviše muškaraca stranih državljana te godine imigriralo je u Beogradski region – njih 44 odsto – dok ih je u Region Šumadije i Zapadne Srbije imigriralo najmanje, odnosno 12 odsto. Žene strane državljanke su, takođe, najčešće imigrirale u Beogradski region i čine 55 odsto, a najmanje, samo šest odsto, ih je u Regionu Južne i Istočne Srbije", navela je Bjelobrk.
Ona je rekla da je prosečna starost stranca imigranta u Srbiju oko 33 godine, dok u Beogradskom regionu ona iznosi oko 30 godina, a najvišu prosečnu starost od 38 godina beleže stranci koji su imigrirali u Region Južne i Istočne Srbije.
"Svaki deseti stranac koji je imigrirao u 2023. godini je mlađi od 15 godina i najviše ih je imigriralo u Beogradski region. Lica u radnom kontingentu čine 88 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju, a skoro polovina njih je imigrirala u Beogradski region. Lica starija od 65 godina, koja nisu sklona migratornim kretanjima, čine 1,4 odsto i najčešće su došla u Vojvodinu", istakla je Bjelobrk.
Kako je dodala, skoro 73 odsto stranaca koji su imigrirali u 2023. godini boravi u 13 opština, od kojih devet pripada Gradu Beogradu, a na prvom mestu je Novi Sad sa oko 6.900 imigranata u 2023. godini.
"To su gradovi koji, kada su u pitanju unutrašnje migracije, takođe privlače najviše stanovnika, i te opštine će u narednom periodu moći da nadomeste negativan prirodni priraštaj pozitivnim migracionim tokovima", poručila je ona.
Rusi najbrojniji
Bjelobrk je naglasila da su ruski državljani na prvom mestu po broju imigranata u Srbiji, kao i da je najveći deo njih došao 2022. i 2023. godine.
"Posmatrano po polu, do 2019. godine bio je veći udeo žena, a u 2019. dolazi do promene u polnoj strukturi jer dolazi više muškaraca državljana Rusije. Nakon toga, u vreme pandemije korona virusa 2020. i 2021, imamo veći udeo žena, ali u 2022. i 2023. godini opet je veći udeo muške populacije", objasnila je ona.
Prema njenim rečima, prosečna starost ruskog državljanina koji je 2023. došao u Srbiju je oko 30 godina, što upućuje na zaključak da je reč o porodicama.
"Takav imigracioni tok će se možda zadržati u Srbiji duže, što svakako odgovara našoj sumornoj demografskoj slici. Svako stanovništvo koje dolazi u reproduktivnom periodu, a pogotovo sa porodicama, je dobrodošlo", naglasila je Bjelobrk.
Foto: Milena Đorđević
Kako je rekla, na drugom i trećem mestu su imigranti iz Kine i Turske, ali za razliku od državljana Rusije, iz tih država uglavnom dolaze muškarci.
"Prosečna starost kineskog državljanina je 39 godina, dok je prosečna starost turskog državljanina 36 godina, i to su uglavnom muškarci, što nas upućuje na to da oni u Srbiji borave uglavnom zbog rada i ne možemo da predvidimo da li će ostati u Srbiji duže", rekla je ona.
Bjelobrk je istakla da imigracija stranaca u Srbiju beleži veći udeo radno sposobnog stanovništva, a manji udeo lica mlađih od 15 i starijih od 65 godina u odnosu na imigraciju u zemlje EU.
Dodala je da imigracija stranih državljana koji dolaze zbog rada može da bude pozitivan predznak i da pokaže da naše tržište rada zahteva uvoz radne snage.
"U budućnosti očekujemo pad broja imigranata u odnosu na 2023. godinu, jer je tada bio pik, ali je očekivanje da će ih svakako biti više u odnosu na neki raniji period", istakla je Bjelobrk.
Prema njenim rečima, preliminarni rezultati istraživanja za 2024. godinu pokazuju da 101.413 stranih državljana ima odobren boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji.
Koliko dece pobegne od kuće, a koliko njih postanu žrtve ozbiljnijih oblika kriminala? Ko je ugroženiji, dečaci ili devojčice? Koliko često roditelji prijavu nestanka odlažu misleći da će se dete samo vratiti i zašto je to opasno? Da li roditelji danas više kontrolišu decu ili ih zapravo manje poznaju? Za emisiju „Tražim reč“ govore predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović, generalni sekretar Biroa za borbu protiv trgovine ljudima Maja Jovanović, bivši inspektor Bratislav Timotijević, psihijatar Snežana Anđelić i osnivačica Romske ženske mreže Srbije Maja Simić.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-GITEX
Beograd će 2027. godine prvi put ugostiti GITEX – jedan od najvažnijih tehnoloških sajmova na svetu. U saradnji s EXPO 2027, biće to prvi nastup vodećih tehnoloških firmi, na kojem će mesto za pokretanje saradnje imati domaće firme.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
Koliki značaj za srpski narod ima dolazak pojasa Presvete Bogorodice posle šest i po vekova? Šta nam poručuju nepregledne kolone vernika koji danonoćno čekaju da se poklone? Da li je upravo ljubav naroda prema Majci Božijoj zadržala ovu svetinju duže u Beogradu? Gost „Stava nedelje“ je episkop lipljanski i vojni Dositej, vikar Patrijarha srpskog.
Jedna od najpoštovanijih relikvija pravoslavnog sveta, Pojas Presvete Bogorodice nalazi se u Hramu Svetog Save na Vračaru, gde se svakodnevno okupljaju hiljade vernika iz Srbije i regiona.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izgrizene cipele, izgrebana vrata, uništen nameštaj i prevrnuti predmeti često su prizori koji dočekuju vlasnike pasa koji pate od separacione anksioznosti.
Direktor policije Dragan Vasiljević potvrdio je da se tokom trenažnog leta srušio helikopter MUP Srbije i naveo da su povređena dva pilota, ali da nemaju teže povrede i nalaze se kod kuće.
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
Prvi vikendi letnje sezone donose pojačan saobraćaj ka Grčkoj. Novi sistem ulaska u Evropsku uniju izazvao je gužve na graničnom prelazu Evzoni. Turistički vodič Aleksandar Tešić rekao je da je prethodnih dana u jednom trenutku bilo i do 70 autobusa u redu, ali da su oni noćas dobro prošli.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvanskog dima, kao podsetnik na to koliko cigarete mogu zauvek da promene živote porodica. Novinarka iz Beograda Marija Majstorović Lučić podelila je za portal Newsmax Balkans potresnu ispovest o gubicima, bolesti i borbi kroz koju je prošla njena porodica.
U Srbiji će u nedelju, 31. maja, u većini mesta biti suvo i toplo sa dužim sunčanim intervalima, sa najnižom temperaturom od 10 do 18, a najvišom od 26 do 30 stepeni.
Sezone alergija su sve duže zbog klimatskih promena i agresivnijeg polena, izjavila je ruski alergolog i imunolog u Tjumenskoj regionalnoj kliničkoj bolnici Marija Grahova.
Patrijarh srpski Porfirije služiće 6. juna svetu liturgiju u Hramu Svetog Save u Beogradu pred Časnim pojasom Presvete Bogorodice, jednom od najvećih hrišćanskih svetinja, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
Tri osobe, među kojima je i devetogodišnji dečak, zadobile su teške telesne povrede u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u beogradskom naselju Jajinci
Danima unazad, ispred Hrama Svetog Save formiraju se nepregledne kolone vernika koji i više od deset sati čekaju da celivaju Pojas Presvete Bogorodice, jednu od najvećih svetinja pravoslavnog sveta.
Komentari (0)