(VIDEO) Raste broj stranaca: U Srbiju se tokom 2023. doselila 41.273 imigranta, devet i po puta više nego 2012. godine
Broj stranaca koji su se doselili u Srbiju tokom 2023. godine devet i po puta je veći nego pre nešto više od decenije, pokazuje istraživanje koje je predstavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Ova migraciona kretanja, prema procenama stručnjaka, mogla bi delimično da poprave sumornu demografsku sliku Srbije.
Naime, RZS je predstavio istraživanje "Imigracija stranaca u Republici Srbiji", koje pokazuje da je broj stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine bio 41.273.
V. d. direktor RZS Branko Josipović izjavio je na predstavljanju rezultata istraživanja da su ti podaci o imigraciji stranaca u Srbiji prvi korak kako bi donosioci odluka, ali i sve relevantne institucije u Srbiji, imali svest o tome kako imigracija utiče na državu.
"Ovaj važan fenomen smo želeli da ispratimo jer je u poslednjoj deceniji imigracija stranih državljana u Srbiju izuzetno intenzivirana. Istraživanje je kreirano u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima, što pojednostavljuje upoređivanje podataka. Plan je da se uradi detaljnije istraživanje o tome ko se doseljava u Srbiju, ali i da uspostavimo istraživanje o emigraciji, čime bismo upotpunili sliku o migracionom toku", rekao je Josipović.
On je rekao da uspostavljanje istraživanja o emigraciji predstavlja zahtevniji korak od istraživanja o imigraciji, jer se često dešava da ne postoje formalne evidencije koje bi omogućile da se te aktivnosti isprate.
Deo migranata koji ne dobije azil u zemljama Zapadne Evrope mogli bi da završe na Balkanu. Evropska komisija predložila je uspostavljanje Zajedničkog evropskog sistema za povratke. Spekuliše se da bi to mogle biti zemlje Zapadnog Balkana, pre svega Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i Albanija.
Tokom 2024. godine u prihvatnim centrima i centrima za azil evidentirano je 19.483 migranata, što predstavlja smanjenje od 82,10 odsto u odnosu na 2023. godinu, saopštio je Komesarijat za izbeglice i migracije.
Poslodavci iz Hrvatske i Crne Gore već aktivno traže sezonske radnike iz Srbije, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, gde plate dostižu i do 3.000 evra, pokazuju podaci Infostuda. Kako je navedeno, najtraženiji su kuvari, konobari, barmeni i recepcioneri, a mnogi poslodavci nude i smeštaj.
Šef Odseka za demografiju i statistiku zdravstva Gordana Bjelobrk rekla je da RZS po prvi put objavljuje ovakvu statistiku, kao i da je istraživanje rezultat saradnje te institucije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
"U saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, RZS radi na uspostavljanju istraživanja o spoljnim migracijama, zasnovanog na integraciji podataka iz svih dostupnih administrativnih izvora. Takav pristup obuhvata i analizu indirektnih pokazatelja koji ukazuju na stvarno prisustvo ili odsustvo lica u zemlji", istakla je Bjelobrk.
Najveća stopa rasta u Vojvodini
Prema njenim rečima, najveća stopa rasta broja stranaca – od skoro 13,5 puta u 2023. u odnosu na 2012. – zabeležena je u Vojvodini. Na drugom mestu je Beogradski region sa porastom od deset puta, dok ostali regioni beleže rast od oko šest puta.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Ona je naglasila da skoro dve trećine stranaca koji su u periodu od 2012. do 2023. imigrirali u Srbiju čine muškarci, dok žene čine samo trećinu.
"Skoro 66 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju 2023. godine su muškarci, dok 34 odsto čine žene. Najviše muškaraca stranih državljana te godine imigriralo je u Beogradski region – njih 44 odsto – dok ih je u Region Šumadije i Zapadne Srbije imigriralo najmanje, odnosno 12 odsto. Žene strane državljanke su, takođe, najčešće imigrirale u Beogradski region i čine 55 odsto, a najmanje, samo šest odsto, ih je u Regionu Južne i Istočne Srbije", navela je Bjelobrk.
Ona je rekla da je prosečna starost stranca imigranta u Srbiju oko 33 godine, dok u Beogradskom regionu ona iznosi oko 30 godina, a najvišu prosečnu starost od 38 godina beleže stranci koji su imigrirali u Region Južne i Istočne Srbije.
"Svaki deseti stranac koji je imigrirao u 2023. godini je mlađi od 15 godina i najviše ih je imigriralo u Beogradski region. Lica u radnom kontingentu čine 88 odsto stranaca koji su imigrirali u Srbiju, a skoro polovina njih je imigrirala u Beogradski region. Lica starija od 65 godina, koja nisu sklona migratornim kretanjima, čine 1,4 odsto i najčešće su došla u Vojvodinu", istakla je Bjelobrk.
Kako je dodala, skoro 73 odsto stranaca koji su imigrirali u 2023. godini boravi u 13 opština, od kojih devet pripada Gradu Beogradu, a na prvom mestu je Novi Sad sa oko 6.900 imigranata u 2023. godini.
"To su gradovi koji, kada su u pitanju unutrašnje migracije, takođe privlače najviše stanovnika, i te opštine će u narednom periodu moći da nadomeste negativan prirodni priraštaj pozitivnim migracionim tokovima", poručila je ona.
Rusi najbrojniji
Bjelobrk je naglasila da su ruski državljani na prvom mestu po broju imigranata u Srbiji, kao i da je najveći deo njih došao 2022. i 2023. godine.
"Posmatrano po polu, do 2019. godine bio je veći udeo žena, a u 2019. dolazi do promene u polnoj strukturi jer dolazi više muškaraca državljana Rusije. Nakon toga, u vreme pandemije korona virusa 2020. i 2021, imamo veći udeo žena, ali u 2022. i 2023. godini opet je veći udeo muške populacije", objasnila je ona.
Prema njenim rečima, prosečna starost ruskog državljanina koji je 2023. došao u Srbiju je oko 30 godina, što upućuje na zaključak da je reč o porodicama.
"Takav imigracioni tok će se možda zadržati u Srbiji duže, što svakako odgovara našoj sumornoj demografskoj slici. Svako stanovništvo koje dolazi u reproduktivnom periodu, a pogotovo sa porodicama, je dobrodošlo", naglasila je Bjelobrk.
Foto: Milena Đorđević
Kako je rekla, na drugom i trećem mestu su imigranti iz Kine i Turske, ali za razliku od državljana Rusije, iz tih država uglavnom dolaze muškarci.
"Prosečna starost kineskog državljanina je 39 godina, dok je prosečna starost turskog državljanina 36 godina, i to su uglavnom muškarci, što nas upućuje na to da oni u Srbiji borave uglavnom zbog rada i ne možemo da predvidimo da li će ostati u Srbiji duže", rekla je ona.
Bjelobrk je istakla da imigracija stranaca u Srbiju beleži veći udeo radno sposobnog stanovništva, a manji udeo lica mlađih od 15 i starijih od 65 godina u odnosu na imigraciju u zemlje EU.
Dodala je da imigracija stranih državljana koji dolaze zbog rada može da bude pozitivan predznak i da pokaže da naše tržište rada zahteva uvoz radne snage.
"U budućnosti očekujemo pad broja imigranata u odnosu na 2023. godinu, jer je tada bio pik, ali je očekivanje da će ih svakako biti više u odnosu na neki raniji period", istakla je Bjelobrk.
Prema njenim rečima, preliminarni rezultati istraživanja za 2024. godinu pokazuju da 101.413 stranih državljana ima odobren boravak ili stalno nastanjenje u Srbiji.
Građani Brčkog dižu glas, traže zakon o građanskim inicijativama, poručujući jasno: Vrijeme je da i naše mišljenje postane zakon.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Posle Vidovdana, društvena i politička kriza u Srbiji kao da gubi na intenzitetu. Da li su reke studenata i građana nezadovoljnih vlašću sa ulica sklonile paklene vrućine koju su prelazile 40 podeok, na asfaltu i preko 50 ili je ovo samo neka vrsta "velikog odmora"? Gosti Stava dana Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Gost Stava regiona Andrija Klikovac, šef odborničkog kluba DPS u Skupštini Podgorice. Tema, razvija li se Podgorica očekivanom dinamikom, hoće li biti vanrednih izbora u Glavnom gradu Crne Gore.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Građani, studenti, bajkeri i ratni veterani su u Rumi održali protestnu šetnju, odali poštu stradalima u padu nadstrešnice i potom se okupili ispred prostorija Srpske napredne stranke.
Član jedne organizovane kriminalne grupe Radule Božović (43) predat je Crnoj Gori po međunarodnoj poternici koju je za njim raspisao NCB Interpol Podgorica, saopštila je crnogorska Uprava policije.
Pripadnici Kosovske bezbednosnih snaga pronašli su telo nestale osobe u jezeru Gazivode u akciji pretrage sprovedenoj u saradnji sa Kosovskom policijom, Kforom i Agencijom za vanredne situacije, saopšteno je iz KBS-a.
Pripadnici Policijske uprave u Novom Pazaru noćas su, na poziv uprave Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP), došli ispred ovog univerziteta u cilju očuvanja javnog reda i mira, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) saslušalo je Aleksu V. (23) zbog sumnje da je 20. jula ispred ugostiteljskog objekta na Dorćolu pokušao da ubije dvojicu državljana Esvatinija i predložilo da mu se odredi pritvor, saopštilo je to tužilaštvo.
Nekada sinonim za industrijski napredak i globalni ekonomski rast, svetska autoindustrija se suočava s jednom od najozbiljnijih kriza u poslednjim decenijama. Najveći proizvođači, poput Folksvagena, Stellantisa i Tesle, beleže osetan pad prodaje, dok se istovremeno sve češće najavljuju otpuštanja.
Preduzeće EXPO 2027 podsetilo je na pronalaske koji su predstavljeni na EXPO izložbama, među kojima su dizel-motor, mašina za šivenje, kosilica za travu i termoplastika.
Kako "diše" Novi Sad nepunih devet meseci od tragedije na železničkoj stanici? Zbog čega se u prva 24 sata gotovo svako postignuto primirje prekrši? Koliko je realno priznanje Palestine kao države?
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušana su trojica muškaraca zbog sumnje da su 27. jula u naselju Kaluđerica silom odveli i zadržali oštećenog državljanina Sirije A. M. u nameri da od njega iznude novac.
Komentari (0)