(VIDEO) Migranti koji ne dobiju azil u Zapadnoj Evropi mogli bi da završe na Balkanu: Ima li Srbija dovoljno kampova?
Printscreen: Newsmax Balkans
Deo migranata koji ne dobije azil u zemljama Zapadne Evrope mogli bi da završe na Balkanu. Evropska komisija predložila je uspostavljanje Zajedničkog evropskog sistema za povratke. Spekuliše se da bi to mogle biti zemlje Zapadnog Balkana, pre svega Srbija i Bosna i Hercegovina, kao i Albanija.
Prošla godina je bila najsmrtonosnija zabeležena godina za migrante, sa skoro 9.000 ljudi koji su umrli na opasnim rutama a svaki deseti nasilno je ubijen u incidentima poput pucnjave, saopštila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa predstavila je novu aplikaciju koja će omogućiti imigrantima koji se nezakonito nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama da se "samodeportuju" umesto da se suoče sa hapšenjem i pritvorom, saopštila je savezna Agencija za carine i pograničnu zaštitu.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu da obustavi prolazak ilegalnih migranata na američku teritoriju preko južne granice zemlje i naredio njihovo proterivanje, saopštila je Bela kuća.
O ovom predlogu koji podrazumeva takozvane "habove za povratak", tek treba da se izjasne Evropski parlament i Evropski savet, ali on ne precizira u kojim državama bi takvi centri bili otvoreni.
Velika Britanija traži saveznika u borbi protiv širenja migracija
Problem sa velikim brojem migranata pojavio se i u Velikoj Britaniji koja želi da pokrene sličnu inicijativu.
"Priliv ljudi koji traže azil u Velikoj Britaniji je veliki i zbog toga je ona preduzela snažnu inicijativu da se kroz borbu protiv krijumčarenja na vreme suočava sa izazovom migracija, ali daleko od njenih obala. U tom smislu, nedavno je organizovan i samit u Velikoj Britaniji upravo da okupi sve zemlje koje bi bile na toj ruti migrantskoj koja vodi do Velike Britanije i da bi tražila njihovu privrženost u borbi protiv iregularne migracije i krijumčara", izjavio je Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je i to da je, između ostalog, jedna od posledica toga i dolazak visokih zvaničnika iz Velike Britanije, koji očekujemo.
"Taj dolazak ima za cilj potpisivanje sporazuma sa Srbijom o borbi protiv migracije koji bi podrazumevao razmenu informacija, borbu u digitalnom svetu protiv krijumčara, ali i neke druge vidove borbe što Srbiju stavlja u fokus politike Velike Britanije kada se govori o usporavanju migracije", naglasio je Đurović.
U Srbiji prošle godine ilegalno prošlo 45.000 ljudi
U Srbiji nema zvanične statistike, a podaci Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila jesu da je tokom prošle godine kroz Srbiju prošlo oko 45.000 ljudi ilegalnim putevima.
Međutim, ukoliko smo zaista na mapi zemalja u kojima bi mogao da bude organizovan centar, da li bismo imali uslova da primimo još ljudi?
"Od 17 kampova, svega pet radi u našoj zemlji za prihvat, između ostalog, i ovih lica. Ti ljudi se nalaze u prihvatnim centrima ili u rukama krijumčara širom zemlje. Ono što je bila realnost prošle godine jeste smanjenje broja lica koje možemo da vidimo, ali to prati i smanjenje broja kampova", naveo je Đurović.
Crveni krst razvio platformu koja pomaže izbeglicama da se snađu
Građani Srbije delimično su svesni načina na koje mogu pomoći, a prvi na liniji pomoći su uvek volonteri Crvenog krsta Srbije.
Crveni krst organizuje aktivnosti kao što su psihološka pomoć, edukativna, ali i pomoć u vidu donacija migrantima i izbeglicama koje se nađu u Srbiji.
Jelena Anđelić iz Crvenog krsta Srbije navela je za Newsmax Balkans da je jedna od aktivnosti koju su volonteri osmislili i razvoj platforme kojoj se lako pristupa.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To može da se uradi putem mobilne aplikacije i putem QR koda koji se skenira mobilnim telefonom koji uglavnom svi migranti imaju. Uz pomoć toga mogu da dođu do značajnih informacija o mestu u kojem se nalaze, o svim aktivnostima koje Crveni krst u tom mestu može da im pruži, o značajnim informacijama o tome kako da zaštite sebe i druge", navela je Anđelić.
Dodala je i to tu mogu saznati i kako da ukažu prvu pomoć sebi i svojim bližnjima, kako da budu obazrivi kada je u pitanju ekspolatacija i problem trgovine ljudima na migrantskoj ruti i kako da na najbolji način zaštite svoju porodicu i decu od razdvajanja.
Printscreen: Newsmax Balkans
Najveći broj onih koji dolaze i prolaze kroz našu zemlju dolaze iz ratom razorenih zemalja, i to iz zemalja Bliskog i Srednjeg istoka.
Uglavnom se kreću iregularno u potrazi za boljim životom.
Ukoliko bi se ideje o centrima obistinile, to bi značilo da će ljudi iz zemalja Evropske unije biti smešteni u habovima odakle bi trebalo da budu vraćeni u zemlje porekla ili neke druge zemlje.
U fokusu pravosuđe i oštre poruke iz Evrope. Venecijanska komisija prepoznaje ciljeve reformi, ali upozorava na manjak transparentnosti i odnose na relaciji ministarstvo - tužilaštvo. Da li će Srbija menjati zakone i koliko su preporuke obavezujuće u praksi? Da li su ugroženi evropski fondovi i ko kontroliše pravosuđe? Gost emisije – ministar pravde Nenad Vujić, otvoreno o kritikama, pritiscima i sledećim potezima države.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Predsednik Srbije nastavlja konsultacije sa političkim partijama. Dve su teme na stolu: prevremeni parlamentarni izbori za i protiv i postupanje Srbije u složenim međunarodnim okolnostima na bezbednosnom i energetskom planu, ali i pitanje evropskih integracija. Gosti Stava dana predsednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
U Bosnu i Hercegovinu je tokom 2025. godine stiglo više od 2,1 milion paketa preko online kupovine i svi su male u vrednosti do 300 KM ili 150 e - bez klasičnih carinskih procedura I fiskalnog evidentiranja, jer postojeći sistem ne prati prekogranične tokove ovakvog oblika e-trgovine. Analizira ekonomista Admir Čavalić, univerzitetski profesor. Marijana Lončar Velkov iz Organizacije potrošača S. Makedonije o botoks aferi u kojoj je uhapšeno 19 lica i otkriveno da se medicinski lekovi i preparati sve više poručuju preko Temu i AliExpress platformi. U porastu je i broj krijumčarenih preparata koji su štetni po zdravlje. Nakon otvaranja šetališta vrednog više od pet miliona eura uz reku Lim u Bijelom Polju, građanski aktivisti ukazuju na ekološki problem i ispuštanje sumnjive crne tečnosti u Lim, iako su prilikom otvaranja nadležni saopštili da su sve otpadne vode adekvatno regulisane. Stanje na terenu komentariše direktor NVO Euromost iz Bijelog Polja, Almer Mekić koji traži hitnu reakciju nadležnih.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zbog čega je jedan dečak koji hekla izazvao toliku buru na društvenim mrežama? Da li i dalje delimo poslove na muške i ženske? Gde je granica između tradicije i stereotipa? Za emisiju „Tražim reč“ govore, dečak koji hekla Viktor Mitić, psiholog Nađa Tulić i član udruženja „Etno mreža“ David Đorđević.
Delovi opštine Palilula od ponedeljka do 1. maja povremeno će biti bez vode u periodu od 22 sata do šest zbog radova na ispiranju vodovodne mreže u toj opštini, saopšteno je iz JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Muškarac R. T. (56) preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine, pošto je ubio muškarca (53) u porodičnoj kući u Somboru, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
U akciji MUP Srbije uhapšene su dve osobe zbog sumnje na seksualnu eksploataciju maloletnika putem interneta, dok je u saradnji sa Europolom identifikovano i 12 dece žrtava.
Telo muškarca (89) pronađeno je u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu. Uhapšen je L. Č. (22) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Odlukom ministra pravde Nenada Vujića obrazovana je Radna grupa za pripremu izmena zakona iz oblasti pravosuđa, u cilju usklađivanja sa preporukama eksperata Venecijanske komisije, objavljeno je na sajtu Ministarstva pravde.
Policija u Vrčinu zaustavila je vozača M. K. (37) koji se na auto-putu Beograd-Niš kretao brzinom od 119 kilometara na čas, na delu auto-puta gde je ograničenje brzine 80, a u njegovom vozilu pronašla je i 350 boksova cigareta sa kosovskim akciznim markicama.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić izjavio je tokom posete selu Rtari, gde su završeni radovi na asfaltiranju 2,6 kilometara puta, da je Srpska napredna stranka u skladu sa zakonom prijavila veliki skup u Beogradu od 26. do 29. maja, za koji očekuje prisustvo više stotina hiljada ljudi.
Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević izjavio je da neće biti privatizacije Gradskog saobraćajnog preduzeća (GSP), niti će ijedan čovek koji je zaposlen u tom preduzeću neće ostati bez posla.
Policija u Beogradu preduzima sve mere i radnje na identifikaciji osoba koje su na zgradi Hemijskog fakulteta u Beogradu ispisale grafite neprimerene sadržine, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije (MUP).
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, sa suprugom Tamarom, ugostio je na večeri predsednika Švajcarske Konfederacije Gi Parmelana i njegovu suprugu Karolin Parmelan.
Dan posle teške nesreće i smrti četvoro mladih, koju je izazvao muškarac vozeći suprotnom trakom na auto-putu Šabac-Ruma, prijavljeni su novi slučajevi vozila u suprotnoj traci. Policija je reagovala u dva slučaja u Beogradu.
Osim izbora izletišta, nabavke namirnica i dobrog raspoloženja, važna stavka za obeležavanje Prvog maja je i vremenska prognoza. Čini se da će vremenske prilike izletnicima ići naruku.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da bi se saradnja srpskih vatrogasno-spasilačkih timova i pripadnika Srpsko-ruskog humanitarnog centra (SRHC) u Nišu mogla unaprediti u okviru priprema za specijalizovanu izložbu EXPO 2027.
Komentari (0)