(VIDEO) "IT tehnologije opterećuju energetiku i životnu sredinu": Da li AI dolazi sa ekološkom cenom koju ne razumemo
Možda nikada niste koristili veštačku inteligenciju, ali čak i da je nikada ne upitate ništa, ona već utiče na vaš svet. Milioni ljudi koriste pametnu tehnologiiju, ali retko ko razmišlja o tome koliko to troši resursa.
Najznačajnija regionalna konferencija o digitalnom marketingu, Digital Day 2025, donosi bogat program panel diskusija koje će se baviti najaktuelniim temama koje oblikuju industriju.
Deca koja danas pohađaju školu žive u svetu koji se menja brže nego ikada ranije. U doba veštačke inteligencije, pametnih tehnologija i digitalne transformacije, roditelji i nastavnici sve češće postavljaju pitanje - kako ih pripremiti za poslove koji još ne postoje.
Veštačku inteligenciju treba da posmatramo iz ugla šta nam donosi, a ne šta odnosi. Mana je što smanjuje privatnost, a dobra strana je više slobodnog vremena koje dobijamo, izjavio je vlasnik kompanije Mikroelektronika Nebojša Matić.
Postavlja se pitanje da li veštačka inteligencija dolazi sa ekološkom cenom koju još ne razumemo.
Voda za hlađenje servera, ogromna količina električne energije, emisije štetnih gasova sve to čini ekološki otisak AI industrije sve većim.
"Benefiti nemerljivi"
Andreja Stojić sa Insituta za fiziku u Beogradu naveo je za Newsmax Balkans da su benefiti AI nemerljivi.
"Sve IT tehnologije učestvuju u opterećenju energetike i samim tim životne sredine. Sve to nešto košta, ali uz to, oni benefiti koji dobijemo i koje ćemo dobiti su nemerljivo pozitivni od eventualnih loših uticaja na životnu sredinu", istakao je Stojić.
Printscreen: Newsmax Balkans
Da bi nastavili da rade, AI serveri se hlade vodom.
OECD procenjuje da je za slanje deset do 50 AI upita potrebno oko pola litra vode.
"Planiraju da prave data centre pod vodom"
Gugl je u 2023. godini za hlađenje svojih data centara potrošio čak 29 milijardi litara vode, količinu veću od godišnje potrošnje nekih zemalja.
Stručnjak za digitalne komunikacije Ivan Bildi kaže da se te pretopstavke pojednostavljuju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Postoje razni sistemi koje razne kompanije koriste. Ima ih, naravno, u Americi, Kanadi i Evropi. Najviše ih ima u tim severnim zemljama gde je hladnije, gde je manje potrebno za hlađenje jer je okolina hladnija, ali takođe planiraju i pod vodom da prave data centre, odnosno u okeanu, u morima gde će biti dostupna velika količina vode", naglasio je Bildi.
Ogroman pritisak na energetske sisteme
Čet GPT prošle godine bio je 15. najposećeniji sajt na svetu, dok je danas na petom mestu sa preko pet biliona poseta mesečno.
Jedan AI upit potroši i do 10 puta više električne energije nego obična Gugl pretraga.
Prema američkom Institutu za istraživanje električne energije, to je već danas ogroman pritisak na energetske sisteme.
U 2024. godini, 1,5 odsto svetske električne energije ide na rad data centara, a u Evropi čak 3,1 odsto ukupne potrošnje.
Očekuje se da će se ta brojka udvostručiti do 2030. godine.
AI rešava mnoge probleme, ali postavlja i nove
Uprkos ovim podacima, profesor Instituta za fiziku u Beogradu rekao je da je veštačka inteligencija utemeljena navigacija kroz svet sa brojnim benefitima.
"Na putu smo da nesamerljivo detaljnije i dublje razumemo procese u životnoj sredini kroz AI", napomenuo je Stojić.
AI industrija već sada emituje više gasova staklene bašte nego globalni avio-saobraćaj.
Trening jednog velikog modela, poput GPT-3, proizvodi i do 500 tona ugljen-dioksida, isto kao godišnja vožnja više od 100 automobila.
Napredak može da bude skupo plaćen. AI rešava mnoge probleme, ali postavlja i nove.
Dok pišemo sledeći upit ChatGPT, možda bi trebalo da se zapitamo da li će priroda da prati naš tempo ili ćemo umesto odgovora tražiti čist vazduh i zdravu vodu.
Od čega zavisi da li će OFAK ponovo produžiti licencu NIS-u koja ističe za 7 dana? O toku predizborne kampanja za lokalne izbore govoriće Sava Stambolić I Dejan Šulkić Da li građani otkazuju letovanja u Egipat, na Kipar I Tunis zbog dešavanja na Bliskom istoku?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
23 godine od atentata na Zorana Đinđića. Šta nam je osim obeležavanja godišnjice, spomenika, naziva ulica i institucija ostalo kao vrednosno sećanje na prvog demokratski izabranog premijera? Ključno pitanje danas više nije šta je Đinđić govorio, već da li je Srbija spremna da konačno ide putem o kojem je on govorio. Gost večerašnjeg Stava dana je Nebojša Čović.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zašto iranski nuklearni program krši međunarodno pravo? Može li bomba u rukama Teherana da pokrene globalnu kataklizmu? I šta za Evropu znači jačanje francuskih nuklearnih snaga?
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Mladić i devojka stari 19 godina poginuli su u saobraćajnoj nesreći kada je njihov automobil sleteo s puta u kanal u naselju Busije kod Batajnice, rečeno je Tanjugu u Hitnoj pomoći.
Brojni faktori utiču na to kolika je prosečna starost stanovnika, a među najbitnijim su prosečan životni vek stanovništva, natalitet, migracije, životni standard.
U emisiji GrađaNIN o ubijenom premijeru Zoranu Đinđiću govoriće Zoran Živković, njegov prijatelj i blizak saradnik koji ga je zamenio na mestu premijera i predsednika Demokratske stranke.
Nakon hladnog jutra i sunčanog dana u Srbiji, posle podne na zapadu i jugozapadu počeće lokalni razvoj oblačnosti ponegde sa kišom i lokalnim pljuskovima, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za kriminalističko-obaveštajni rad, u saradnji sa Upravom granične policije, uhapsili su V. Ć. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je opozicija favorit u pojedinim sredinama zapadne Srbije, Kuli i Boru pred lokalne izbore 29. marta, dodajući da postoji mogućnost da predsednički i parlamentarni budu razdvojeni.
Zoran Đinđić bio je doktor filozofije i vizionarski premijer koji je verovao u evropsku Srbiju. Potpredsednik u Đinđićevoj vladi Žarko Korać ističe da je u narod verovao više od nacionalista, dok ga nekadašnji šef kabineta Siniša Nikolić naziva "srpskim Če Gevarom".
Komentari (0)