(VIDEO) "IT tehnologije opterećuju energetiku i životnu sredinu": Da li AI dolazi sa ekološkom cenom koju ne razumemo

Možda nikada niste koristili veštačku inteligenciju, ali čak i da je nikada ne upitate ništa, ona već utiče na vaš svet. Milioni ljudi koriste pametnu tehnologiiju, ali retko ko razmišlja o tome koliko to troši resursa.

27.05.2025. 07:05

(VIDEO) "IT tehnologije opterećuju energetiku i životnu sredinu": Da li AI dolazi sa ekološkom cenom koju ne razumemo

Svaki put kada postavite pitanje ChatGPT ili bilo kom drugom AI modelu, u pozadini se pokreće ogroman digitalni mehanizam.

Njih pokreću data centri koji troše stvarne resurse: vodu, struju i ostavljaju emisije ugljen-dioksida. 

Postavlja se pitanje da li veštačka inteligencija dolazi sa ekološkom cenom koju još ne razumemo.

Voda za hlađenje servera, ogromna količina električne energije, emisije štetnih gasova sve to čini ekološki otisak AI industrije sve većim.

"Benefiti nemerljivi"

Andreja Stojić sa Insituta za fiziku u Beogradu naveo je za Newsmax Balkans da su benefiti AI nemerljivi.

"Sve IT tehnologije učestvuju u opterećenju energetike i samim tim životne sredine. Sve to nešto košta, ali uz to, oni benefiti koji dobijemo i koje ćemo dobiti su nemerljivo pozitivni od eventualnih loših uticaja na životnu sredinu", istakao je Stojić.

Printscreen: Newsmax Balkans

Da bi nastavili da rade, AI serveri se hlade vodom.

OECD procenjuje da je za slanje deset do 50 AI upita potrebno oko pola litra vode.

"Planiraju da prave data centre pod vodom"

Gugl je u 2023. godini za hlađenje svojih data centara potrošio čak 29 milijardi litara vode, količinu veću od godišnje potrošnje nekih zemalja.

Stručnjak za digitalne komunikacije Ivan Bildi kaže da se te pretopstavke pojednostavljuju.

Printscreen: Newsmax Balkans

"Postoje razni sistemi koje razne kompanije koriste. Ima ih, naravno, u Americi, Kanadi i Evropi. Najviše ih ima u tim severnim zemljama gde je hladnije, gde je manje potrebno za hlađenje jer je okolina hladnija, ali takođe planiraju i pod vodom da prave data centre, odnosno u okeanu, u morima gde će biti dostupna velika količina vode", naglasio je Bildi.

Ogroman pritisak na energetske sisteme

Čet GPT prošle godine bio je 15. najposećeniji sajt na svetu, dok je danas na petom mestu sa preko pet biliona poseta mesečno. 

Jedan AI upit potroši i do 10 puta više električne energije nego obična Gugl pretraga.

Prema američkom Institutu za istraživanje električne energije, to je već danas ogroman pritisak na energetske sisteme.

U 2024. godini, 1,5 odsto svetske električne energije ide na rad data centara, a u Evropi čak 3,1 odsto ukupne potrošnje.

Očekuje se da će se ta brojka udvostručiti do 2030. godine.

AI rešava mnoge probleme, ali postavlja i nove

Uprkos ovim podacima, profesor Instituta za fiziku u Beogradu rekao je da je veštačka inteligencija utemeljena navigacija kroz svet sa brojnim benefitima.

"Na putu smo da nesamerljivo detaljnije i dublje razumemo procese u životnoj sredini kroz AI", napomenuo je Stojić.

AI industrija već sada emituje više gasova staklene bašte nego globalni avio-saobraćaj.

Trening jednog velikog modela, poput GPT-3, proizvodi i do 500 tona ugljen-dioksida, isto kao godišnja vožnja više od 100 automobila.

Napredak može da bude skupo plaćen. AI rešava mnoge probleme, ali postavlja i nove.

Dok pišemo sledeći upit ChatGPT, možda bi trebalo da se zapitamo da li će priroda da prati naš tempo ili ćemo umesto odgovora tražiti čist vazduh i zdravu vodu.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)