Izveštaj DRI: Evidentirano nepravilnosti javnih nabavki u vrednosti 108 milijardi dinara
U izveštaju o radu Državne revizorske institucije (DRI) za 2024. godinu, koji je usvojio skupštinski Odbor za finansije, navodi se da je iznos nepravilnosti poslovanja u oblasti javnih nabavki bio vredan 108,22 milijarde dinara.
Vršilac dužnosti predsednika Državne revizorske institucije Marija Obrenović tokom predstavljanja izveštaja navela je da je program revizije za 2024. godinu u potpunosti ispunjen, a najznačajniji efekti su evidentiranje imovine i obaveza u vrednosti većoj od 902 milijarde dinara.
"Najznačajniji efekti po iznosima jesu evidentiranje imovina i obaveza od preko 902 milijardi dinara, kao i finansijski efekti u vidu ušteda i povećanja prihoda u iznosu od najmanje 560,9 miliona dinara. Drugi značajni efekti su izmene Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, čime je omogućeno dobijanje tačnih podataka o obveznicima naknada, što će u narednom periodu uticati na efekasniju naplatu", rekla je Obrenović.
Foto: Envato
Ukazala je da da je donošenjem Zakona o kulturnom nasleđu omogućeno produženje roka trajanja prethodne zaštite. Navela je da je vlada usvojila Indeks kvaliteta vazduha, kao i da je u više gradova izvođena lokalna kontrola i monitoring kvaliteta vazduha.
Tokom 2024. godine sprovede su revizije finansijskih izveštaja, revizije pravilnosti poslovanja i revizije svrsishodnosti poslovanja, kao i postreviziorni izveštaji, kao i revizije odazivnih izveštaja. "Tokom 2024. godine Državna revizorska institucija je izdala ukupno 606 revizijskih proizvoda.
Od toga su 339 su izveštaji o revizijama sprovedeni u 2024. godini, a 267 su postorevizorni izveštaji na osnovu prethodno sprovedenih revizija", rekla je Obrenovićeva.
316 subjekata revizije
Dodala je da su ukupno imali 316 subjekata revizije, kao i da su ocenjivali preduzete mere i proveravali verodostojnost izveštaja od kojih je samo jedan ocenjen kao neverodostojan.
Osim toga, utvrđivali su greške i nepravilnosti.
"Kod pripremnih radnji za sastavljanje finansijskih izveštaja, utvrđene su nepravilnosti u ukupnom iznosu od 73,9 milijardi dinara, od čega se 73,5 milijardi dinara odnosi na neizvršen popis imovine i obaveza i druge nepravilnosti prilikom sprovođenja popisa, dok se 534,1 milion dinara odnosi na neusaglašavanje, potraživanje i obaveze", rekla je Obrenović.
Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je, bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) i odredio 5. jun kao rok da 11 kandidata i sedam organizacija dopuni dokumentaciju.
Odbor za kulturu i informisanje Skupštine Srbije doneo je Odluku o pokretanju postupka za predlaganje kandidata za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Poslanik u Skupštini Srbije Miloljub Albijanić izjavio je FoNetu da od danas postaje samostalni poslanik i da više nije deo vladajuće koalicije i poslaničke grupe Zdrava Srbija - Ruska stranka - Ujedinjena seljačka stranka.
Govoreći o javnom dugu Srbije, Obrenovićeva je rekla da je učešće duga opšteg nivoa države 31. decembra 2023. godine iznosio 52,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je bio ispod nivoa od 60 odsto BDP-a i predstavlja smanjenje od 3,3 odsto u odnosu na 31. decembar 2022. godine.
Obrenovićeva je istakla da je Državna revizorska institucija tokom 2024. godine skrenula pažnju na propise koji nisu doneti, na pitanja koja nisu uređena postojećim propisima, neusaglašenost propisa i drugih akata.
Navela je i da su nedovoljno uređeni načini evidentiranja nepokretnosti u Srbiji kao i pravila za evidentiranje promena na imovini, što značajno utiče na potpunost i pouzdanost Finansijskih izveštaja države i ukazuje na potrebu uređenja tih pitanja zakonom ili podzakonskim aktima.
Ukazala je da je Savet, koji je najviši organ Državne revizorske institucije, održao 23 sednice tokom kojih je doneta Odluka o usvajanju Akcionog plana za sprovođenje Strateškog plana Državne revizorske institucije za period 2024 - 2028. godine, doneti su i izveštaji o izvršenom popisu, finansijski izveštaj za 2023. godinu, godišnji izveštaj o radu Institucije za 2023. godinu i program revizije za 2025. godinu.
"Državna revizorska institucija (DRI) ocenjena je najvišom ocenom u regionu u okviru SIGMA procene javne uprave ", istakla je Obrenovićeva.
Nakon što je završeno predstavljenje izveštaja usledila je rasprava tokom koje je poslanik Stranke slobode i pravde Dušan Nikezić ukazao na značaj rada ove institucije i dodao da ga najviše zabrinjava to što je u izveštaju ukazano da je jedan od najvećih uzročnika problema postupak javnih nabavki.
Jednoglasna odluka
Odbor je nakon rasprave usvojio izveštaj sa predlogom zaključka koji upućuju Narodnoj skupštini - da je DRI u svom izveštaju u radu za 2024. godinu celovito predstavila aktivnost DRI u izvršavanju Ustavnih i zakonskih nadležnosti koje ima prilikom sprovođenja revizija javnih sredstava u Srbiji" sa 11 glasova za, a uzdržanih i glasova protiv nije bilo.
"Konstatujem da je odbor jednoglasno prihvatio izveštaj sa predlogom zaključka. Takođe predlažem da odbor uputi predlog Narodnoj skupštini da se predloženi zaključak povode na razmatrenje izveštaja o radu DRI za 2024. godinu razmatra po hitnom postupku u skladu sa članom 167. poslovnika Narodne skupštine", rekao je predsednik tog odbora Veroljub Arsić.
I za ovaj predlog je doneta jednoglasna odluka sa 11 glasova za. Sednici su prisustvovali i predstavnici DRI, članovi saveta Nevenka Bojanić, Mirjana Dimitrijević i Mirjana Simović, sekretarka te institucije Maja Lakićević, ovlašćena državna revizorka Gordana Uzelac i Vesna Pavlović koja je na radnom mestu za odnose sa javnošću.
Tajland I Kambodža dogovorili primirje - koliko je dogovor stabilan? Italijanski senat izglasao doživotnu kaznu za femicid - zašto femicid ne postoji u našem krivičnom zakonu? Kakva će biti drugostepena presuda Miloradu Dodiku I kako će uticati na političke prilike u regionu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-KAKO NASTAJU SLATKI KREMOVI, ŠEŠIRI I PLASTIČNI PROIZVODI? (R)
U ovoj epizodi emisije "Proces" povešćemo vas u prostorije jednog savremenog konditorskog pogona i pokazati kako se proizvodi krem pomoću tehnologija poslednje generacije. Pridružite nam se i u razgovoru sa šeširdžijom čiji zanat ne jenjava decenijama. Obići ćemo i modernu fabriku plastičnih proizvoda. Od sirovina do gotovog proizvoda – kako nastaju slatki kremovi, šeširi i plastični predmeti koje koristimo svakodnevno? U novoj epizodi emisije Proces otkrivamo detalje o tri potpuno različite industrije i metodama njihove proizvodnje. Proizvodnja slatkog krema – Od pažljivo kontrolisanih sirovina do visokotehnološke obrade i pakovanja. Kako se odvija proces homogenizacije, zašto je važna granulacija i kako nastaju različite vrste krema – saznajte u poseti savremenom konditorskom pogonu. Ručna izrada šešira – Tradicionalni zanat koji i danas opstaje. Majstor šeširđija vodi nas kroz proces izrade, od odabira materijala do finalnog oblikovanja i ukrašavanja. Industrijska proizvodnja plastike – Kako od granula nastaju svakodnevni predmeti? Posmatramo proces oblikovanja plastičnih proizvoda – od topljenja sirovine, ubrizgavanja u kalupe, hlađenja i završne montaže. Otkrijte kako funkcionišu različiti procesi proizvodnje, koliko su precizni tehnološki postupci, ali i kako se tradicija zanata uklapa u moderno tržište.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ (R)
U emisiji "Tražim reč" razgovarali smo sa obolelima od melanoma i o tome kako se čuvati, kada i gde se pregledati, kako ne zalutati u zabludama i pogrešnim informacijama. Gosti u studiju su bili predsednik Udruženja pacijenata obolelih od melanoma Savo Pilipović i specijalista dermatologije Nevena Nešković. Video-vezom uključila nam se i doktorka Danijela Cvetković iz Kragujevca, koja je igrom slučaja obolela od melanoma i u jednom trenutku imala oko 70 metastaza.
Šumski požari koji nedeljama besne u Turskoj zapretili su da ugroze Bursu, četvrti najveći grad u zemlji, zbog čega je više od 1.500 ljudi napustilo svoje domove, prenosi AP. U Albaniji kritično u primorskom letovalištu Borš na obali Jonskog mora, plamen se proširio ka kućma i hotelima.
Na celoj teritoriji Vranja, uključujući i Vranjsku Banju, proglašena je vanredna situacija zbog velikog broja požara na otvorenom, a odluka o tome doneta je na vanrednoj sednici Gradskog štaba, navedeno je na zvaničnoj stranici Grada Vranja.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Državni univerzitet u Novom Pazaru (DUNP) saopštio je da su zbog potencijalne opasnosti od hemijskog incidenta i opasnosti od izbijanja požara i priprema zgrade za novu školsku godinu, zaposleni i uprava ušli su u zgradu koja je šest meseci blokirana.
Prema poslednjim podacima Uprave granične policije, na putničkim terminalima graničnih prelaza nema zadržavanja za putnička vozila, dok teretna vozila očekuju višesatna zadržavanja, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Letnji raspust, vreme odmora i opuštanja, ujedno je i period kada su deca najnezaštićenija, više vremena provode na internetu, a roditeljska pažnja često popusti.
Oko 300 žitelja Jasenovika mesecima se bori sa suvim česmama, a u lokalnoj prodavnici najviše se kupuje voda za piće. Voda za higijenske i sanitarne potrebe je veći problem, naročito izražen na temperaturama od 40 stepeni.
U Srbiji umereno i potpuno oblačno, malo svežije i vetrovito, mestimično sa kišom i kratkotrajnim pljuskovima koji će ponegde biti praćeni i grmljavinom, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Grupa građana i zborovi Novog Sada organizovali su protestnu šetnju tokom koje su se uputili ispred zgrade gde živi gradonačelnik tog grada Žarko Mićin.
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije saopštilo je da želi da preporuči svojim državljanima da se od 1. do 10. avgusta 2025. godine uzdrže od putovanja u Republiku Hrvatsku.
Premijer Srbije Đuro Macut je u prvih 100 dana bio najviše posvećen normalizaciji u sferi nauke i obrazovanja, ali ostvareni su i drugi uspesi, ocenio je za Newsmax Balkans ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
Komentari (0)