(FOTO) Kad život piše romane: Kako je književnica Slavica "rođena pre nego začeta"
Slavica Đurić Sedlarević sanjala je da postane advokat, po profesiji je ekonomista, a po vokaciji pisac. Njen prvi roman "Rođena pre nego začeta" istinita je priča o dvema ženama, jednoj koja rađa i poklanja dete drugoj koja ne može da ima svoje. To dete je sagovornica portala Newsmax Balkans.
Manastir Tumane iz godine u godinu privlači sve veći broj vernika. Nalazi se u blizini Golupca, a 2019. godine obeležio je 630 godina postojanja. U narodu je poznat kao sveto mesto gde se vernici mole za svoje ozdravljenje ili spas najbližih koji boluju od najtežih bolesti.
Da neki snovi ipak postaju stvarnost, dokaz je akademski slikar Ljubivoje Jovanović, jer je spletom životnih okolnosti plac kupio upravo na Stojića steni i osamdesetih godina prošlog veka počeo sa gradnjom doma o kakvom je sanjao čitavog detinjstva. Na obali Rzava, u rodnom Arilju.
Milija Palamarević iz sela Guberevac kod Gruže završio je doktorske studije na Veterinarskom fakultetu u Beogradu, a potom se vratio na selo kako bi se bavio poljoprivredom i sa svojom porodicom trenutno obrađuje 230 hektara zemlje.
Pisanje je zavolela još u osnovnoj školi i, kako kaže, čini joj se da je čitavog života pisala.
"Uvek sam nešto pisala, ali neverovatnom brzinom sam krenula da uobličavam misli u dela tek 2019. godine. Pisanje je odlazak u moj svet gde carujem, perom stvaram i ostavljam večni trag kroz dela", navela je književnica.
"Mene sama priča juri"
Govoreći o izvorima nadahnuća, naša sagovornica istakla je da je inspiriše sve što je okružuje.
"To može biti jedan susret, jutra, pogled, mir, tišina. Ipak, najviše od svega inspiriše me ono što čovek nosi u sebi, a ne na sebi, jer dobro je večno i neprocenjivo bogatstvo", naglasila je Đurić Sedlarević.
Foto: Slavica Đurić Sedlarević
Književnica je istakla da nije pisac koji istražuje, nego se prepušta osećaju koji izvor nadahnuća budi u njoj.
"Mene sama priča juri. Najnovija knjiga "Tajne pariskih ulica" nastala je kada sam bila kod sestre u Parizu. Tu me je inspirisao beskućnik koji leži pored najelitnijih lokala u Jelisejskim poljima. Sve ima i drugu stranu, pa tako i grad svetlosti i ljubavi", ukazala je sagovornica.
Slavica je dosad napisala šest knjiga - romane "Rođena pre nego začeta", "Vir ljubavi", "Zaveslaji života", "Napiši neku i za mene", "Tajne pariskih ulica" i zbirku pesama "Izvorska vila"
"Rođena pre nego začeta"
Kako je sagovornica istakla u razgovoru za naš portal, sve duguje jednoj knjizi, od koje je morala da počne da bi stigla dovde.
Ta knjiga je po mnogo čemu posebna, neobična i inspirisana istinitim događajima.
Romanom "Rođena pre nego začeta" Slavica je stupila na književnu scenu.
Delo simboličnog naziva donosi nam priču o dvema jetrvama, koje su živele u kućama koje je delila samo kapija, i koje su se iskreno volele i poštovale.
Starija (u romanu Anđa) nije mogla da ima decu, iako je to silno želela, dok je mlađa (u romanu Vida) rađala jedno za drugim.
Neobjašnjiva ljubav i poštovanje nagnale su ih na nesvakidašnji plan i zavet.
Vida je rodila dete i poklonila ga Anđi. To dete je naša sagovornica Slavica (u romanu Iskra).
"Početak moje knjige kaže da sam stvorena i tkana od mašte. Majka koja me je odgajila i kojoj sam dala ime Anđa jer je anđeoski snevala da se ostvari u ulozi majke, dugo je pokušava da dobije dete, skoro deset godina, to ju je opsedalo i mnogi su govorili da je sve bezuspešno. Kad je došla mlađa jetrva, koju sam nazvala Vida jer je dala dete i videla veličinu svog podviga, počela je da rađa jedno za drugim. To je mučilo Anđu, ali bile su jako bliske", naglasila je Đurić Sedlarević.
Naša sagovornica kaže da je priču mogla da sagleda iz drugog ugla, ali da bi to bilo neuporedivo sa činom i zavetom dve žene.
"Iako je tu zapravo brat bratu dao dete, stavila sam akcenat na njih dve jer su one heroine koje su iznele to što je neverovatno i neshvatljivo. Ja to nikad ne bih uradila, ali u to vreme poštovanja za njih je to bilo normalno. One su to uradile iz ljubavi, a rizik je postojao na obema stranama. Ova koja je dala dete nije mogla da zna kako će se ona koja nije osetila da dečje srce kuca ispod njenog ponašati prema njemu i da li će moći da ga voli kao rođeno. A opet, samo ova druga zna koje je sve strahove nosila u sebi zbog toga", pojasnila je Đurić Sedlarević.
Slavica je istakla da joj je majka koja ju je odgajila pružila sve ono što je čuvala za svoje rođeno i sanjano dete.
"Pružila mi je sve najbolje što je mogla. Moja biološka majka je u mojim očima velika jer se nije mešala u život majke koja me je podigla. Sećam se samo toplog pogleda u njenim očima, ali nikad nisam osetila neku sumnju, one su dale zavet i ispoštovale ga do kraja", istakla je ona.
"Biološka mi je dala život, ali sve drugo dugujem majci koja me je podigla"
Dodala je da uvek postoje oni koji sumnjaju da možeš da voliš majku koja te nije rodila, a da budeš ravnodušan prema onoj koja ti je dala život.
"Biološka mi jeste dala život, ali sve drugo dugujem majci koja me je podigla i ona je moja jedina", naglasila je naša sagovornica.
Osvrnuvši se na proces pisanja, rekla je da su reči same navirale i da je knjigu lako napisala, bez osećaja težine ili teskobe.
"Nije mi bilo teško da pišem nego da se odlučim da počnem s pisanjem. Porodica je bila inicijator. Mog muža je fascinirao moj stav i poseban odnos prema mojoj životnoj priči", naglasila je Đurić Sedlarević.
"Iza svake reči stojim ja, nisam želela da unosim mišljenja drugih o toj priči jer bi to bila poluistina. Kada je majka koja me je podigla umrla, žene su se otvarale i pričale, ali sam unela samo svoje zapažanje jer sa svojim roditeljima nikad nisam pričala na tu temu i kada sam saznala. Bilo mi je bitno da prenesem sve autentično, nisam imala pravo da nešto uradim drugačije", napomenula je ona.
Konstatovala je da je velika odgovornost pisati istinu.
Istinu o svom rođenju saznala sa 15 godina
Književnica je jednoga dana saznala istinu, ali ne želeći da pokvari zakletvu dveju žena, nikada im to nije otkrila.
"Istinu sam saznala sa kao petnaestogodišnjakinja, ali bila sam zrela za svoje godine. Saznala sam kada sam otišla da uzmem izvod iz matične knjige rođenih. Zapravo, na njemu nisu pisala imena mojih bioloških roditelja, ali su se radnice u opštini gurkale kada su me videle i počele su da komentarišu", priseća se naša sagovornica.
Slavica nije pomislila da potraži objašnjenje i da otkrije svoje saznjanje.
"Kroz mene je prostrujio neki neodređen osećaj, pomislila sam samo da ja neću drugu majku i da mi ta druga ništa ne znači. To ne bi bilo moje jer sve ono najlepše sam doživela od nje. Kad je bura emocija prošla ja sam samo još više volela i grlila moju majku", navela je Slavica.
Foto: Slavica Đurić Sedlarević
Naša sagovornica je svesna da bi mnogi drugačije postupili.
"Razumela sam, nisam se ni sa kim konsultovala, niti sam htela da se nosim s tim da pored svega što su prošle pokvarim nešto mojim komentarima. Ne bih saznala ništa što bi promenilo ili učinilo moj život boljim. Kad mi je majka umrla, nisam dala da trun padne na nju. Biološka je tada bila živa, ali moje ruke nisu mogle prema njoj", pojasnila je književnica.
Na sahrani majke koja ju je odgajila bilo je, kako ističe, nekih komentara koji su je pogodili.
"Pored onih dobrih i čistih, uvek ima i onih zlobnih. Neki su me pitali da li mi je umrla majka ili strina. To me je pogodilo. Možda sam najviše i zbog toga napisala knjigu", ispričala je Slavica.
Mentalitet i kulturu Istoka nije lako razumeti
Pozornica na kojoj se pojavljuju glavne junakinje romana jeste mesto Istok, na Kosovu i Metohiji.
Kako Slavica kaže, za razumevanje postupka njenih junakinja neophodno je razumeti duh tog područja.
"Htela sam da čitaocima približim te odnose. Istok je nešto posebno i teško je razumeti taj mentalitet i kulturu koja je tamo postojala. Vrlo je specifičan, van svih okvira. To mesto je odraz ljubavi, poštovanja i odricanja. Tu ljudi nisu imali nikakvog interesa, ali se znao red. Bilo je malo surovije kada je reč o životu u zajednicama, slušao se domaćin, znalo se ko vodi glavnu reč, ali su se svi lepo slagali, volele su se tetke, strine, jetrve. To je bilo jedno neraskidivo zajedništvo", istakla je Slavica.
Njena dela prelaze granice naše zemlje i osvajaju srca mnogih.
"Porodica je moja snaga, moć i oaza sreće, ali čitaoci su mi vetar u leđa. Stizali su mi razni utisci sa svih strana, koji su me naterali da se zapitam da li je to moguće. To je lepeza različitih karaktera, profila, profesija, a svako se složi sa tim da je ljubav svemoćna, a dobro neprocenjivo bogatstvo. Dobro je dar posebnih", zaključila je naša sagovornica.
Slavičinim knjigama izlečili depresiju
Dodala je da joj mnogi pišu kako su se izvukli iz depresije, da im je inspiracija za sreću, da je doživljavaju bliskom i da se posle pročitanih knjiga osećaju preporođeno.
"To je najveća nagrada, i te kako me čini ponosnom, srećnom i inspiriše za nova dela", zaključila je Đurić Sedlarević u razgovoru za naš portal.
Studenti treba da proglase pobedu i dozvole fakultetima da dišu. Opozicija mora da se urazumi, a vlast i Ustav da se menjaju, izjavio je istoričar i profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić. Komentarišući aktuelne višemesečne proteste u Srbiji, gost Sinteze je istakao da se u zemlji dešava bunt koji je počeo od anarhističkog modela, a postao je svestudentski. "Studenti govore da je plenum početak i kraj, a da oni pojedinačno nisu dovoljno važni da bi rekli svoje ime i prezime. I devedesetih i sada vodimo borbu oko vrednosti. Lepo je što je jedna generacija našla uzvišeni cilj. Nažalost, istorija često pokazuje da uzvišeni ciljevi dovedu do kontraefekta", naveo je Antić. Gost Sinteze je istakao da ovde nije reč o borbi demokratske protiv autoritarne Srbije. "Ne bori se demokratska Srbija protiv autoritarne Srbije, već se totalitarna Srbija bori protiv autoritarne Srbije. Studenti su uveli blokade, a nisu nikog pitali", istakao je Antić. Antić je naveo da bi bilo dobro da studenti što pre proglase pobedu. "To što predsednik govori da kontrarevolucija nije dobro. SNS rizikuje da sve izgubi. Bilo bi dobro da naredene godine imamo demokratske izbore", zaključio je gost.
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Radost starenja. Gosti: dr Danijela Jevtić, predstednica Udruženja lekara pisaca, dr Spomenka Mujović i Dušan Blagojević
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
STAV DANA (R)
Ilinden, Dan Republike Severne Makedonije. Prilika da analiziramo odnose na relaciji Beograd – Skoplje I dalje ka Briselu, zajedničkom cilju regiona na putu ka Evropskoj uniji. Gosti Stava dana vicepremijer Ivan Stoiljković i dopisnik Politike Željko Šajn.
specijal
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
AVANTURA BALKAN
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Maloletni M. M. (17) preminuo je u Opštoj bolnici Novi Pazar od posledica ubodnih rana zadobijenih tokom masovne tuče ispred kafića "Jazzva" u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru, prenose lokalni mediji.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Skupština grada Novog Sada usvojila je inicijativu gradonačelnika Žarka Mićina da se podigne spomenik stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu. Tokom sednice su ispred Skupštine Novog Sada bili okupljeni građani koji protestuju zbog toga, a skup je protekao bez incidenata.
Siromaštvo u Srbiji i dalje pogađa veliki deo stanovništva. Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da gotovo svaki peti građanin živi ispod granice siromaštva, sa manje od 35.606 dinara mesečno, ukoliko živi sam.
Evropska komisija (EK) najavila je da će u ovoj godini da pokrene novu Studiju o ukidanju odluke o polugodišnjem pomeranju sata, nakon što je jedna država članica formalno zatražila dodatnu analizu tog pitanja, objavio je evropski komesar za transport Apostolos Cicikostas.
Devetorica od deset uhapšenih nakon nereda sa policijom ispred Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) pušteni su ih pritvora da se brane sa slobode, saznaje RTV Novi Pazar u Osnovnom sudu Novi Pazar.
Povodom devet meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba, a jedna je teško povređena, u gradovima Srbije održavaju se komemorativni skupovi i šetnje.
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
U noći između četvrtka i petka iz Opšte bolnice u Subotici nestala je računarska oprema, među kojom su se našli eksterni hard diskovi i RAM memorije - baze podataka iz domena poslovanja bolnice. Iznos materijalne štete još nije utvrđen, a lični podaci pacijenta nisu ugroženi, ističu iz bolnice.
Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.
Pripadnici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Uprave za tehniku MUP Srbije upozoravaju građane da je identifikovana fišing prevara koja se distribuira preko SMS poruka o navodno izrečenim kaznama za prekoračenje brzine.
Komentari (0)