(VIDEO) Vučić u CERN-u: Srpska pamet učestvuje u najvećem naučnom eksperimentu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je Veliki hadronski sudarač u CERN-u, koji se nalazi 90 metara ispod zemljine površine i tom prilikom je istakao doprinos koji su naučni timovi iz Srbije dali istraživanjima na ovom mestu.
Vučić u Ženevi učestvuje na obeležavanju 70 godina postojanja Evropske organizacije za nuklearna istraživanja CERN i zahvalio se predstavnicima te organizacije na dočeku.
"Ponosan na Srbiju i zadivljen onim što sam video u velikom hadronskom sudaraču, znajući da i naša pamet učestvuje u najvećem naučnom eksperimentu našeg vremena. Srbija, kao punopravna članica CERN-a, sa ponosom ističe da su njeni timovi dali veliki doprinos istraživanjima koja se vrše upravo ovde, u najvećoj i najsloženijoj laboratoriji na svetu, a pogotovo kroz aktivno učešće u jednom od najkompleksnijih globalnih naučnih i tehnoloških istraživanja koja su ikada sprovedena", napisao je Vučić na svojoj Instagram stranici.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokazao je da je vešt u balansiranju između Zapada i Rusije i Kine, piše portal Politiko, navodeći da ga prati reputacija osobe koja bez napora igra za svaku stranu, u bilo kojoj situaciji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je gost na proslavi rođendana bivšeg predsednika Češke Miloša Zemana. Na fotografijama i snimcima se vidi da je prisutan bio i mađarski premijer Viktor Orban.
Predsednik Vučić obišao je Veliki hadronski sudarač, ogromni akcelerator čestica, koji se nalazi u mestu Sesi, blizu francusko - švajcarske granice.
Vučića su dočekali saradnik na projektu Kompaktni mionski solenoid (CMS) Predrag Milenović, portparol, saradnik na CMS projektu Gotije Hamel de Montšanalo i saradnik CERN-a i saradnik na CMS projektu Vukašin Milošević. Sa predsednikom Vučićem u obilasku bili su ministarka nauke, inovacija i tehnološkog razvoja Jelena Begović, kao i srpska delegacija.
"Zahvalan ljubaznim domaćinima na srdačnom dočeku, sa velikim nestrpljenjem očekujem prezentaciju generalne direktorke CERN-a Fabiole Đanoti, koja će nam govoriti o budućnosti najveće naučne laboratorije na svetu", napisao je Vučić na svom Instagram nalogu i uz objavu priložio video snimak na kome se upisuje na elektronsku tablu.
Srbija će duplirati novac koji se ulaže u CERN
Vučić je rekao da će Srbija dvostruko povećati novac koji se ulaže u CERN i pozvao sve zemlje članice da povećaju ta sredstva.
On je čestitao godišnjicu CERN-a i istakao da predstavlja zemlju koja je punopravni član, kao i da mnogi srpski fizičari i inženjeri dolaze tu i sarađuju sa ovom organizacijom.
"Mogu vam reći da se u mojoj zemlji suočavamo sa velikim problemom u pogledu obrazovanja i da smo naučili mnogo od Ursule von der Lajen i Švajcarske o sistemu dualnog obrazovanja", rekao je Vučić.
Foto: Tanjug
Ukazao je i da zbog razvoja veštačke inteligencije i proizvodnje električnih vozila nećemo moći u Srbiji da proizvedemo dovoljno struje u budućnosti ako ne dovedemo modularne nuklearne reaktore u našu zemlju.
"A kako to da uradimo, jer svake godine imamo sve manje i manje nuklearnih fizičara, nuklearnih inženjera, a u isto vreme gubimo studente rudarstva i geologije, jer je to postalo čudno i nepopularno zbog ovog popularnog zelenog pokreta. Ne znam šta ćemo da radimo, ali vidim da, a ne govorim samo u ime moje zemlje, već i u ime cele Evrope, da mnogi brojevi tih naučnika opadaju, dok kod Kineza taj broj raste, mi nemamo to što oni imaju i svi se ponašamo pomalo razmaženo kao da je sve dobro i u redu i da će sve biti bolje", naveo je Vučić.
Srbija jedina članica sa Zapadnog Balkana
Srbija je postala punopravna zemlja članica CERN-a 24. marta 2019. godine i jedina je sa Zapadnog Balkana koja ima takav status.
CERN je najveći centar za istraživanje elementarnih čestica, osnovan 1954. godine, sa 23 države članice, a sa 38 država ima ugovore o saradnji.
Osim Srbije, države koje su punopravne članice CERN-a su Austrija, Belgija, Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Mađarska, Izrael, Italija, Holandija, Norveška, Rumunija, Slovačka, Španija, Švedska, Švajcarska i Velika Britanija.
Status pridruženih članova imaju Brazil, Hrvatska, Indija, Litvanija, Pakistan, Turska, Ukrajina, dok su u prepristupnoj fazi za pridruženo članstvo Kipar i Slovenija.
Srpski naučnici u projektima CERN-a
U ovom trenutku, četiri naučne institucije iz Srbije aktivno učestvuju na projektima i u ekspeirmentima u CERN-u: kada je reč o Univerzitetu u Beogradu to su Institut za nuklearne nauke "Vinča", Institut za fiziku i Fakultet za fiziku, ali i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu.
Inače, od oktobra 2022. godine, 54 naučnika i inženjera radi u okviru srpskih naučnih institucija koje su zvanično uključene u eksperimente i međunarodne projekte CERN-a.
U CERN-u, takođe, radi i oko 20 srpskih naučnika i inženjera u okviru drugih institucija koje su uključene u CERN-ove projekte.
Poslednjih 15-tak godina, srpski naučnici, inženjeri i specijalisti su aktivno uključeni u CERN-ove projekte radeći na dizajnu, konstrukciji, instalaciji i testiranju vrlo kompleksnih detektora za eksperimente u kojima dominiraju fundamentalna istraživanja u oblasti fizike elementarnih čestica.
Neki od srpskih naučnika su, takođe, imali vodeću ulogu u otkriću Higsovog bozona koje je objavljeno 4. jula 2012. godine. Ovo otkriće je direktno uticalo na dodelu Nobelove nagrade za fiziku za 2013. godinu profesoru Fransoa Angleru i profesoru Piteru Higsu.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je zakon „Svoj na svome“ konačno rešenje problema bespravne gradnje i da li legalizacijom građani dobijaju sigurnost? Šta je ono čega se građani plaše u ovom procesu i kada je važno da angažuju stručna lica? Šta će se desiti sa objektima koji nisu prijavljeni u zakonskom roku? Može li ovo biti početak dugoročnog rešenja za uređenije prostorno planiranje u Srbiji? Za emisiju “Tražim reč” govore Đorđe Milić, direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam, Miloš Bjelanović pomoćnik direktora Sektora za pravne poslove RGZ-a, Mirjana Ostojić , direktorka Platnog prometa i finansijskih usluga u Pošti Srbije i Dejan Rašić načelnik Gradske uprave za urbanizam grada Čačka.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije i Policijske uprave Sremska Mitrovica, uhapsili su B. K. (57) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), padavine će biti slabe do 25. januara kada se očekuje više snega i kiše na jugu i jugoistoku Srbije, a košava koja duva od kraja prošle sedmice, u Pomoravlju i Podunavlju biće najjača za dane vikenda.
Kompanije MOL i Gaspromnjeft dogovorile su osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkoj administraciji na odlučivanje, rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Pet godina nakon uvođenja Zakona o poreklu imovine, javni funkcioneri su obavezni da prijave sve prihode i imovinu. Ipak, bez vidljivih sankcija ili oduzimanja neobjašnjene imovine, primena zakona i dalje izaziva pitanja o efikasnosti kontrole.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su objedinjenu raspravu o 25 tačaka dnevnog reda. Među njima su izmene zakona iz oblasti pravosuđa koje je podneo poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos imao vrlo dobar razgovor o aktuelnim temama u odnosima Srbije i EU, među kojima su u fokusu bile reformske obaveze kao i energetska sigurnost.
U vremenu deepfake videa, veštačke inteligencije i algoritama koji oblikuju stvarnost, postavljamo pitanje: da li istina još uvek postoji i kako da je prepoznamo? Kako se proizvodi laž i može li novinarstvo da preživi između brzine i odgovornosti pritisnuto dipfejk sadržajima?
Prema poslednjim podacima Republičkog geodetskog zavoda za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje stiglo je više od 800 hiljada prijava. Iz Zavoda pojašnjavaju da će tek nakon što isteknu rokovi za prijavu i prigovore biti doneta i prva rešenja o upisu.
Očekuje se slab i umeren mraz, a na pojedinim lokalitetima magla i niska oblačnost, uglavnom u Podrinju i u Timočkoj Krajini, navodi se u prognozi Republičkog hidrometereološkog zavoda.
Da li je zakon "Svoj na svome" konačno rešenje problema bespravne gradnje i da li legalizacijom građani dobijaju sigurnost? Šta je ono čega se građani plaše u ovom procesu i kada je važno da angažuju stručna lica? Šta će se desiti sa objektima koji nisu prijavljeni u zakonskom roku?
Borba protiv korupcije je za opšte dobro društva i ona mora biti sprovedena prema svima, slažu se svi. Te ideje predstavljaju kao deo procesa ka pravičnom društvu, bez korupcije, sa postojanjem odgovornosti.
Iako je na njen izbor stavljena žalba i postupak još formalno traje, dekanka Fakulteta političkih nauka (FPN) Maja Kovačević kaže da očekuje da Ministarstvo prosvete iskoristi svoja zakonska ovlašćenja i razreši je sa funkcije.
Komentari (0)