Blagi rast broja nastradalih u saobraćajnim nezgodama u prvom kvartalu 2025: Poginulo 60 vozača, 21 putnik i 22 pešaka
U prvom kvartalu 2025. godine zabeležen je blagi porast ukupnog broja saobraćajnih nezgoda sa nastradalim licima – za 0,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku. Istovremeno, broj nastradalih u tim nezgodama beleži pad od 0,7 odsto.
Značajan pad registrovan je kod nezgoda sa poginulim licima van naseljenih mesta – za 11,1 odsto, dok je broj poginulih u naseljima smanjen za 13,5 odsto.
U prvom kvartalu ove godine poginulo je 60 vozača, 21 putnik i 22 pešaka, navodi RZS.
Broj poginulih pešaka u prvom kvartalu 2025. opao je za 21,4 odsto u poređenju sa istim kvartalom prošle godine.
Kada je reč o prvi put registrovanim drumskim motornim i priključnim vozilima, najzastupljeniji su autobusi koji čine 38,6 odsto ukupno registrovanih. Najmanje je novih radnih vozila – svega 2,6 odsto.
Stotinu mladih nastrada u saobraćajnim nezgodama u Srbiji na godišnjem nivou. U proteklih pet godina više od 2.500 ljudi je poginulo, a u proseku svaka četvrta stradala osoba je mlađa od 30 godina.
Statistika o saobraćajnim nesrećama na teritoriji Srbije godina je zabrinjavajuća, a nadležni organi apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju pravila i voze po propisima kako ne bi ugrozili sebe, ni druge. Stručnjaci za Newsmax Balkans objašnjavaju ko su i zašto najugroženiji u saobraćaju.
Zabeležen je pad u broju novoregistrovanih teretnih vozila, dok ostale kategorije motornih i priključnih vozila beleže porast. Među putničkim vozilima najčešće marke su: Volksvagen, Škoda, Pežo, Audi i Opel.
Najzastupljenija su teretna vozila nosivosti do 999 kilograma, a većina koristi dizel kao pogonsko gorivo. Kod putničkih automobila novije generacije dominiraju oni sa motorima do 2.000 cm³, pri čemu su automobili na benzin nešto zastupljeniji od onih na dizel.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Da li će Srbija posle godinu dana dobiti Savet REM-a, regulatora poslovanja elektronskih medija? Šta ćemo dobiti, a šta smo izgubili odsustvom kontrole u toj oblasti u prethodnih godinu dana? Zbog čega je Evropskoj uniji bitno da Savet bude što pre formiran? Gosti Aleksandar Gajovi, bivši državni sekretar u Ministarstvu informisanja I Marko Matić iz Centra za odgovorne medije
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
PORTAL
O samitu Trampa i Putina u Budimpešti i dolasku Zelenskog u Belu kuću govori politikolog Emil Zoronjić. Krhko primirje u Gazi analiziramo s bivšim izraelskim pregovaračem Danijelom Livijem. Da li će politika svršenog čina Vašingtona naterati strane zemlje da ne kupuju rusku naftu?
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
GrađaНИН
U emisiji Građanin o aktuelnim pitanjima srpske scene, od NIS-a, preko skupštinskog zasedanja, protesta i odjeka lokalnih izbora na Kosovu, odgovore tražimo od politikologa Ognjena Gogića. U drugom delu, atraktivna društvena tema: imamo li strah od odrastanja, želimo li svi da budemo Petar Pan ili je prosto komfornije što duže živeti na budžetu roditelja, saznaćemo od psihološkinje Snežane Repac.
U požaru koji je izbio oko 10 sati u beogradskom naselju Rakovica, dve ženske osobe su smrtno stradale, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Hitnoj pomoći.
Na putu Sremska Mitrovica - Jarak oko 14.45 sati se prevrnuo autobus u kojem je poginulo dvoje, dok je oko 80 osoba povređeno. Doktor Milan Mandić iz Hitne pomoći u Sremskoj Mitrovici izjavio je da je jedna osoba u kritičnom stanju, a da su za sada ostali povređeni stabilno
Nedaleko od Potpećke pećine živi baka Dobrila Čolić, koja sa pravom nosi epitet ambasadorke svog sela. Ona je ovaj kraj proslavila na tradicionalan način - gostoprimstvom, kafom i krofnama za turiste iz čitavog sveta, a nadaleko je poznata po lekovitom bilju.
Strah je jedno od najstarijih i najuniverzalnijih ljudskih osećanja. On nas je kroz istoriju čuvao od opasnosti i pomagao da preživimo, ali u savremenom svetu sve češće postaje teret koji nas sputava.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kragujevcu uhapsili su M. M. (57) iz okoline tog grada, jer su ga zatekli dok je pokušavao da obije bankomat.
Samostalni sindikat kulture Srbije i Granski sindikat kulture, umetnosti i medija "Nezavisnost" zatražili su sastanak sa ministrom finansija Sinišom Malim povodom povećanja plata zaposlenih u kulturi.
Na putu Sremska Mitrovica - Jarak oko 14.45 sati se prevrnuo autobus u kojem je poginulo dvoje, dok je oko 80 osoba povređeno. Doktor Milan Mandić iz Hitne pomoći u Sremskoj Mitrovici izjavio je da je jedna osoba u kritičnom stanju, a da su za sada ostali povređeni stabilno
Pravni zastupnik roditelja Pete beogradske gimnazije Goran Cvetković uputio je apel međunarodnim organizacijama među kojima su Savet Evrope, Unicef, Delegacija Evropske unije, zbog, kako se u apelu ističe, "kršenja prava dece, roditelja i nastavnika i najavljene upotrebe sile".
Vlada Srbije dala je saglasnost da se u školsku 2025/2026. godinu, nakon rangiranja studenata koji su ostvarili uslov od potrebnih 48 ESPB bodova za finansiranje iz budžeta, na teret budžeta upišu i studenti koji su ostvarili manje od potrebnog broja bodova, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Komentari (0)