(FOTO) Nastavnica srpskog jezika: Zanemarivanje je najgori oblik zlostavljanja, moramo da postanemo inkluzivno društvo
Nastavnica srpskog jezika i književnosti i autorka priručnika "Ti ličiš na sebe" Milica Bijelić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi prosvetnih radnika u inkluzivnom obrazovanju, kao i o njihovim reakcijama na inkluziju i pripremljenosti za rad sa učenicima koji imaju Individualan obrazovni plan.
Inkluzivno obrazovanje u Srbiji zvanično je zakonom utemeljeno 2009, a primenjuje se od 2010. godine.
Komentarišući spremnost nastavnika na rad sa učenicima za koje se izrađuje Individualni obrazovni plan (IOP) kojim se planira dodatna podrška u obrazovanju i vaspitanju, sagovornica Newsmax Balkans je napomenula da su reakcije prosvetnih radnika različite.
"Reakcije na ovu novinu u obrazovanju bile su različite. Od ljutnje jer se posao koji treba da obavljaju stručna lica u takozvanim specijalnim školama prelio na njih, koji se za to nisu obrazovali, do straha na koji način izvesti kvalitetnu nastavu u odeljenju, a da u to uključimo i dete obuhvaćeno Individualnim obrazovnim planom", ukazala je Bijelić.
"Nema dovoljno stručne literature"
Dodala je da je danas, skoro 15 godina kasnije, situacija malo bolja, ali da su i dalje prisutna oba osećanja.
"Nije svaki prosvetni radnik imao priliku da se susretne s ovom situacijom. Ima kolega koje se i dalje plaše. Tome je doprinelo i to što u Srbiji nema dovoljno stručne literature prilagođene ovom nastavnom procesu", istakla je nastavnica.
Dodala je da rad nije nimalo lak.
Foto: Envato
"Svaki dan valja osmisliti novi nastavni listić prilagođen učeniku. Trebalo bi i da iz razgovora sa roditeljima ili starateljima saznamo koje su učenikove mogućnosti, a u procesu izrade IOP u velikoj je meri korisno i iskustvo učitelja, kojima smo neizmerno zahvalni kada profesionalno i odgovorno rade svoj posao", naglasila je naša sagovornica.
Naša sagovornica ukazala je na to da je dosta njenih kolega uznemireno činjenicom da katkada rad po IOP-u liči na mit o Sizifu.
"Često kad pomislimo da je nešto savladano, kasnije ustanovimo da sa tim nanovo ima problema. Za sve to ne postoji nekakav magičan štapić, već samo ponavljanje sličnih vežbanja u toku školske godine. Po mom mišljenju, bolje je raditi isto ili slično više puta, nego po svaku cenu uvoditi novo i novo. Time se samo frustrira učenik, i nastavnik", navela je Milica.
Defektolog Marina Janković Nikolić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi defektologa kao spoljnog stručnog saradnika škole u inkluzivnom obrazovanju. Naglasila je nedostatak kadra u odnosu na potrebe škola, ali i nedovoljnu upućenost škola i roditelja u vrstu usluge koju defektolog pruža.
Bojana Pavlović je 1986. godine, kada je imala 14 meseci primila vakcinu, iako, kako jre navela, nije bila potpuno zdrava, zbog čega je pala u komu, doživela kliničku smrt i u potpunosti izgubila sluh. O svom iskustvu, odrastanju i životu bez zvuka, ali i bez granica govorila je za Newsmax Balkans.
Dodala je da je za nju, kao nastavnog praktičara, ambicija u pogledu nastave po IOP-u da se ostvari atmosfera razumevanja i prijateljstva sa učenikom i njegovom porodicom.
"Da učenik svojim učešćem u nastavnom procesu najviše moguće oseti da je deo zajednice i da je voljen, i da naše male saznajne pobede budu izvor velike radosti svih nas", napomenula je ona.
"Ti ličiš na sebe"
S obzirom na to da se u inkluzivnoj praksi svakom učeniku pristupa individualno, nije lako izraditi nastavne materijale koji bi odgovarali svim učenicima. Ovakvi priručnici nedostaju u udžbeničkoj literaturi.
Ipak, naša sagovornica svojim priručnikom "Ti ličiš na sebe" doprinela je bogaćenju ove deficitarne literature. Reč je o primerima iz prakse u radu sa učenikom koji se obrazuje po IOP 2 programu.
Za Newsmax Balkans Bijelić je govorila i o tome šta ju je motivisalo da napiše ovu knjigu.
"Za petnaest godina staža u prosveti nekoliko puta imala sam priliku i čast da budem predmetni nastavnik učenicima koji se obrazuju po IOP1 ili IOP2 programu. Primetila sam da učenici dobro reaguju na moje metodičke pristupe i da se zbog odgovarajućeg inkluzivnog rada, osim procesa učenja, paralelno odvija i njihova socijalizacija", pojasnila je Bijelić.
Foto: Ana Pešić
Dodala je da je sa učenikom kojem je i odeljenjski starešina imala najviše mogućnosti za samoevaluaciju i refleksiju.
"To mi je omogućilo da promišljanjem i pažljivom pripremom za nastavu ostvarim odlične rezultate. Taj napredak i učenikovo zadovoljstvo što prisustvuje časovima primetili su i tadašnji lični pratilac, defektolog škole, kao i njegova mama. Upravo to me je i motivisalo da svoje raznolike metodičke pristupe podelim sa kolegama i da priručnikom 'Ti ličiš na sebe' olakšam nastavni proces i njima i učenicima", objasnila je nastavnica.
Rukopis su pogledale i preporučile prof. dr Zona Mrkalj sa Filološkog fakulteta u Beogradu i nastavnica u OŠ "Dragan Hercog" prof. dr Ivana Kovačević.
Svakodnevno zorom osmišljavala nastavne listove
Govoreći o procesu nastanka knjige, Bijelić je navela da priručnik predstavlja produkt jednogodišnjeg rada sa učenikom koji je tada bio peti razred.
"Svakodnevno sam u ranim jutarnjim časovima osmišljavala nastavne listove namenjene svom učeniku. Umnogome mi je pomogla zainteresovanost za učenikove specifičnosti u pogledu onoga šta su njegova interesovanja i koje oblasti gramatike i jezika razume. Pošto sam saznala da voli prirodu, naročito ptice, a da ga, s druge strane, veoma uznemiravaju tužne teme, kao što su ratovi, bolest, smrt, odlučila sam da potražim što više pesama na tu temu koje bismo analizirali zajedno", objasnila je nastavnica za naš portal.
Različiti tipovi zadataka
Pošto je i sama pesnikinja, napisala je nekolicinu pesama na temu ptica i jednu o mačku Garfildu koji je učenikov omiljeni animirani junak.
"Iz književnosti i gramatike smo uklonili sve apstrakcije (stilske figure, nepromenjljive reči i slično), a raznovrsnim metodičkim pristupima u nastavnim listovima izbegli smo monotoniju i motivisali ga za rad. Različiti tipovi zadataka od 'poveži', 'zaokruži', 'dopuni', 'podvuci', ukrštenica, bojanka, obuhvaćeni su sadržaji književnosti, gramatike i jezičke kulture. Postoje i pripreme za pismeni zadatak i razne provere znanja", ukazala je autorka knjige "Ti ličiš na sebe".
Foto: Ana Pešić
Govoreći o tome koliko nastavnicima znače ovakvi priručnici, Bijelić je izjavila da je gotov nastavni listić dobrodošao kolegama, pogotovu danas kada se broj učenika koji rade po IOP programu neprekidno povećava.
"Imamo situaciju da jedan nastavnik predaje u tri-četiri odeljenja gde na dnevnom nivou, pored običnih priprema, mora da ima i nastavni listić. Nastavni listići koje sam koristila sigurno neće moći da se upotrebe kod jednog dela učenika koji uče po IOP-u 2. Zato se taj plan i zove individualni", rekla je ona.
Univerzalna potreba za toplom rečju, pažnjom i uvažavanjem ličnosti
Komentarišući svoje prve nastavničke susrete i korake sa učenicima koji se obrazuju po IOP programu, Bijelić je naglasila da nikada nije imala bojazan da neće umeti sa njima.
"Učenici koji se obrazuju po IOP 2 programu, pre svega su deca, specifična u onoj meri u kojoj je specifično svako živo biće. Ono što je univerzalno je potreba za toplom rečju, pažnjom i uvažavanjem njihove ličnosti. Kada je to baza, sve ostalo se usavršava u hodu", napomenula je.
Naša sagovornica govorila je i o tome šta bi promenila u načinu rada sa učenicima koji rade po IOP.
"Skoro sam pohađala jednu akreditovanu obuku ZUOV koja se bavi klubovima za učenje i to mi je dalo ideju da bi za učenike koji se obrazuju po IOP 2 programu još bolje bilo da se uključe u rad takvih klubova gde učenici jedni drugima pomažu oko zadataka i projekata. To bi još više pomoglo socijalizaciji i inkluzivnosti", pojasnila je Bijelić.
Foto: Envato
Dodala je da je najgore kada učenik koji radi po IOP sedi sam ili sa pratiocem bez materijala za rad.
"Zanemarivanje je najgori oblik zlostavljanja za svako živo biće. Moramo težiti tome da postanemo i inkluzivno društvo, a tada će i predrasude koje postoje biti prevaziđene. Takođe, smatram da kao i redovni program i program IOP 2 mora što više stremiti funkcionalnom znanju i formiranju društveno odgovornih ljudi kao i razvoju kompetencija za celoživotno učenje. To je u ubrzanom razvoju nauke i tehnologije ključno kod svakoga, pa i kod učenika koji imaju drugačiji pristup učenju", zaključila je nastavnica.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MUZEJ AFRIČKE UMETNOSTI
Putnici iz afričkih država se često iznenade kada saznaju da u Beogradu postoji Muzej afričke umetnosti. Osnovana pre više od pola veka, ova jedinstvena kulturna institucija vremenom je postala čuvar najvažnijih eksponata s afričkog kontinenta, ali i veza Srbije s narodima Afrike.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
Zašto u saobraćajnim nesrećama u Srbiji godišnje strada 500 ljudi, a više od 3000 bude teško povređeno? Zbog čega među žrtvama ima stotinu mladih? Da li smo iskorenili lošu naviku o nevezivanju pojasa? Gost “Stava nedelje” direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Branko Stamatović.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
RAZUMNO
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su jedinice vojske i policije, koje pretražuju teren u opštini Kanjiža u vezi sa ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture, pronašle dva paketa eksploziva sa štapinima.
Reka Zapadna Morava izlila se zbog obilnih padavina u selima na teritoriji opštine Požega, a jedna osoba evakuisana je iz poplavljenog automobila na magistralnom putu Prijanovići - Pilatovići, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Film "Žetva" otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela. Koliko je u jednom srcu smeštena sudbina svih nestalih sa Kosova i Metohije i da li je teže živeti sa gubitkom ili neznanjem šta se zaista dogodilo?
Bela kuća je zatražila 152 miliona dolara za ponovnu aktivaciju nekadašnjeg zatvorskog ostrva Alkatraz, nastavljajući prošlogodišnju inicijativu predsednika Donalda Trampa o prenameni ove popularne turističke destinacije u zalivu San Franciska.
Gradsko veće Novog Sada, na predlog Gradske uprave za saobraćaj donelo je odluku o usklađivanju cena sa realnim uslovima poslovanja čime su cene taksi usluga podignute za oko 10 odsto. Samo dva dana nakon donošenja ove odluke, dodatnih analiza i razgovora, došlo je do još jedne promene cena.
Vernici Rimokatoličke crkve i drugih zapadnih crkava koji vreme računaju po gregorijanskom kalendaru proslavljaju najveći i najstariji hrišćanski praznik u spomen na uskrsnuće Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću.
Premijer Mađarske Viktor Orban sazvao je za nedelju po podne hitnu sednicu Saveta za odbranu nakon što su srpske vlasti pronašle eksploziv i sredstva za njegovo aktiviranje na kritičnoj gasnoj infrastrukturi koja povezuje Srbiju i Mađarsku.
Poremećaj pažnje i koncentracije - ADHD - koliko olako deci pripisujemo ovu dijagnozu? Da li je ADHD zaista u porastu ili je postalo popularno koristiti ga za dete koje reaguje burno?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su jedinice vojske i policije, koje pretražuju teren u opštini Kanjiža u vezi sa ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture, pronašle dva paketa eksploziva sa štapinima.
Dolazak proleća u dvorištu Osnovne škole "Kadinjača 2" u Loznici već godinama ima poseban znak - povratak roda na stari dimnjak. Za mnoge, to nije samo znak promene godišnjeg doba, već i simbol trajanja, vernosti i nade.
Komentari (0)