Kako da prepoznate zmiju otrovnicu i šta ako vas ujede: "Ne isisavajte ranu i ne stavljajte alkohol"
Foto: Privatna arhiva
Žena stara 80 godina preminula je u Sloveniji nakon što ju je ujeo poskok. Sednica Parlamenta u BiH otkazana je zbog zmije u sali. Muškarac iz Kragujevca završio je u bolnici posle ujeda zmije. I Nišlije su se žalile na najezdu ovih reptila. Treba li da ih se plašimo i šta ako se sretnemo sa njima?
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Najveći zmijolovac iz Udruženja za zaštitu gmizavaca i životne sredine "Poskok" Vladica Stanković govorio je za Newsmax Balkans o tome kada zmije najviše izlaze, razlikama između otrovnih i neotrovnih, o tome kako treba da reagujemo ako se susretnemo s njima i kako da pomognemo sebi nakon ujeda, ako do njega dođe.
Stanković je za naš portal istakao da vreme kada zmije počinju da izlaze zavisi od vremenskih prilika.
"Nekad su zime kraće, pa to izlaženje zmija iz burmacije, odnosno zimskog sna, krene ranije. Sada se i klima promenila, pa se desi da kasnije uđu u zimski san, desi se da ne uđu do novembra. Mužjak jedne od najvećih otrovnica u Srbiji i Evropi - poskok, izlazi dve do tri nedelje ranije nego ženke", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
Dodao je da je trenutno vreme parenja i polaganja jaja.
"Tada su zmije neopreznije i češće se viđaju. U letnjem periodu zmije su normalna pojava, nema ih ni više ni manje nego obično. Neotrovne zmije polažu jaja, a otrovne izlegu žive mladunce", naglasio je on.
Vrste zmija
Stanković je za naš portal pojasnio razlike u izgledu i karakteristikama otrovnih i neotrovnih zmija.
Kako je istakao, postoji sedam neotrovnih i tri otrovne vrste zmija u Srbiji.
Poskok je jedna od najvećih otrovnica u Srbiji i Evropi i lako se prepoznaje po rogu na glavi i cik-cak romboidima, naraste do 80 centimetara, neke budu i do jednog metra, ali retko.
Druga je šarka koja živi na iznad 600 metara nadmorske visine, veličine oko 50 do 60 centimetara. Treća vrsta je planinski šargan, jedna od najugroženijih zmija u Srbiji. Ima ih na Šar-planini na Kosovu.
Kada je reč o neotrovnicama, najčešči u svim intervencijama u zemlji je Eskulapov smuk. Postoji lažna šarka - smukulja i jedna je od najmirnijih vrsta. Vodene zmije su belouška i ribarica, često viđene po barama i šahtama, močvarama, jezerima i rekama. Dve jedinstvene vrste nalaze se u dolini Prohor Pčinjskog, četvoroprugasti smuk i jedna od najbržih je šilac.
Kako ističe zmijolovac, u 95 odsto ljudi nailaze na neotrovnice, a samo pet odsto su otrovne.
"Čovek može da pogreši u panici i strahu, da krene da gazi ili hvata zmije, a nije stručan za to. Najvažnije je da čovek ostane priseban i da se skloni ukoliko je moguće. Mi smo za njih predatori i one pokušavaju da nas zastraše kako bi napravile mesto da se sklone. To treba da reši neko ko je nadležan i stručan", naveo je Vladica.
Kako razlikovati ujede
Stanković je ukazao na razlike u tragovima ujeda jedne i druge vrste.
"Kod otrovnih zmija to su dve tačkice od četiri do osam milimetara, nekad mogu da budu čak do jednog centimetra, u zavisnosti od veličine zmije. Tu otrov kreće da se širi. Tada samo bez panike. Krenite da istiskujete otrov kao kad cedite bubuljicu. Dobro je da čovek ima kod sebe neke od protivalergijskih lekova, kao što su pronizol, presing ili erijus, da se popije ili sažvaće da bi što pre krenuo da deluje do prve zdravstvene ustanove", rekao je Stanković.
Leptospiroza (leptospirosis) je često klinički neprepoznata zarazna bolest mnogih vrsta životinja, ali i čoveka. Bolest se prenosi prilikom kontakta oštećene kože sa zaraženom stajaćom vodom, izjavio je za Newsmax Balkans epidemiolog dr Predrag Đurić.
Zmije u podrumima i ulazima zgrada, na dečjim igralištima i ispred prodavnica, postale su sve češća pojava u velikim gradovima. Proteklih dana građani Kragujevca i Niša žale se na najezdu ovih reptila. U Leskovcu jednoj porodici su se zmije uvukle u temelj kuće.
Kada je reč o neotrovnicama, naš sagovornik je ukazao na to da postoji rizik od zaraznih bolesti.
"Ujed izgleda kao kad se neko ogrebe. One se hrane glodarima, pa postoji rizik od zaraze i infekcija. Zato treba preventivno da se javite lekaru", napomenuo je on.
"Ulaze u kuće ulaze zbog glodara"
Sagovornik je istakao da su zmije u urbanoj sredini postale normalna pojava.
"Svakodnevno sam na takvim intervencijama. Zmije ulaze u domaćinstv a zbog glodara. Ima puno napuštenih vikendica i tad one ulaze i kad dođu negde posle godinu dana, ljudi je vide. Zmije se uvlače kroz rupe koje glodari prave.
Govoreći o svojim akcijama, rekao je da je zmije pronalazio u kantama, kućama, automobilima, točkovima.
"Poslednja je bila u gajbi piva, a nedavno je bilo i u školi. Tu se ostavljaju vrata, vrše se radovi. Ne treba paničiti. Do smrtnih slučajeva može da dođe kod osoba koje već imaju neke bolesti", ukazao je Vladica.
"Kad ne znate, slabi ste"
Pored toga što na poziv uspaničenih ljudi hvata zmije i priskače u pomoć, Vladica drži edukacije deci i odraslima.
"Imamo saradnju sa Zavodom za zaštitu prirode i radimo zajedničke edukacije i širimo temu jer je slabije prisutna u javnosti. Jedna od tema je znanje protiv straha jer kad znate drugačije se ponašate i onda vidite da nije dramatično, kad ne znate slabi ste", napomenuo je sagovornik u razgovoru za naš portal.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MIHAJLO PUPIN II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Razgovaramo sa bivšim ambasadorom u SAD i bivšim ministrom odbrane Zoranom Jolevskim o značaju strateškog dijaloga između Severne Makedonije i SAD, podršci Vašingtona u evrointegracijama, kao i mogućnostima za produbljivanje ekonomske saradnje. Analizira se i Plan rasta Evropske unije, ekonomska integracija regiona i pristup evropskim fondovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Navršava se 27 godina otkako su piloti NATO, usred dana, projektilima pogodili međunarodni putnički voz Beograd–Solun dok je prelazio most preko Južne Morave kod Grdelice.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine?
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije napravili su poduhvat prvom transplantacijom pluća u našoj zemlji, a četrdesetdvogodišnji pacijent se dobro oporavlja.
Patrijarh srpski Porfirije služio je na Vaskrs Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika iz svih krajeva Kosova i Metohije.
Praznici su vreme kada mnogi putuju i obilaze Srbiju. Oni koje put nanese u Timočku Krajinu neće se pokajati jer je tamo priroda bila veoma darežljiva, a kulturno nasleđe je impozantno. Zato je iz godine u godinu gostiju je sve više pa čak i onih koje zanima takozvani verski turizam.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, uz poruku da je porodični sto mesto gde se okupljaju generacije i gde svi razgovaraju.
Komentari (0)