Kako da prepoznate zmiju otrovnicu i šta ako vas ujede: "Ne isisavajte ranu i ne stavljajte alkohol"
Foto: Privatna arhiva
Žena stara 80 godina preminula je u Sloveniji nakon što ju je ujeo poskok. Sednica Parlamenta u BiH otkazana je zbog zmije u sali. Muškarac iz Kragujevca završio je u bolnici posle ujeda zmije. I Nišlije su se žalile na najezdu ovih reptila. Treba li da ih se plašimo i šta ako se sretnemo sa njima?
Najveći zmijolovac iz Udruženja za zaštitu gmizavaca i životne sredine "Poskok" Vladica Stanković govorio je za Newsmax Balkans o tome kada zmije najviše izlaze, razlikama između otrovnih i neotrovnih, o tome kako treba da reagujemo ako se susretnemo s njima i kako da pomognemo sebi nakon ujeda, ako do njega dođe.
Stanković je za naš portal istakao da vreme kada zmije počinju da izlaze zavisi od vremenskih prilika.
"Nekad su zime kraće, pa to izlaženje zmija iz burmacije, odnosno zimskog sna, krene ranije. Sada se i klima promenila, pa se desi da kasnije uđu u zimski san, desi se da ne uđu do novembra. Mužjak jedne od najvećih otrovnica u Srbiji i Evropi - poskok, izlazi dve do tri nedelje ranije nego ženke", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
Dodao je da je trenutno vreme parenja i polaganja jaja.
"Tada su zmije neopreznije i češće se viđaju. U letnjem periodu zmije su normalna pojava, nema ih ni više ni manje nego obično. Neotrovne zmije polažu jaja, a otrovne izlegu žive mladunce", naglasio je on.
Vrste zmija
Stanković je za naš portal pojasnio razlike u izgledu i karakteristikama otrovnih i neotrovnih zmija.
Kako je istakao, postoji sedam neotrovnih i tri otrovne vrste zmija u Srbiji.
Poskok je jedna od najvećih otrovnica u Srbiji i Evropi i lako se prepoznaje po rogu na glavi i cik-cak romboidima, naraste do 80 centimetara, neke budu i do jednog metra, ali retko.
Druga je šarka koja živi na iznad 600 metara nadmorske visine, veličine oko 50 do 60 centimetara. Treća vrsta je planinski šargan, jedna od najugroženijih zmija u Srbiji. Ima ih na Šar-planini na Kosovu.
Kada je reč o neotrovnicama, najčešči u svim intervencijama u zemlji je Eskulapov smuk. Postoji lažna šarka - smukulja i jedna je od najmirnijih vrsta. Vodene zmije su belouška i ribarica, često viđene po barama i šahtama, močvarama, jezerima i rekama. Dve jedinstvene vrste nalaze se u dolini Prohor Pčinjskog, četvoroprugasti smuk i jedna od najbržih je šilac.
Kako ističe zmijolovac, u 95 odsto ljudi nailaze na neotrovnice, a samo pet odsto su otrovne.
"Čovek može da pogreši u panici i strahu, da krene da gazi ili hvata zmije, a nije stručan za to. Najvažnije je da čovek ostane priseban i da se skloni ukoliko je moguće. Mi smo za njih predatori i one pokušavaju da nas zastraše kako bi napravile mesto da se sklone. To treba da reši neko ko je nadležan i stručan", naveo je Vladica.
Kako razlikovati ujede
Stanković je ukazao na razlike u tragovima ujeda jedne i druge vrste.
"Kod otrovnih zmija to su dve tačkice od četiri do osam milimetara, nekad mogu da budu čak do jednog centimetra, u zavisnosti od veličine zmije. Tu otrov kreće da se širi. Tada samo bez panike. Krenite da istiskujete otrov kao kad cedite bubuljicu. Dobro je da čovek ima kod sebe neke od protivalergijskih lekova, kao što su pronizol, presing ili erijus, da se popije ili sažvaće da bi što pre krenuo da deluje do prve zdravstvene ustanove", rekao je Stanković.
Leptospiroza (leptospirosis) je često klinički neprepoznata zarazna bolest mnogih vrsta životinja, ali i čoveka. Bolest se prenosi prilikom kontakta oštećene kože sa zaraženom stajaćom vodom, izjavio je za Newsmax Balkans epidemiolog dr Predrag Đurić.
Zmije u podrumima i ulazima zgrada, na dečjim igralištima i ispred prodavnica, postale su sve češća pojava u velikim gradovima. Proteklih dana građani Kragujevca i Niša žale se na najezdu ovih reptila. U Leskovcu jednoj porodici su se zmije uvukle u temelj kuće.
Kada je reč o neotrovnicama, naš sagovornik je ukazao na to da postoji rizik od zaraznih bolesti.
"Ujed izgleda kao kad se neko ogrebe. One se hrane glodarima, pa postoji rizik od zaraze i infekcija. Zato treba preventivno da se javite lekaru", napomenuo je on.
"Ulaze u kuće ulaze zbog glodara"
Sagovornik je istakao da su zmije u urbanoj sredini postale normalna pojava.
"Svakodnevno sam na takvim intervencijama. Zmije ulaze u domaćinstv a zbog glodara. Ima puno napuštenih vikendica i tad one ulaze i kad dođu negde posle godinu dana, ljudi je vide. Zmije se uvlače kroz rupe koje glodari prave.
Govoreći o svojim akcijama, rekao je da je zmije pronalazio u kantama, kućama, automobilima, točkovima.
"Poslednja je bila u gajbi piva, a nedavno je bilo i u školi. Tu se ostavljaju vrata, vrše se radovi. Ne treba paničiti. Do smrtnih slučajeva može da dođe kod osoba koje već imaju neke bolesti", ukazao je Vladica.
"Kad ne znate, slabi ste"
Pored toga što na poziv uspaničenih ljudi hvata zmije i priskače u pomoć, Vladica drži edukacije deci i odraslima.
"Imamo saradnju sa Zavodom za zaštitu prirode i radimo zajedničke edukacije i širimo temu jer je slabije prisutna u javnosti. Jedna od tema je znanje protiv straha jer kad znate drugačije se ponašate i onda vidite da nije dramatično, kad ne znate slabi ste", napomenuo je sagovornik u razgovoru za naš portal.
U prvom delu GrađaNIN-a bavićemo se turizmom. Direktora JUTE Aleksandra Seničića pitaćemo zašto još uvek nema vaučera za odmor u Srbiji? U drugom delu emisije sa profesorkom FDU Nevenom Daković pričaćemo o filmovima i aktuelnim festivalima sa posebnim osvrtom na trenutni veliki hit Đavo nosi Pradu 2.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
Treća epizoda serijala Put znanja vodi nas u svet u kojem se učenje pretvara u igru. Kroz globalni program FIRST LEGO League, deca razvijaju logičko razmišljanje, timski duh i fine motoričke sposobnosti. Program ohrabruje decu da kroz igru stiču znanje, istražuju i veruju u sopstvene ideje. Anđela Jović objašnjava značaj programa i takmičenja u Srbiji, dok Danijela Pantić, sudija, govori o svom iskustvu i energiji mladih takmičara. Bogdan Drešević, osnivač organizacije Edu Kocka, otkriva kako LEGO radionice i blokovno programiranje podstiču kreativnost, koordinaciju i samopouzdanje dece.
U jednom buretu, otkopanom u Inđiji u prisustvu javnih tužilaca, policije i forenzičara, pronađeno je telo za koje se veruje da bi moglo da pripada nestalom A. N, saopštilo je Više javno tužilaštvo u Beogradu, čime je potvrđeno nezvanično saznanje portala Newsmax Balkans.
Zbog Spasovdanske litije od 18 do 19.45 časova biti obustavljene pojedine linije gradskog prevoza u Beogradu, dok će saobraćaj u delu centra biti potpuno zatvoren već od 16 časova.
U Beogradu su tokom noći, kako se sumnja, zapaljena dva lokala, na Vračaru i na Zvezdari. Požari su lokalizovani i nema povređenih, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Veliki požar koji je izbio na jednom splavu na Adi Ciganliji je lokalizovan. Požar se proširio na šest objekata, a četiri su potpuno izgorela, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, govoreći o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora, rekao za Radio-televiziju Srbije da će oni biti održani u periodu od septembra do novembra.
Ministar unutrašnjih poslova Kosova u tehničkom mandatu Dželjalj Svečlja saopštio je da je stupio na snagu novi Zakon o državljanstvu Kosova koji donosi, kako je rekao, brže i jednostavnije procedure za sticanje državljanstva.
U Beogradu studira između 110.000 i 130.000 ljudi, a procenjuje se da čak dve trećine njih dolazi iz unutrašnjosti. To znači da između 70 i 90.000 studenata ima potrebu za smeštajem u gradu. Da li ima mesta za sve ili najvećem univerzitetskom centru regiona nedostaju novi smeštajni kapaciteti?
Pripadnici UKP, forenzičari, inspektori iz Odeljenja za tehniku u prisustvu nadležnog tužioca iz VJT u Beogradu nastavili su sa uviđajem i pretresom u restoranu 27 na Senjaku u cilju otkrivanja novih materijalnih dokaza i rasvetljavanja svih okolnosti teškog ubistva Aleksandra Nešovića Baje.
Telo devojčice Danke Ilić još nije pronađeno, a postupak protiv osumnjičenih ni posle više meseci nije ušao u fazu glavnog pretresa, jer optužnica još nije pravosnažno potvrđena.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu ispitana je supruga Aleksandra Nešovića, ubijenog u restoranu na Senjaku. Ona je potvrdila da njen suprug nije bio u sukobu sa bivšim načelnikom beogradske policije Veselinom Milićem.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić najavio je nastavak konsultacija o nacrtu zakona kojim se predviđa potpuna zabrana korišćenja mobilnih telefona u školama, ističući da bi novi propisi mogli da se nađu u skupštinskoj proceduri tokom jeseni.
Na poligonu Borovac kod Bujanovca izvedena je taktička pokazna vežba u okviru prve zajedničke vojne vežbe Srbija-NATO, a učestvovalo je oko 600 pripadnika Vojske Srbije i oružanih snaga NATO iz Italije, Rumunije i Turske.
Komentari (0)