(VIDEO) Skoro polovina građana sumnja u članstvo u EU: "Protesti pokazali probleme zbog kojih je evropski put usporen"
Koliko ljudi u Srbiji je za, a koliko protiv ulaska u Evropsku uniju? Prema istraživanju Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) više od 50 odsto građana ne vidi korist od članstva Srbije u EU.
Na eventualnom referendumu za ulazak Srbije u Evropsku uniju (EU) 46 odsto ispitanika bi glasalo "za" dok je 44 odsto ispitanika trenutno protiv članstva u EU, pokazuje prolećno istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).
Iako studenti, posle šest meseci protesta, traže vanredne parlamentarne izbore, predsednik Srbije poručuje – izbora neće biti. O tome da li bi izbori mogli da budu rešenje za aktuelnu političku krizu, za emisiju "Presek" na televiziji Newsmax govorio je izvršni direktor CESID Bojan Klačar.
Najnovije istraživanje CeSID pokazuje podeljenost misljenja - 46 odsto gradjana vidi svoju buducnost u eu, dok 44 odto veruje da taj put nije nas.
Ravnoteža mišljenja, ali i duboka dilema građana. Da li nas Evropa zove ili zaboravlja?
"Oko 47 odsto ljudi kaže da Srbija nikada neće biti deo EU"
Slađana Komatina iz CeSID kaže za Newsmax Balkans da građani smatraju da je evropski put Srbije veoma spor.
"Čak četiri petine ispitanika, ili 79 posto, daje odgovor da se Srbija u ovom momentu kreće veoma sporo ka Evropskoj uniji. Ono što je takođe vrlo važan nalaz u pogledu toga gde smo danas, kada su u pitanju integracije u EU, jeste da skoro polovina građana Srbije, ili 47 odsto njih, kaže da Srbija nikada neće postati članica Evropske unije", ukazala je Komatina.
Foto: Envato
Ličnu korist od članstva Srbije u Evropskoj uniji građani nemaju - stav je 53 odsto ispitanika, jer kako ističu nemaju osećaj da bi takav korak značajno popravio kvalitet njihovih života.
"Građanima nisu jasni benefiti EU u svakodnevnom životu"
Politikolog Ognjen Gogić istakao je da građanima nije jasno koje benefite donosi članstvo u EU u njihovim svakodnevnim životima.
"Zato što taj proces deluje veoma udaljeno, veoma birokratski i nikome nije jasno šta se menja zapravo pridruživanjem Srbije EU u njegovom sopstvenom životu. Primer koji je prilično zastareo je vizna liberalizacija iz 2009. godine. Tada je podrška članstvu EU bila na rekordno visokom nivou, jer tada su zaista građani osetili benefit od toga u svakodnevici. I sve nakon toga zapravo je jedan proces koji je više delovao birokratski", pojasnio je Gogić.
Kao primer politikolog je naveo otvaranje poglavlja.
"Dobili smo uslovnu anketu za članstvo, međutim, građanima uopšte nije jasno na koji način se to odražava na njihove živote", ukazao je Gogić.
"Protesti izbacili na površinu probleme koji postoje u zemlji"
Meseci protesta ostavili su trag- ne samo na ulicama, vec i u svesti gradjana. Sve vise njih kaze: tisina iz Brisela utice na poverenje u EU.
Iz Unije ipak jasna poruka- tražimo isto što i studenti. Srbija ostaje između reformi i zahteva.
"Odnos EU prema situaciji u državi u poslenjih sedam meseci i studentskim protestima pokazuje da na građane to negativno utiče. Skoro dve trećine ispitanika kaže da postupanje Evropske unije u poslednjih sedam meseci negativno utiče na njihovu percepciju Evropske unije", navela je Komatina iz CeSID.
Printscreen: Newsmax Balkans
Gogić je podvukao da protesti u Srbiji nisu usporili evropski put Srbije.
"Protesti su negde na površinu izbacili probleme koje postoje u zemlji, koji su razlog zašto se Srbija tako sporo kreće ka Evropskoj uniji. I na kraju su to izvančici Evropske unije tako i formulisali. Oni su zauzeli stav da isto ono što traže studenti koji protestuju u Srbiji, isto traži i Evropska unija. Dakle, oni imaju zapravo stav da bi reformama, jačanjem vladavine prava, medijskih sloboda, unapređenjem izbornog procesa, borbom protiv korupcije, da bi to s jedne strane smanjilo nezadovoljstvo koje postoji u zemlji, koje dovodi do protesta, a s druge strane da bi Srbiju ubrzalo na putu ka Evropskoj uniji", naveo je politikolog.
Povratak poverenja u Evropsku uniju mozda je blizi nego sto izgleda- ali put ka njemu jos uvek ceka da bude otkriven.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
U emisiji ''Otvori oči'' u sredu, 01.10. gledaćete: 1. Otkud Toni Bler u Trampovom mirovnom planu za Gazu? 2. Od studentskih pokreta do studentskog organizovanja u Srbiji. 3. Dušan Alimpijević novi selektor reprezentacije. Kako se Košarkaški savez oprostio od Pešića? Voditelji Ivana Majstorović i Mihajlo Pavić
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Da li tehnološka saradnja može da poboljša odnose između Beograda i Londona? Kako veštačka inteligencija oblikuje javnu upravu? Koje se mogućnosti otvaraju sa startapovima? Šta Srbija ima priliku da nauči od nekadašnjeg savetnika Borisa Džonsona i člana Doma lordova Vestminstera? Lord Rejndžer od Nortvuda, predsednik Upravnog odmora Britansko-srpske privredne komore, govori za Stav dana.
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U Gornjem Milanovcu u nedelju je došlo do masovne tuče na svadbenom veselju u jednom hotelu, nakon čega su reagovali i policija i hitna pomoć, a Osnovno javno tužilaštvo naložilo je policiji istragu kako bi se kvalifikovalo eventualno krivično delo.
Viši sud u Jagodini odredio je, na predlog Višeg tužilaštva u ovom gradu, do 30 dana pritvor M. M. (39) iz sela u okolini Jagodine osumnjičenom da je 26. septembra ubio babu (76) i dedu (79), saznaje Newsmax Balkans.
Našem trofejnom selektoru, gospodinu Svetislavu Pešiću, istekao je ugovor sa Košarkaškim savezom Srbije, čime završava svoju misiju na klupi nacionalnog tima i stavlja tačku na jedan izuzetno važan period u istoriji reprezentacije, saopštio je Košarkaški savez Srbije.
Na godišnjoj listi koja predstavlja dva odsto najuticajnijih istraživača, a koju objavljuju američki Univerzitet Stenford i međunarodni akademski izdavač Elzevir, u izdanju za 2025. godinu našlo se više od 110 istraživača iz Srbije.
Policija u Nišu zaplenila je oko 85 kilograma materije za koju se sumnja da je marihuana i uhapsila L. A. (22) iz ovog grada i A. D. (36) iz Orahovca zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Tri meseca posle izvođenja veoma kompleksne rekonstukcije nestanka male Danke Ilić u Banjskom Polju kod Bora, u Više javno tužilaštvo u Zaječaru stigli su rezultati koju je radio Nacionalni centar za kriminalističku forenziku Beograd i kako smo saznali, oni ostaju pri prvobitnom nalazu i mišljenju.
Više javno tužilaštvo u Pančevu donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv muškarca N. V. (29), M. J. (22) i M. Đ. (45), svi iz Debeljače, zbog postojanja osnova sumnje da su kao saizvršioci izvršili krivično delo teško ubistvo.
Beograđanka Mila Rajković (55) spasla je više od 1.000 napuštenih i povređenih životinja, sklanjajući ih sa ulice, pružajući im negu i pronalazeći im dom.
Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtev za privremenu meru studenta Fakulteta tehničkih nauka Bogdana Jovičića kojim je tražio premeštaj u medicinsku ustanovu sa adekvatnim uslovima radi zaštite zdravlja ili izricanje mere ograničenja kretanja uz elektronski nadzor.
Komentari (0)