(VIDEO) Skoro polovina građana sumnja u članstvo u EU: "Protesti pokazali probleme zbog kojih je evropski put usporen"
Koliko ljudi u Srbiji je za, a koliko protiv ulaska u Evropsku uniju? Prema istraživanju Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) više od 50 odsto građana ne vidi korist od članstva Srbije u EU.
Na eventualnom referendumu za ulazak Srbije u Evropsku uniju (EU) 46 odsto ispitanika bi glasalo "za" dok je 44 odsto ispitanika trenutno protiv članstva u EU, pokazuje prolećno istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID).
Iako studenti, posle šest meseci protesta, traže vanredne parlamentarne izbore, predsednik Srbije poručuje – izbora neće biti. O tome da li bi izbori mogli da budu rešenje za aktuelnu političku krizu, za emisiju "Presek" na televiziji Newsmax govorio je izvršni direktor CESID Bojan Klačar.
Najnovije istraživanje CeSID pokazuje podeljenost misljenja - 46 odsto gradjana vidi svoju buducnost u eu, dok 44 odto veruje da taj put nije nas.
Ravnoteža mišljenja, ali i duboka dilema građana. Da li nas Evropa zove ili zaboravlja?
"Oko 47 odsto ljudi kaže da Srbija nikada neće biti deo EU"
Slađana Komatina iz CeSID kaže za Newsmax Balkans da građani smatraju da je evropski put Srbije veoma spor.
"Čak četiri petine ispitanika, ili 79 posto, daje odgovor da se Srbija u ovom momentu kreće veoma sporo ka Evropskoj uniji. Ono što je takođe vrlo važan nalaz u pogledu toga gde smo danas, kada su u pitanju integracije u EU, jeste da skoro polovina građana Srbije, ili 47 odsto njih, kaže da Srbija nikada neće postati članica Evropske unije", ukazala je Komatina.
Foto: Envato
Ličnu korist od članstva Srbije u Evropskoj uniji građani nemaju - stav je 53 odsto ispitanika, jer kako ističu nemaju osećaj da bi takav korak značajno popravio kvalitet njihovih života.
"Građanima nisu jasni benefiti EU u svakodnevnom životu"
Politikolog Ognjen Gogić istakao je da građanima nije jasno koje benefite donosi članstvo u EU u njihovim svakodnevnim životima.
"Zato što taj proces deluje veoma udaljeno, veoma birokratski i nikome nije jasno šta se menja zapravo pridruživanjem Srbije EU u njegovom sopstvenom životu. Primer koji je prilično zastareo je vizna liberalizacija iz 2009. godine. Tada je podrška članstvu EU bila na rekordno visokom nivou, jer tada su zaista građani osetili benefit od toga u svakodnevici. I sve nakon toga zapravo je jedan proces koji je više delovao birokratski", pojasnio je Gogić.
Kao primer politikolog je naveo otvaranje poglavlja.
"Dobili smo uslovnu anketu za članstvo, međutim, građanima uopšte nije jasno na koji način se to odražava na njihove živote", ukazao je Gogić.
"Protesti izbacili na površinu probleme koji postoje u zemlji"
Meseci protesta ostavili su trag- ne samo na ulicama, vec i u svesti gradjana. Sve vise njih kaze: tisina iz Brisela utice na poverenje u EU.
Iz Unije ipak jasna poruka- tražimo isto što i studenti. Srbija ostaje između reformi i zahteva.
"Odnos EU prema situaciji u državi u poslenjih sedam meseci i studentskim protestima pokazuje da na građane to negativno utiče. Skoro dve trećine ispitanika kaže da postupanje Evropske unije u poslednjih sedam meseci negativno utiče na njihovu percepciju Evropske unije", navela je Komatina iz CeSID.
Printscreen: Newsmax Balkans
Gogić je podvukao da protesti u Srbiji nisu usporili evropski put Srbije.
"Protesti su negde na površinu izbacili probleme koje postoje u zemlji, koji su razlog zašto se Srbija tako sporo kreće ka Evropskoj uniji. I na kraju su to izvančici Evropske unije tako i formulisali. Oni su zauzeli stav da isto ono što traže studenti koji protestuju u Srbiji, isto traži i Evropska unija. Dakle, oni imaju zapravo stav da bi reformama, jačanjem vladavine prava, medijskih sloboda, unapređenjem izbornog procesa, borbom protiv korupcije, da bi to s jedne strane smanjilo nezadovoljstvo koje postoji u zemlji, koje dovodi do protesta, a s druge strane da bi Srbiju ubrzalo na putu ka Evropskoj uniji", naveo je politikolog.
Povratak poverenja u Evropsku uniju mozda je blizi nego sto izgleda- ali put ka njemu jos uvek ceka da bude otkriven.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Šta za Naftnu industriju Srbije znači ponuda ruskih vlasnika da uticaj nad kompanijom prepuste trećem licu? Kakvo je stanje u namenskoj industriji nakon zabrane izvoza oružja? Šta će se izučavati na novoosnovanom Fakultetu za srpske studije u Nišu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Bivši pripadnik MUP Srbije u Prizrenu Šaćir Lutvija osuđen je prvostepeno na deset godina zatvora zbog, kako je navedeno u presudi, počinjenog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva tokom sukoba na Kosovu i Metohiji u periodu od 1998. do 1999. godine.
Srbija je odnela najveće pobede u svojoj istoriji, međutim, za velike sile svako ko ne osvoji Beč ili Berlin nije ništa pomogao. Srbija se odbranila. Ona je neizabrana saveznica, izjavio je istoričar Čedomir Antić u emisiji Stav dana govoreći o Danu primirja u Prvom svetskom ratu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se prostor na kome se nalazi zgrada Generalštaba ne prodaje, već će, kako kaže, biti dat u zakup na 99 godine, dodajući da će investicija na tom prostoru iznositi najmanje 650 miliona evra.
Petar Perunović Perun bio je guslar koji je svojom pesmom podizao elan srskoj vojsci u Prvom svetskom ratu. Perun je na bojištu šest puta ranjen, prešao je Albansku golgotu, a potom je iz Amerike doveo više od 10.000 dobrovoljaca. Za svoje zasluge višestruko je odlikovan.
Beogradski zoološki vrt dobio je nove stanovnike – dve bebe hijene koje već osvajaju srca posetilaca. Mladunci, stari oko dva meseca, primili su prve vakcine i sada su spremni za prilagođavanje životu u zoološkom vrtu.
Uprava za veterinu obavestila je javnost da se u medijima i na društvenim mrežama sve češće pojavljuju netačni i pojednostavljeni navodi u vezi sa upotrebom antibiotika, aditiva i hormona u mesu i proizvodima životinjskog porekla.
Kada je u 24. godini doživeo saobraćajni udes, Vladan Petković iz Čačka počeo je sasvim novi život, kao osoba sa invaliditetom. Kako je istakao za Newsmax Balkans, tada je trebalo početi nešto novo, što dotad nije znao, sa teškim uslovima i telesnim oštećenjima.
Kad je potpisano Primirje jedanaestog dana, jedanaestog meseca u 11 časova 1918. godine između centralnih i sila Antante, Srbi su u očima pobednika bili simbol žrtve, slobode i patriotizma.
Komentari (0)