(VIDEO) Koliko je teško dokazati lekarsku grešku: "Dete više nemam, ali značila mi je presuda da je doktor kriv"
Printscreen: Newsmax Balkans
Kada nam spasavaju život onda su heroji u belom, kada pogreše, to može biti kobno. Imaju li lekari pravo na grešku? Da li za nesavesno lečenje lekari snose odgovornost ili se to dešava tek kada porodice preminulih pacijenata potraže pravdu na sudu?
Tragedija na Savskom jezeru još jednom je podsetila koliko je važno poznavanje osnovnih mera prve pomoći. U nedelju je jedna osoba izgubila život nakon što se utopila, a lekari ističu da upravo prva reakcija prolaznika može odlučiti da li će neko preživeti ili ne.
Savet roditelja Pete beogradske gimnazije saopštio je da je jednoglasno usvojio više zvaničnih dopisa i podneo prijave nadležnim institucijama zbog ekstremno nepovoljnih i po zdravlje opasnih uslova u kojima se ovih dana odvija nastava u toj školi koju pohađaju njihova deca.
Deset godina trajala je borba roditelja tada trogodišnje devojčice Mile Andrić iz Kragujevca, da dokažu krivicu lekara.
Devojčica je preminula, a lekar koji je po odluci suda počinio teško delo protiv zdravlja ljudi, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od osam meseci.
Do ove presude se došlo jer su roditelji pokrenuli privatnu tužbu.
Pre toga je bilo pokušaja da se prikaže da je dete imalo i urođen tumor, što prema navodima roditelja nije bilo tačno.
"Moja Mila umrla je 14 sati od dolaska kod lekara"
Majka devojčice Ljiljana Andrić istakla je za Newsmax Balkans da je njeno dete preminulo 14 sati po dolasku kod lekara.
"Moja Mila je umrla 2. oktobra 1998. godine, u roku od 14 sati od prvog dolaska kod lekara. Nije pokazivala nikakve ozbiljnje znake, imala je mučninu. Moj muž je prijavio slučaj i tražio da se ispita uzrok smrti deteta, ali tužilaštvo je odbilo da pokrene tužbu. Dobili smo jedan papir bez pečata", napomenula je majka preminule devojčice.
Printscreen: Newsmax Balkans
Iako je borba za pravdu u ovom slučaju bila iscrpljujuća, i danas više od 15 godina nakon presude, majka dpreminule devojčice, smatra da je to bilo jedino što su mogli da učine. Da potraže pravdu i odgovornost.
"Sve skupa od istražnog postupka, preko tužbe pa do veštačenja po kojem su lekari bili krivi za smrt deteta, onda se tužilaštvo uključilo i mi smo postali svedoci, više nismo bili tužioci", navela je Andrić.
"Naša tužilaštva sve završavaju u predistražnom postupku"
Ni danas situacija sa dokazivanjem krivice lekara nije mnogo bolja, ocenjuje advokatica Sonja Hadži Borjanović, koja se bavi lekarskim greškama.
"Ukoliko dođe do smrti u toku lečenja, tužilaštvo je u obavezi da sprovede detaljnu i temeljnu istragu i utvrdi šta je uzrok smrti pacijenta. Naša tužilaštva po pravilu to ne rade. Sve završavaju u predistražnom postupku u kojem se praktično ne priznaje oštećeni kao lice koje može aktivno da učestvuje i u tim situacijama se često krivične prijave odbacuju", naglasila je advokatica.
"Dete više nemam"
Da javnost ne bi sudila, potrebna je primena zakona, a zakon između ostalog govori i to da u zdravtsvenim ustanovama postoje stručni i etički odbori koji nadzorišu kvalitet rada u ovim ustanovama, pišu izveštaje, i vrše kontrolu rada zdravstvenih radnika.
Tu je i Hipokratova zakletva, lekarska komora, i u krajnjem slučaju tužilaštvo i sud.
Kada jedna karika u tom lancu postane slabija nego što treba da bude, odgovornost je na dugom štapu, ponekad dugom i deset godina.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ja dete nemam više, ali mi je značilio što je doneta presuda da je lekar kriv. Nadala sam se da će i kod drugih takvih slučajeva da se promeni nešto", rekla je majka preminule devojčice.
A pravdu zaslužuju svi. I oni koji leče zaslužuju zaštitu od neosnovanih optužbi, baš kao i oni kojih zbog nesavesnog lečenja više nema.
Stav vikend: Kako vlast u Podgorici mjesecima funkcioniše bez podrške većine? Gost: lider Pokreta Preokret Srđan Perić.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koje svakodnevne navike najviše zagađuju planetu? Koliko plastike završi u prirodi, a koliko u reciklaži? Da li je promena loših navika poslednja šansa za spas planete Zemlje ili je šteta već prevelika? Za emisiju „Tražim reč“ govore inženjerka zaštite životne sredine Marija Petković i osnivač ekspertske mreže za upravljanje otpadom Kristina Cvejanov.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Mladić A. Đ. (19) uhapšen je zbog sumnje da je sekirom usmrtio muškarca (48), a potom njegovo telo polio benzinom i zapalio, saopštila je Policijska uprava iz Sremske Mitrovice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Policija u Kragujevcu uhapsila je šesnaestogodišnjaka iz Beograda zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i N. V. (25) iz Beograda, zbog podstrekavanja i pomaganja u izvršenju istog dela.
Viši sud u Sremskoj Mitrovici odredio je pritvor do 30 dana A. Đ. (19), osumnjičenom da je u toku noći 19. aprila sekirom usmrtio 48-godišnjeg muškarca, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su u celosti Zakon o zaštiti potrošača, koji je predložila Vlada Srbije. Takođe, usvojen je i Zakon o sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima i zaštiti žrtava, koji je predložila Vlada Srbije.
Male navike za veliku promenu i spas planete Zemlje. Koje svakodnevne navike najviše zagađuju planetu? Koliko plastike završi u prirodi, a koliko u reciklaži?
Pre 27 godina, u noći između 22. i 23. aprila, NATO je bombardovao zgradu Radio-televizije Srbije, kada je stradalo šesnaestoro zaposlenih u Javnom servisu. Na godišnjicu u 2.06 časova, kod spomenika "Zašto" u Tašmajdanskom parku održan je pomen stradalim radnicima RTS u NATO bombardovanju.
Za vreme predstojećih prvomajskih praznika, većina institucija, preduzeća, trgovinskih i zanatskih objekata neće biti otvorena. Ipak, postoje određena pravila i propisi koji regulišu radno vreme tokom ovog perioda.
U Srbiji će tokom dana biti pretežno sunčano uz malu i umerenu oblačnost i toplije i dnevne temperature od nula do 20 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
U susret Danu Vojske Srbije, u kasarni "Banjica 2" u Beogradu priređen je svečani skup na kojem su sumirani rezultati rada u prethodnoj godini i uručene nagrade i priznanja najistaknutijim pojedincima u Generalštabu Vojske Srbije.
Komentari (0)