(VIDEO) Verbić u Sintezi: Studenti pokazali da su spremni da preuzmu odgovornost, akademsku godinu ni ne treba spasavati
Nekadašnji ministar prosvete i profesor na Fefa fakultetu Srđan Verbić je u emisiji Sinteza rekao da je srpsko društvo dugo bilo nezadovoljno mladima, a da su studenti to demantovali, pošto su, kako je naveo, na ulici pokazali da imaju političke stavove i da su spremni da preuzmu odgovornost.
Verbić je u emisiji autora i voditelja Zorana Trifunovića govorio o rezultatima višemesečne krize i "ceni" koju će budući akademci, univerzitet i država platiti kada se aktuelni društveni događaji završe.
"Mislim da ne treba ni spasavati akademsku godinu. Ne možemo sada da nadoknadimo sve za mesec ili dva. Šta god mi da smislimo, ova godina je otišla u akademskom smislu. Mi smo to toliko dugo kukali, bili nezadovoljni mladima i studentima, što se ni za šta ne aktiviraju, ništa ih ne interesuje, nemaju ni političke stavove, neće da preuzmu bilo kakvu odgovornost, samo gledaju telefon. Sad se to promenilo. Hteli smo malo drugačije studente, koji imaju svoj stav o bilo čemu. Oni imaju stav, vrlo su angažovani. Ako nam je to nedostajalo, to smo dobili. Nismo ga dobili u amfiteatru, nego na ulici. Ovi studenti danas su zreliji od prethodnih generacija", rekao je Verbić.
Mišljenja je da aktuelna situacija u Srbiji otkriva mnoge stvari i "kao rendgenom" prikazuje neke slabe tačke koje smo, kako navodi, imali i ranije u sistemu, a koje nismo mogli da vidimo.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Sve je krenulo od studenata zato što su se oni u tom trenutku organizovali. Jedini koji su prepoznali da treba da se bune i da mogu da se bune tako da to bude vidljivo, bili su studenti. Imali su u startu vrlo razumne zahteve, što ne znači da se slažem sa svakim pojedinačnim postupkom i pojedinačnom inicijativom. Taj prvi niz zahteva, odnosno ta četiri zahteva koje su imali studenti u početku, vrlo su razumni, možda malo idealistički. Više sam puta pokušao da skrenem pažnju da je studentima primereno da traže nemoguće. Na njima i jeste da imaju zahteve koje će da iz temelja menjaju društvo. Mislim da je zadatak odraslih da budu malo racionalniji i da vide šta od ovoga može da se uradi konkretno", naveo je Verbić, dodavši da misli kako je zahtev za izbore došao prekasno.
Nekadašnji ministar prosvete kaže da od studenata nije očekivao da budu medijator između vlasti i Univerziteta.
"Nikada nisam očekivao od studenata da budu medijator, ali sam to očekivao od Univerziteta, odnosno od ljudi koji rade tamo. Ne treba oni tu da zauzimaju nekakve političke stavove, već da se bave principima. Ako hoćemo da napravimo promenu, oni treba da kažu 'ovo su prioriteti', 'na ovim principima hoćemo da se promeni način na koji funkcioniše država'... Zvali to kako god, ali nisam siguran da sama promena vlasti na izborima može da promeni društvo u celini", istakao je sagovornik Sinteze.
"Svi akteri su zakasnili"
Upitan da prognozira eventualni epilog ovih protesta koji traju mesecima, Verbić je istakao da se mnogo vremena izgubilo.
Na samitu NATO, održanom u Hagu, poručeno je da se bezbednosni prioriteti alijanse menjaju. Nastavak rata u Ukrajini, eskalacija tenzija na Bliskom istoku i jačanje partnerstva između Kine i Rusije nametnuli su novu agendu. O porukama samita za Sintezu govori vojni analitičar Aleksandar Radić.
Više smo stanovništvo nego što smo društvo, kaže Gordana Čomić u emisiji Sinteza na Newsmax Balkans, dodavši da ova rečenica oslikava duboko ukorenjen problem srpske politike – nedostatak političke zrelosti i strukture koja bi omogućila suštinski dijalog i razvoj demokratskih kapaciteta.
"Iako intimno podržavam proteste, mislim da gubimo vrlo dragoceno vreme u kom se ne rade ozbiljne stvari. Moja primedba za prosvetne radnike je što su ušli u protest tako što su bili razočarani u svoje sindikate. Potrošeno je toliko silno vremena, a nemamo nagoveštaj da će imati neki novi, ozbiljni i pametniji sindikat koji može da ih organizuje. Ne kažem to da kritikujem šta su radili prosvetni radnici, već su oni sebe doveli u situaciju da je svaka škola za sebe odlučivala da li da nastavi ili ne nastavi nastavu. Mislim da su svi akteri ovde zakasnili i da prolongiramo situaciju za koju se ne vidi da ćemo sada odjednom biti pametniji sledeće nedelje i naći neko rešenje", ukazuje Verbić.
Vuletić: Godina izgubljena, odgovornost na dekanima
Akademska školska godina faktički jeste izgubljena, smatra profesor Filozofskog fakulteta, sociolog Vladimir Vuletić, koji se video linkom uključio u emisiju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To tvrdim još negde od aprila. Formalno će ona verovatno sa različitim dogovorima između ministarstva i Univerziteta, odnosno fakulteta, biti savladana, u smislu da se neće voditi kao formalno izgubljena, ali suštinski ona jeste izgubljena. I to je, naravno, problem. I mi se sada suočavamo sa tim, ali niko ne postavlja pitanje odgovornosti. Uvek i svaki put iznova moram da kažem da su za ono što rade fakulteti i poštovanje zakona na fakultetima odgovoran dekan. Dekani su, dakle, odgovorni za činjenicu da je ova školska godina 'de facto' propala. Kada govorimo o studentima, mi treba da govorimo o plenumima, u kojima učestvuje ne više od nekoliko procenata studenata. Ti dekani se nikada nisu ni potrudili, nisu ni pokušali da čuju šta zapravo kaže većina studenata", smatra Vuletić.
Ako je tako kako tvrdi ova persona, zašto onda imamo profesore ? Da li bi gospodin izneo podatak koliko tih pametnih studenata rukovodi svojom kućom, imanjem, pored živih roditelja ?
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvana, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana, kao i na značaj sprovođenja sveobuhvatnih mera prevencije i kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.
Policija je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. D. (36), zbog sumnje da je izvršila krivično delo teška krađa, dok se za još jednom osobom intenzivno traga zbog sumnje da joj je u tome pomagala, saopštio je MUP.
Srbija se sama obavezala na jedan set pravila i reformi koje treba da sprovede za ulazak u EU, pa nije ništa ispunjeno u onoj meri koju je Brisel očekivao i tu se ogleda politička volja vlasti, rekao je za emisiju "Stav nedelje" koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Dragiša Mijačić.
Gradska građevinska inspekcija će sankcionisati i pokretati odgovarajuće postupke pred nadležnim organima protiv privatnih vlasnika, u slučajevima kada je zbog neodržavanja objekata u privatnom vlasništvu ugrožen javni interes, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa više službi i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su N. I. (27) iz Doljevca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu, zloupotrebu poslovnog imena, poresku utaju i poresku prevaru.
Kako danas govorimo u javnosti, koliko slušamo jedni druge i da li smo zaboravili osnovna pravila dijaloga – bila su ključna pitanja emisije "Tražim reč", posvećene javnom nastupu i komunikaciji u savremenom društvu.
Komentari (1)
NIkola
Ako je tako kako tvrdi ova persona, zašto onda imamo profesore ? Da li bi gospodin izneo podatak koliko tih pametnih studenata rukovodi svojom kućom, imanjem, pored živih roditelja ?
pre 6 meseci
0 0 Odgovori