(VIDEO) Verbić u Sintezi: Studenti pokazali da su spremni da preuzmu odgovornost, akademsku godinu ni ne treba spasavati
Printscreen: Newsmax Balkans
Nekadašnji ministar prosvete i profesor na Fefa fakultetu Srđan Verbić je u emisiji Sinteza rekao da je srpsko društvo dugo bilo nezadovoljno mladima, a da su studenti to demantovali, pošto su, kako je naveo, na ulici pokazali da imaju političke stavove i da su spremni da preuzmu odgovornost.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Verbić je u emisiji autora i voditelja Zorana Trifunovića govorio o rezultatima višemesečne krize i "ceni" koju će budući akademci, univerzitet i država platiti kada se aktuelni društveni događaji završe.
"Mislim da ne treba ni spasavati akademsku godinu. Ne možemo sada da nadoknadimo sve za mesec ili dva. Šta god mi da smislimo, ova godina je otišla u akademskom smislu. Mi smo to toliko dugo kukali, bili nezadovoljni mladima i studentima, što se ni za šta ne aktiviraju, ništa ih ne interesuje, nemaju ni političke stavove, neće da preuzmu bilo kakvu odgovornost, samo gledaju telefon. Sad se to promenilo. Hteli smo malo drugačije studente, koji imaju svoj stav o bilo čemu. Oni imaju stav, vrlo su angažovani. Ako nam je to nedostajalo, to smo dobili. Nismo ga dobili u amfiteatru, nego na ulici. Ovi studenti danas su zreliji od prethodnih generacija", rekao je Verbić.
Mišljenja je da aktuelna situacija u Srbiji otkriva mnoge stvari i "kao rendgenom" prikazuje neke slabe tačke koje smo, kako navodi, imali i ranije u sistemu, a koje nismo mogli da vidimo.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Sve je krenulo od studenata zato što su se oni u tom trenutku organizovali. Jedini koji su prepoznali da treba da se bune i da mogu da se bune tako da to bude vidljivo, bili su studenti. Imali su u startu vrlo razumne zahteve, što ne znači da se slažem sa svakim pojedinačnim postupkom i pojedinačnom inicijativom. Taj prvi niz zahteva, odnosno ta četiri zahteva koje su imali studenti u početku, vrlo su razumni, možda malo idealistički. Više sam puta pokušao da skrenem pažnju da je studentima primereno da traže nemoguće. Na njima i jeste da imaju zahteve koje će da iz temelja menjaju društvo. Mislim da je zadatak odraslih da budu malo racionalniji i da vide šta od ovoga može da se uradi konkretno", naveo je Verbić, dodavši da misli kako je zahtev za izbore došao prekasno.
Nekadašnji ministar prosvete kaže da od studenata nije očekivao da budu medijator između vlasti i Univerziteta.
"Nikada nisam očekivao od studenata da budu medijator, ali sam to očekivao od Univerziteta, odnosno od ljudi koji rade tamo. Ne treba oni tu da zauzimaju nekakve političke stavove, već da se bave principima. Ako hoćemo da napravimo promenu, oni treba da kažu 'ovo su prioriteti', 'na ovim principima hoćemo da se promeni način na koji funkcioniše država'... Zvali to kako god, ali nisam siguran da sama promena vlasti na izborima može da promeni društvo u celini", istakao je sagovornik Sinteze.
"Svi akteri su zakasnili"
Upitan da prognozira eventualni epilog ovih protesta koji traju mesecima, Verbić je istakao da se mnogo vremena izgubilo.
Na samitu NATO, održanom u Hagu, poručeno je da se bezbednosni prioriteti alijanse menjaju. Nastavak rata u Ukrajini, eskalacija tenzija na Bliskom istoku i jačanje partnerstva između Kine i Rusije nametnuli su novu agendu. O porukama samita za Sintezu govori vojni analitičar Aleksandar Radić.
Više smo stanovništvo nego što smo društvo, kaže Gordana Čomić u emisiji Sinteza na Newsmax Balkans, dodavši da ova rečenica oslikava duboko ukorenjen problem srpske politike – nedostatak političke zrelosti i strukture koja bi omogućila suštinski dijalog i razvoj demokratskih kapaciteta.
"Iako intimno podržavam proteste, mislim da gubimo vrlo dragoceno vreme u kom se ne rade ozbiljne stvari. Moja primedba za prosvetne radnike je što su ušli u protest tako što su bili razočarani u svoje sindikate. Potrošeno je toliko silno vremena, a nemamo nagoveštaj da će imati neki novi, ozbiljni i pametniji sindikat koji može da ih organizuje. Ne kažem to da kritikujem šta su radili prosvetni radnici, već su oni sebe doveli u situaciju da je svaka škola za sebe odlučivala da li da nastavi ili ne nastavi nastavu. Mislim da su svi akteri ovde zakasnili i da prolongiramo situaciju za koju se ne vidi da ćemo sada odjednom biti pametniji sledeće nedelje i naći neko rešenje", ukazuje Verbić.
Vuletić: Godina izgubljena, odgovornost na dekanima
Akademska školska godina faktički jeste izgubljena, smatra profesor Filozofskog fakulteta, sociolog Vladimir Vuletić, koji se video linkom uključio u emisiju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To tvrdim još negde od aprila. Formalno će ona verovatno sa različitim dogovorima između ministarstva i Univerziteta, odnosno fakulteta, biti savladana, u smislu da se neće voditi kao formalno izgubljena, ali suštinski ona jeste izgubljena. I to je, naravno, problem. I mi se sada suočavamo sa tim, ali niko ne postavlja pitanje odgovornosti. Uvek i svaki put iznova moram da kažem da su za ono što rade fakulteti i poštovanje zakona na fakultetima odgovoran dekan. Dekani su, dakle, odgovorni za činjenicu da je ova školska godina 'de facto' propala. Kada govorimo o studentima, mi treba da govorimo o plenumima, u kojima učestvuje ne više od nekoliko procenata studenata. Ti dekani se nikada nisu ni potrudili, nisu ni pokušali da čuju šta zapravo kaže većina studenata", smatra Vuletić.
Ako je tako kako tvrdi ova persona, zašto onda imamo profesore ? Da li bi gospodin izneo podatak koliko tih pametnih studenata rukovodi svojom kućom, imanjem, pored živih roditelja ?
Nakon ostavke, Kristijan Šmit podnosi svoj šestomesečni izveštaj u Savetu bezbednosti UN-a o stanju u BiH. U poseti Crnoj Gori je generalni sekretar NATO-a Mark Rute, a u Severnoj Makedoniji na vojnom poligonu Krivolak najveća vežba specijalnih snaga Alijanse - "Trojanski otisak 26". U Podnovlju kod Doboja gradi se kompleks od 100 solarnih elektrana, na zemljištu koje meštani i aktivisti smatraju otuđenom državnom imovinom. Pravobranilaštvo BiH formiralo je predmet - o tome govori pravna savetnica Aarhus centra u BIH, Nina Kreševljaković. Kako makedonski biznismeni iz dijaspore, uspešni milioneri pomažu privrednicima u matičnoj zemlji? O najvećem ekonomskom samitu u S. Makedoniji, Nikica Mojsoska Blaževska, predsednica organizacije „Makedonija 2025“. Pravnik i nekadašnji generalnu sekretar Vlade Crne Gore Boris Marić o pravnim procedurama za eventualno povlačenje priznanja Kosova - koliko je to realna mogućnost?
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto roditelji dece sa autizmom i retkim bolestima često postaju i lekari i terapeuti i istraživači? Zašto ne postoji univerzalna terapija i koliko je svako dete priča za sebe i koliko je teško kada shvatite da morate sami da pronađete put pomoći svom detetu? Za emisiju „Tražim reč“ govore roditelji koji svakodnevno pokušavajući da pronađu ono što pomaže baš njihovom detetu.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto su se apostoli komunizma pretvorili u nakaze iz snova? Kako su komunisti postali grobari vlastitog dela? Da li je pad Berlinskog zida bio početak, a raspad Sovjestkog Saveza kraj komunizma - odgovore tražimo od novinara Milomira Marića, pisca kultne knjige “Deca komunizma”.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Policija u Valjevu je u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u tom gradu uhapsila D. V. (49) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo iznuda.
Policija u Nišu, u saradnji sa Policijskom upravom u Pirotu, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su državljanina Bugarske S. B. G. (61) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Direktor za komercijalu i strategiju u nacionalnoj avio-kompaniji Er Srbija, Boško Rupić, izjavio je da ne postoji nijedan avio-prevoznik u svetu koji ne oseća aktuelnu krizu u avio-industriji, ali da će kompanija nastaviti da održava prisustvo na tržištima na kojima posluje.
Američki strateški bombarder nove generacije "B-21 Raider", kojeg razvija gigant "Northrop Grumman" za potrebe američkog Vazduhoplovstva (USAF), završio je proces testiranja mnogo brže nego što je bilo planirano.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o sporednim proizvodima životinjskog porekla i dobijenim proizvodima koji nisu namenjeni za ishranu ljudi trajaće do 31. maja, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je optužnicu protiv policijskog službenika Bojana Jevtića za krivična dela špijunaža i neovlašćeno držanje, kontrola ili posedovanje oružja.
Policija u Subotici rasvetlila je tešku krađu i uhapsila J. B. (53) iz Subotice, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo pljačke alata u vrednosti višoj od 200.000 dinara.
Na sednici Skupštine Srbije razmatrane su izmene izbornih zakona uz žustru raspravu i kritike iz opozicionih klupa. Komentarišući tok sednice u emisiji Stav dana narodni poslanik Branko Pavlović i advokat Dragoslav Ljubičanović saglasni su da je ključno jačanje poverenja u izborni proces.
Više od dve decenije porodice nestalih čekaju zakon koji bi im doneo pravnu zaštitu, finansijsku pomoć i institucionalno priznanje statusa. Srbija je jedina zemlja regiona bez Zakona o nestalim licima, iako je inicijativa pokrenuta još početkom 2000-ih godina.
U Požeškoj ulici na Banovom brdu došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj su automobilom udareni majka i dete, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Epidemija hantavirusa na kruzeru "MV Hondius“, u kojoj su preminule tri osobe, pokrenula je veliku međunarodnu operaciju evakuacije i izolaciju putnika.
Građani mogu da dobiju kopiju rešenja o porezu na imovinu za 2026. godinu na šalterima "Pošte Srbije" širom zemlje, saopštio je Sekretarijat za javne prihode.
Komentari (1)
NIkola
Ako je tako kako tvrdi ova persona, zašto onda imamo profesore ? Da li bi gospodin izneo podatak koliko tih pametnih studenata rukovodi svojom kućom, imanjem, pored živih roditelja ?
pre 10 meseci
0 0 Odgovori