(VIDEO) Novosađanka donirala kožu trogodišnjoj devojčici: Pokušavam da stupim u kontakt sa njom, iako znam da je dobro
Donirati sopstvenu kožu nepoznatoj osobi deluje kao najpreciznije tumačenje reči empatija. Iako je značenje pojedinih reči neretko teško precizno opisati, u pomoć dolaze dela, pa postupcima spoznajemo suštinu onoga što predstavljaju.
Pre tri godine, 12. marta, nekoliko mališana je, igrajući se, pogodilo žicu dalekovoda u Novom Sadu. Vatra je tada jednoj trogodišnjoj devojčici gotovo okončala život. Opekotine su zahvatile 80 odsto tela. Donirajući svoju kožu, u pomoć je pritekla Novosađanka Jarmila Činčurak.
"Taj dan mi je na Fejsbuku iskočila objava da za devojčicu hitno traže donaciju za donora za kožu. Bilo je veoma bitno da u roku od nekoliko dana nađu donora zato što je došlo do tog procesa da joj je koža neophodna. Tako sam bukvalno odreagovala. Prijavila sam se da budem donor, otišla sam u sredu na razgovor i rekli su mi da dođem u četvrtak. Ukoliko se niko ne javi da bude donor, rekli su da će mene uzeti u obzir. Pošto sam generalno zdrava, nemam nikakvih hroničnih oboljenja i to je bio jedan od uslova za doniranje kože", ispričala je Jarmila za Newsmax Balkans.
Više od dve hiljade ljudi u Srbiji čeka na transplantaciju nekog organa, a najveći broj je onih koji čekaju na transplantaciju bubrega. Iz godine u godinu, donora je sve manje, a sve više onih koji čekaju da im jedan poziv promeni život.
Srbija je Nacionalni dan donora dočekala sa 1.800 ljudi na listi čekanja za transplantaciju i samo 68 urađenih operacija u poslednjih godinu dana. Kampanja Ministarstva zdravlja i udruženja ima za cilj da podigne svest o važnosti doniranja organa.
Naša sagovornica se priseća tih dana, kada joj je na kraju rečeno da se niko osim nje nije pojavio.
"U četvrtak sam primljena, hospitalizovana u Tiršovoj klinici u Beogradu. U petak je odrađena transplantacija. Sa mene su uzeli kožu. Devojčici su se odmah transplantirali tu kožu i u petak sam otpuštena kući", opisala je Činčurak.
"Znam da je dobro"
I dan-danas pokušava da stupi u kontakt sa devojčicom.
"Pokušavam da dođem u kontakt sa njom. Znam da je dobro, toliko imam informaciju iz Tiršove, pošto sam u kontaktu sa kolegama koji rade tamo, da pitam kako dolazi na kontrolu, ali sa njom lično nisam, nažalost, imala kontakt", navela je humana Novosađanka.
Jarmila je dodala da joj je, kada je donela odluku da bude donor kože, ćerka pomalo bila zabrinuta. Jedni su bili oduševljeni, ali bilo je i onih koji su, kako kaže, mislili da joj nešto nije potaman, čim je to uradila.
"Kao što sada pričam o tome, tako sam i tada spontano donela odluku. Bilo mi je strašno da stvarno za jedan život nema ko da se izbori. A to ništa ne koštal. Ne košta ni osmeh, ni ruka koju nekome pružimo. Ona je dobila moju kožu, u suštini, kao da je dobila deo moje energije da se toliko dobro oporavi", istakla je Jarmila Činčurak.
Trogodišnja devojčica je, zahvaljujući Jarmilinoj koži, nastavila da živi, da se igra, uči i korača u nove avanture.
U emisiji GradjaNIN između ostalog pitaćemo profesora Fakulteta političkih nauka u Beogradu Bojana Vranića šta možemo da očekujemo od 1. novembra kada bi trebalo da počne počne nova akademska godina i šta je to moguća “koalicija nevoljnih”. U drugom delu emisije o stanju u kulturi razgovaraćemo sa Miroslavom Mogorovićem, filmskim producentom i programskim direktorom FEST-a
specijal
01:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3 (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Zbog čega Tramp sebe naziva predsednikom Evrope I kako u Briselu to doživljavaju? Može li Evropa bez Amerike? Konačnih 15% carine na evropske proizvode koji se izvoze u SAD – predaja Evrope ili ne ? Gosti: Aleksandar Pavić, politikolog i Saša Adamović, istoričar
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako razlikovati običnu zaboravnost od početka Alchajmera? Zašto je važno da shvatimo da je Alchajmer bolest cele porodice i ko više pati, oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju? Možemo li se na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? Za emisiju “Tražim reč“ govore prof. dr Elka Stefonova, Nada Satarić, Ratomir Rale Damjanović autor knjige pripovedaka “Alchajmer kafe” i članovi porodica obolelih od Alchajmerove bolesti.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policija je odredila zadržavanje do 48 sati Ž. G. (30) zbog sumnje da je drvenom palicom pretukao G. L. (45).
Roditelji učenika Vazduhoplovne akademije završili su okupljanje ispred i u prostorijama škole kada su prostorije napustili i oni koji su se, kako kažu roditelji, predstavili kao privremeni članovi Školskog odbora i v.d. direktora.
Kazneno-popravna ustanova "Šuto Orizari", poznata i kao Šutka, u protekloj godini doživela je značajne promene u svom funkcionisanju. Direktor Boban Utkovski u intervjuu za Stav regiona naglasio je da najveći izazov nisu fizički zidovi zatvora, već upravljanje ljudima - pritvorenicima i zaposlenima.
Srpska diplomatija odigrala je ključnu ulogu u evakuaciji palestinskih novinara koji rade za američki NBC i članova njihovih porodica iz Gaze. Kako je sve izgledalo iza kulisa, otkriva ambasador Srbije u SAD Dragan Šutanovac u razgovoru sa našim dopisnikom iz Vašingtona Ognjenom Medićem.
U Srbiji će biti nestabilno vreme sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom, koji će posle podne biti izraženiji, sa većom količinom padavina za kratak vremenski period, pojavom grada, jakim i olujnim vetrom u zoni najintenzivnijih grmljavinskih procesa, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je u jednom trenutku tokom šetnje građana protiv blokada na Voždovcu došlo do manjeg incidenta kada su građani okupljeni na poziv zborova hteli da zvižde, ali da su pobegli, i da su se krili iza policije.
U organizaciji Centra za društvenu stabilnost održano je širom Srbije 125 prijavljenih javnih okupljanja pod nazivom "Građani protiv blokada", kojima je prisustvovalo oko 144.000 građana, rekao je na konferenciji za medije pomoćnik direktora policije Vladan Radosavljević.
Autorski tekst o političkoj situaciji u Srbiji, koji je novinska agencija AP objavila u subotu, 13. septembra, a koji su preneli inostrani mediji, uključujući Vašington post, uzburkao je javnost.
Predlog zakona o dopunama Zakona o izvršenju i obezbeđenju radi efikasnije primene zaštite prava na porodični dom upućen je u u skupštinsku proceduru, izjavio je u intervjuu za "Stav nedelje" ministar pravde Republike Srbije Nenad Vujić.
U gradovima i opštinama Srbije okupili su se građani koji se protive blokadama, jer im, kako kažu, ometaju funkcionisanje i žele da se vrate normalan život, rad i učenje. Na Voždovcu je, gde se protestnoj šetnji pridružio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, bilo napeto, a policija je intervenisala.
Protest pod sloganom "Javna dobra su vrednost, a ne roba" počeo je na beogradskom trgu Slavija i na početku su pročitani zahtevi učesnika, koji se protive privatizaciji ključnih državnih sistema.
Skup građana koji se protive blokadama, a na koji je pozvao Centar za društvenu stabilnost trebalo bi da počne u Petrovaradinu, dok su, s druge strane, kontraskup pod sloganom "Marš iz moje avlije" na istom mestu najavili studenti u blokadi i Zborovi građana Novog Sada.
Zaposleni i roditelji u srednjoj školi "Vazduhoplovna akademija" optužili su nadležne u ovoj obrazovnoj ustanovi za protivpravno oduzimanje imovine u Vršcu i Beogradu i istakli da škola sa tradicijom dugom 100 godina ne može da se koristi za nelegalne radnje.
Komentari (0)