(VIDEO) Jedni u izobilju, drugi "krpe kraj s krajem": Razlika između najviše i najniže penzije veća je od 100.000 dinara
Kako žive naši najstariji sugrađani penzioneri? Neki dobro, a neki jedva sastavljaju kraj s krajem. Razlika između najvećih i najmanjih penzija u Srbiji je veća od 100.000 dinara, pokazuje statistika. Kako ublažiti ove razlike i ima li pomaka u poboljšanju položaja najsiromašnijih penzionera?
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna penzija u Srbiji je 50.684 dinara. Iako taj iznos ne dostiže 50 odsto od prosečne plate, to je duplo veća cifra od onih najnižih penzija koje prima sedam odsto penzionera ili 127.000 najstarijih sugrađana.
Među njima ima i onih sa 16.000 dinara, a i onih sa 11.000 i 25.000 dinara. Statistika kaže da je njihov prosek 22.000. Isto toliko je i onih sa penzijom od preko 100.000 dinara, otkriva statistika.
"Nama penzionerima, pored osnovnih životnih namirnica potrebno je izdvojiti i za lekove. Slažem se da ima onih koji su se obezbedili. Ima ona uzrečica 'da te ne pita starost gde ti je bila mladost'. Međutim, ima i populacija sa najnižim primanjima i to bi trebalo nekako da se koriguje", kaže Ljiljana Stamenković, penzionerka iz Beograda.
Printscreen: Newsmax Balkans
Povećava se broj penzionera - ove godine veći je za oko 6.000 u odnosu na pre dve godine. Povećaće se i penzije za 10 odsto, najavljeno je, a zajedno sa njima i jaz između najviše i najniže penzije.
"Pisma smo slali vladi i ministarstvu da se posebno povećaju penzije koje su niže od proseka, znači od 50.000 dinara, da one idu u paket posebnih povećanja mimo osalih penzionera", poručuje Miloš Grabundžija, predsednik Sindikata penzionera Srbije Nezavisnost.
Printscreen: Newsmax Balkans
Najveće penzije u proseku imaju penzioneri u beogradskoj opštini Savski venac, oko 80.000 dinara, najniža je u opštini Malo Crniće, 25.855 dinara, a u stopu je prate penzioneri opštine Žabari, pa Varvarin, gde je prosek 30.000 dinara.
Sistemskih pomaka u cilju poboljšanja položaja najsiromašnijih penzionera ima, u vidu većih izdvajanja iz budžeta za solidarnu pomoć i banjsko lečenje.
"Tu se vodi dosta solidna politika, jer je u prošloj godini 22.000 penzionera upućeno u banje, a i sada i ove godine oko 22.000 penzionera upućeno u 10 dana besplatne banje. To smo uspeli da se izdejstvuje u vladi, da se izmeni zakon, da se poveća stopa izdvajanja za društveni standard penzionera", navodi Grabundžija.
U Srbiji je u aprilu bilo 1.657.668 penzionera, što je za 119 više nego u decembru 2024. godine, a za 6.353 više nego u decembru 2023. godine, kada ih je bilo 1.651.315, navodi se u najnovijem broju "Glasa osiguranika", glasila Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.
U okviru programa dodele solidarne pomoći za 2025. planirana je dodela oko 75.000 paketa pomoći za penzionere čija penzija ne prelazi 27.711,33 dinara.
Za ovaj vid pomoći iz budžeta je izdvojeno 180 miliona dinara, dok je prošle godine za ove namene utrošeno 111 miliona dinara.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Beogradska policija je na Mašinskom fakultetu u Beogradu otkrila veću količinu različitih droga i obavestila nadležno tužilaštvo u tom gradu, saznaje Newsmax Balkans.
Profesor FPN u penziji Slobodan Samardžić smatra da je dijalog u Srbiji odavno mrtav, jer vlast zasnovana na ličnoj moći ne trpi slabost ni kritiku. "Protesti nisu plaćeni projekat, već posledica unutrašnjih slabosti koje vlast koristi da dodatno uguši svaki pokušaj dijaloga", poručio je u Sintezi.
Premijer Srbije Đuro Macut poručio je na obeležavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave i jubileja 150 godina od "Nevesinjske puške" u Beogradu, da snaga srpskog naroda uvek mora da počiva na jedinstvu i slozi, kao i na jasnom cilju i idealu kome se mora stremiti.
Sve više dece u Evropi postaje kratkovido. Procenjuje se da će do 2050. godine čak 70 odsto mališana imati miopiju, a glavni krivci su telefoni, tableti i računari. Suve i umorne oči, peckanje, glavobolje, sve slabiji vid, posledice su prekomernog gledanja u ekran.
Pošto je skoro 32.000 građana podržalo inicijativu Narodne stranke za skupštinsku raspravu o radu Zagorke Dolovac, lider te partije, advokat Vladimir Gajić, kaže za Newsmax Balkans da je ona retka tema oko koje su svi saglasni - i vlast i opozicija i neutralni građani, kao i studenti.
Prokupačko selo Žitni Potok, pretrpelo je ogromnu štetu od katastrofalnih požara, koji su zadesili Toplički kraj u julu. Za nekoliko sati izgorelo je 17 stambenih jedinica, kuća i više od 35 pomoćnih objekata. Pomoć države do sada su dobila četiri domaćinstva, dok ostali čekaju prvostepena rešenja.
Bibliobus ili biblioteka na točkovima već 15 godina učestvuje u misiji razvoja kulture čitanja, obilazeći 12 udaljenih naselja u Kladovu i podstičući ljubav prema čitanju kod dece uzrasta od šest do 15 godina.
Pripadnici Kosovske policije uhapsili su, na administrativnim prelazu Bela Zemlja, D. N, pod sumnjom da je počinio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1999. godine.
Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je na sastanku sa ministarkom spoljnih poslova Finske i predsedavajućom Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Elinom Valtonen da Srbija veoma ceni podršku koju joj OEBS pruža u reformskom procesu i na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu isključili su iz saobraćaja dvadesetogodišnjeg vozača "ševroleta" koji je oko 14 časova na auto-putu Beograd-Niš, u blizini naplatne rampe "Požarevac", vozio u suprotnom smeru.
Komentari (0)