(VIDEO) Jedni u izobilju, drugi "krpe kraj s krajem": Razlika između najviše i najniže penzije veća je od 100.000 dinara
Kako žive naši najstariji sugrađani penzioneri? Neki dobro, a neki jedva sastavljaju kraj s krajem. Razlika između najvećih i najmanjih penzija u Srbiji je veća od 100.000 dinara, pokazuje statistika. Kako ublažiti ove razlike i ima li pomaka u poboljšanju položaja najsiromašnijih penzionera?
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna penzija u Srbiji je 50.684 dinara. Iako taj iznos ne dostiže 50 odsto od prosečne plate, to je duplo veća cifra od onih najnižih penzija koje prima sedam odsto penzionera ili 127.000 najstarijih sugrađana.
Među njima ima i onih sa 16.000 dinara, a i onih sa 11.000 i 25.000 dinara. Statistika kaže da je njihov prosek 22.000. Isto toliko je i onih sa penzijom od preko 100.000 dinara, otkriva statistika.
"Nama penzionerima, pored osnovnih životnih namirnica potrebno je izdvojiti i za lekove. Slažem se da ima onih koji su se obezbedili. Ima ona uzrečica 'da te ne pita starost gde ti je bila mladost'. Međutim, ima i populacija sa najnižim primanjima i to bi trebalo nekako da se koriguje", kaže Ljiljana Stamenković, penzionerka iz Beograda.
Printscreen: Newsmax Balkans
Povećava se broj penzionera - ove godine veći je za oko 6.000 u odnosu na pre dve godine. Povećaće se i penzije za 10 odsto, najavljeno je, a zajedno sa njima i jaz između najviše i najniže penzije.
"Pisma smo slali vladi i ministarstvu da se posebno povećaju penzije koje su niže od proseka, znači od 50.000 dinara, da one idu u paket posebnih povećanja mimo osalih penzionera", poručuje Miloš Grabundžija, predsednik Sindikata penzionera Srbije Nezavisnost.
Printscreen: Newsmax Balkans
Najveće penzije u proseku imaju penzioneri u beogradskoj opštini Savski venac, oko 80.000 dinara, najniža je u opštini Malo Crniće, 25.855 dinara, a u stopu je prate penzioneri opštine Žabari, pa Varvarin, gde je prosek 30.000 dinara.
Sistemskih pomaka u cilju poboljšanja položaja najsiromašnijih penzionera ima, u vidu većih izdvajanja iz budžeta za solidarnu pomoć i banjsko lečenje.
"Tu se vodi dosta solidna politika, jer je u prošloj godini 22.000 penzionera upućeno u banje, a i sada i ove godine oko 22.000 penzionera upućeno u 10 dana besplatne banje. To smo uspeli da se izdejstvuje u vladi, da se izmeni zakon, da se poveća stopa izdvajanja za društveni standard penzionera", navodi Grabundžija.
U Srbiji je u aprilu bilo 1.657.668 penzionera, što je za 119 više nego u decembru 2024. godine, a za 6.353 više nego u decembru 2023. godine, kada ih je bilo 1.651.315, navodi se u najnovijem broju "Glasa osiguranika", glasila Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.
U okviru programa dodele solidarne pomoći za 2025. planirana je dodela oko 75.000 paketa pomoći za penzionere čija penzija ne prelazi 27.711,33 dinara.
Za ovaj vid pomoći iz budžeta je izdvojeno 180 miliona dinara, dok je prošle godine za ove namene utrošeno 111 miliona dinara.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Ambasador Srbije u Australiji Rade Stefanović izjavio je da nema informacija da među stradalima i povređenima u terorističkom napadu u Sidneju ima državljana Srbije.
Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji je ukupno registrovano 8.666 slučajeva oboljenja sličnih gripu, a intenzitet virusne aktivnosti je nizak, izjavila je doktorka Dragana Plavša, epidemiolog tog instituta.
Policija u Zaječaru uhapsila je M. K. (17), M. Đ. (23) i L. L. (27) iz okoline Zaječara, zbog postojanja osnova sumnje da su 13. decembra na jednom stovarištu u Zaječaru, usmrtili tridesetsedmogodišnjeg radnika nakon što su ukrali televizor i pokušali da ukradu sef sa novcem iz stovarišta.
Ujutru i pre podne u nizijama, duž rečnih dolina i po kotlinama očekuju se magla i niska oblačnost, koja će se ponegde na severu zemlje zadržati veći deo dana, najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Jedna osoba je teže, a druga lakše povređena u udesu teretnog i putničkog vozila koji se u popodnevnim satima dogodio na putu Sombor-Bezdan, saznaje Tanjug.
Pokrenut Javni poziv za izradu Zakona roditelj-negovatelj. Da li je ovo korak ka konačnom rešavanju ovog problema? Gde je Srbija između istoka i zapada i koliko će pitanje ulaska Srbije u Evropsku uniju biti važno na izborima naredne godine?
Od 1. januara vatromet u Holandiji postaje prošlost - doneta je odluka o zabrani upotrebe pirotehnike, nakon godina upozorenja na povrede, štetu i opasnost po javnu bezbednost. Može li se ovakav scenario dogoditi i u Srbiji?
Komentari (0)