(VIDEO) Velike reforme penzionih sistema u zemljama u EU: "Promene u Srbiji uglavnom išle na štetu penzionera"
Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.
Velike reforme penzionih sistema pripremaju se u Nemačkoj, Češkoj i Austriji. Nova pravila menjaju pravila igre za milione građana. Mlađe generacije očekuje duži radni vek, dok radnici u fizički zahtevnim zanimanjima mogu da računaju na raniji odlazak u penziju.
Istovremeno, povećavaju se penzije za negovatelje. I dok evropske vlade sve ozbiljnije rade na dugoročnim rešenjima, prema rečima sagovornice Newsmax Balkans televizije, u Srbiji se slične ideje tek naslućuju, bez konkretnih poteza.
Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, isplata penzija za april počeće 6. maja, kada će primanja početi da pristižu korisnicima iz kategorije samostalnih delatnosti, kao i vojnim i poljoprivrednim penzionerima.
Broj penzionera u Srbiji smanje u poslednjih deset godina za više od 80.000, pokazuju zvanični podaci Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prema kojima je u decembru 2014. godine na platnom spisku fonda bilo 1.739.162 penzionera, a u decembru prošle godine 1.657.549.
"Iako svi želimo promene, iskustvo nas uči da one retko budu u korist starijih građana. Svaka reforma mora da se oslanja na analizu i precizno sprovođenje", navela je Šantić.
Nemačka i Rusija kreću s uplatama još u detinjstvu
Jedan od predloga nemačkog modela koji je izazvao pažnju odnosi se na početak uplate penzionog osiguranja već od devete godine života deteta. Time bi roditelji doprinosili budućem penzionom fondu svoje dece.
U Rusiji je model još radikalniji - tamo se već od rođenja deteta svakog meseca izdvaja po jedna rublja za penzijski fond, što na nivou cele zemlje čini ozbiljan kapital za buduće generacije.
"To su primeri kako države dugoročno planiraju održivost penzionih fondova. Kod nas, svaka ideja o reformi nailazi na sumnje, priče o prevarama, o nemogućnosti kontrole. A zapravo, sve je moguće ako postoji volja i ozbiljna državna strategija", istakla je naša sagovornica.
U Srbiji granica raste, ali sistem ne prati potrebe
Trenutno u Srbiji muškarci u penziju odlaze sa 65 godina života i 40 godina staža, dok se za žene granica svake godine povećava za dva meseca i trenutno iznosi 63 godine i deset meseci. Do 2032. godine, očekuje se izjednačavanje uslova za oba pola.
Foto: Newsmax Balkans
Ipak, Šantić upozorava da takav sistem zanemaruje realnost života žena.
"Žene rade tri posla - u firmi, u kući i podižu decu. Pomeranje granice bez uvažavanja te činjenice je neodgovorno", objasnila je sagovornica naše televizije.
Zahtevi bez odgovora države
Penzioneri ne traže samo veće penzije, već i sistemsku podršku u starosti. Geronto-domaćice, dnevni boravci, državni domovi za negu - sve su to zahtevi koji još ne nalaze odgovor države.
"Nismo svi za dom, ali treba da postoji opcija. Privatni domovi su često neodrživi, zato verujemo državi. I zato tražimo sistemsku sigurnost", poručila je predsednica udruženja.
Reforma u Srbiji - prazna obećanja
Za razliku od Evrope, gde se reforme pripremaju na osnovu analiza i javne rasprave, u Srbiji se, kako je rekla Šantić, i dalje najavljuju socijalne penzije i druge mere pred izbore, bez realizacije nakon toga.
Kako je navela, kod nas se sve svodi na izjave bez pokrića. Ipak, ako postoji volja, moguće je napraviti održiv sistem. Problem je što se retko ide dalje od predizbornih obećanja.
Kako je Nikola Tesla egzistirao u višoj ravni duha? Zašto je pripadao vremenu koje još nije postojalo? Da li je Tesla univerzalno načelo kome čovečanstvo još uvek teži? Zašto je postao mit i simbol ljudske nade? O Nikoli Tesli kao svedoku večnosti i metafizičkoj dimenziji savremene civilizacije, odgovore tražimo od psihologa, profesora Žarka Trebješanina.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-DECA PIREJA BULJKES
Veza Grka i Srba je u XX veku, u vreme Titove Jugoslavije, bila u znaku bratskih veza, ali i složenih državnih odnosa koji su dovodili i do potpunog zahlađenja u prijateljstvu dva naroda. Posle Drugog svetskog rata u Grčkoj je počeo građanski rat, a komunisti koji su izgubili u tom ratu novo utočište pronašli su u SFRJ kao izbeglice. Njihov centar postaje Buljkes, grad nedaleko od Novog Sada u kome stvaraju državu u državi koju je kontrolisala UDBA. U isto vreme oko 20 hiljada grčke dece, čiji roditelji ne žele da budu vaspitana u rojalističkom duhu, odlazi put Jugoslavije i završava u domovima širom SFRJ koja je tada optužena za otmicu grčke dece. Preživeli svedoci, Grci koji i danas žive u Srbiji, njihovi potomci, ali i istoričari koji su pisali o tim događajima, pričaju kako je izgledalo vreme u kome su Kraljevina Grčka i SFRJ vodili propagandni rat. Šta se dogodilo sa grčkom decom i Grcima iz Buljkesa u periodu od 1945. do 1949. tema je dokumentarnog filma "Deca Pireja" koji otkriva turbulentnu istoriju dve zemlje. Pogledajte DEKADE - DECA PIREJA: Grčke izbeglice u Srbiji
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRKA
“Monaški kuvar“ vodi vas u manastir Krka, zadužbinu Jelene Nemanjić Šubić, sestre cara Dušana. Zavirite u katakombe iz prvog veka i saznajte šta se to duhovno „kuva“ na mestu gde je sveti apostol Pavle propovedao Dalmatincima.
dokumentarni
07:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
Žena na koju je palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica podlegla je povredama uprkos brzoj intervenciji medicinske ekipe, rečeno je za portal Klix.ba u Hitnoj pomoći u Sarajevu.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Božićni praznici u Srbiji čine čitav niz običaja, od Tucindana i Badnjeg dana, do samog Božića 7. januara. Od rituala i porodičnih okupljanja, preko narodnih verovanja i simbolike hrane, do svetih običaja - praznici su ogledalo naše kulture i identiteta.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Kosovski minstar odbrane Ejup Maćedonci izjavio je da je u Prištinu stigla nova isporuka protivoklopnih raketnih sistema OMTAS, ugovorenih sa Turskom u decembru 2023. godine.
Ljudi vekovima tragaju za eliksirom mladosti, a neki srećnici uspevaju da prkose prirodi. Jedna od njih je i Manasija Milenković, najstarija Kragujevčanka, koja je 2025. proslavila 104. rođendan.
Doktorka Gordana Pavlović iz Hitne pomoći izjavila je da je ta služba od sedam do 18 časova imala 34 intervencije na javnom mestu, od kojih se 30 odnosilo na ortopedske povrede i apelovala na građane da obrate pažnju zbog vremenskih uslova.
Kosovska policija zabranila je u centru Severne Mitrovice postavljanje transparenta sa natpisom "Mir božji, Hristos se rodi". Nakon toga su vratili transparent i on je postavljen na trgu.
Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) objavio je da nije istina da zdravstvenim ustanovama nedostaju infuzioni rastvori i da je preduzeo neophodne mere iz svoje nadležnosti kako bi se lečenje pacijenata obavljalo neometano.
Usled kontinuiranih padavina tokom proteklih nekoliko dana došlo do poplava u zapadnom i centalnom delu Kosova. Poplavama su pogođene opštine Đakovica, Junik, Dečani, Mališevo, Klina, Glogovac, ali i Priština. U Glogovcu je evakuisano 20 ugroženih porodica.
Komentari (0)