(VIDEO) Velike reforme penzionih sistema u zemljama u EU: "Promene u Srbiji uglavnom išle na štetu penzionera"

Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.

Autor:

M. K.

15.05.2025. 18:57

(VIDEO) Velike reforme penzionih sistema u zemljama u EU: "Promene u Srbiji uglavnom išle na štetu penzionera"

Velike reforme penzionih sistema pripremaju se u Nemačkoj, Češkoj i Austriji. Nova pravila menjaju pravila igre za milione građana. Mlađe generacije očekuje duži radni vek, dok radnici u fizički zahtevnim zanimanjima mogu da računaju na raniji odlazak u penziju. 

Istovremeno, povećavaju se penzije za negovatelje. I dok evropske vlade sve ozbiljnije rade na dugoročnim rešenjima, prema rečima sagovornice Newsmax Balkans televizije, u Srbiji se slične ideje tek naslućuju, bez konkretnih poteza.

"Iako svi želimo promene, iskustvo nas uči da one retko budu u korist starijih građana. Svaka reforma mora da se oslanja na analizu i precizno sprovođenje", navela je Šantić.

Nemačka i Rusija kreću s uplatama još u detinjstvu

Jedan od predloga nemačkog modela koji je izazvao pažnju odnosi se na početak uplate penzionog osiguranja već od devete godine života deteta. Time bi roditelji doprinosili budućem penzionom fondu svoje dece.

U Rusiji je model još radikalniji - tamo se već od rođenja deteta svakog meseca izdvaja po jedna rublja za penzijski fond, što na nivou cele zemlje čini ozbiljan kapital za buduće generacije.

"To su primeri kako države dugoročno planiraju održivost penzionih fondova. Kod nas, svaka ideja o reformi nailazi na sumnje, priče o prevarama, o nemogućnosti kontrole. A zapravo, sve je moguće ako postoji volja i ozbiljna državna strategija", istakla je naša sagovornica.

U Srbiji granica raste, ali sistem ne prati potrebe

Trenutno u Srbiji muškarci u penziju odlaze sa 65 godina života i 40 godina staža, dok se za žene granica svake godine povećava za dva meseca i trenutno iznosi 63 godine i deset meseci. Do 2032. godine, očekuje se izjednačavanje uslova za oba pola.

Foto: Newsmax Balkans

Ipak, Šantić upozorava da takav sistem zanemaruje realnost života žena.

"Žene rade tri posla - u firmi, u kući i podižu decu. Pomeranje granice bez uvažavanja te činjenice je neodgovorno", objasnila je sagovornica naše televizije.

Zahtevi bez odgovora države

Penzioneri ne traže samo veće penzije, već i sistemsku podršku u starosti. Geronto-domaćice, dnevni boravci, državni domovi za negu - sve su to zahtevi koji još ne nalaze odgovor države.

"Nismo svi za dom, ali treba da postoji opcija. Privatni domovi su često neodrživi, zato verujemo državi. I zato tražimo sistemsku sigurnost", poručila je predsednica udruženja.

Reforma u Srbiji - prazna obećanja

Za razliku od Evrope, gde se reforme pripremaju na osnovu analiza i javne rasprave, u Srbiji se, kako je rekla Šantić, i dalje najavljuju socijalne penzije i druge mere pred izbore, bez realizacije nakon toga.

Kako je navela, kod nas se sve svodi na izjave bez pokrića. Ipak, ako postoji volja, moguće je napraviti održiv sistem. Problem je što se retko ide dalje od predizbornih obećanja.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)