(VIDEO) Velike reforme penzionih sistema u zemljama u EU: "Promene u Srbiji uglavnom išle na štetu penzionera"
Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.
Velike reforme penzionih sistema pripremaju se u Nemačkoj, Češkoj i Austriji. Nova pravila menjaju pravila igre za milione građana. Mlađe generacije očekuje duži radni vek, dok radnici u fizički zahtevnim zanimanjima mogu da računaju na raniji odlazak u penziju.
Istovremeno, povećavaju se penzije za negovatelje. I dok evropske vlade sve ozbiljnije rade na dugoročnim rešenjima, prema rečima sagovornice Newsmax Balkans televizije, u Srbiji se slične ideje tek naslućuju, bez konkretnih poteza.
Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, isplata penzija za april počeće 6. maja, kada će primanja početi da pristižu korisnicima iz kategorije samostalnih delatnosti, kao i vojnim i poljoprivrednim penzionerima.
Broj penzionera u Srbiji smanje u poslednjih deset godina za više od 80.000, pokazuju zvanični podaci Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prema kojima je u decembru 2014. godine na platnom spisku fonda bilo 1.739.162 penzionera, a u decembru prošle godine 1.657.549.
"Iako svi želimo promene, iskustvo nas uči da one retko budu u korist starijih građana. Svaka reforma mora da se oslanja na analizu i precizno sprovođenje", navela je Šantić.
Nemačka i Rusija kreću s uplatama još u detinjstvu
Jedan od predloga nemačkog modela koji je izazvao pažnju odnosi se na početak uplate penzionog osiguranja već od devete godine života deteta. Time bi roditelji doprinosili budućem penzionom fondu svoje dece.
U Rusiji je model još radikalniji - tamo se već od rođenja deteta svakog meseca izdvaja po jedna rublja za penzijski fond, što na nivou cele zemlje čini ozbiljan kapital za buduće generacije.
"To su primeri kako države dugoročno planiraju održivost penzionih fondova. Kod nas, svaka ideja o reformi nailazi na sumnje, priče o prevarama, o nemogućnosti kontrole. A zapravo, sve je moguće ako postoji volja i ozbiljna državna strategija", istakla je naša sagovornica.
U Srbiji granica raste, ali sistem ne prati potrebe
Trenutno u Srbiji muškarci u penziju odlaze sa 65 godina života i 40 godina staža, dok se za žene granica svake godine povećava za dva meseca i trenutno iznosi 63 godine i deset meseci. Do 2032. godine, očekuje se izjednačavanje uslova za oba pola.
Foto: Newsmax Balkans
Ipak, Šantić upozorava da takav sistem zanemaruje realnost života žena.
"Žene rade tri posla - u firmi, u kući i podižu decu. Pomeranje granice bez uvažavanja te činjenice je neodgovorno", objasnila je sagovornica naše televizije.
Zahtevi bez odgovora države
Penzioneri ne traže samo veće penzije, već i sistemsku podršku u starosti. Geronto-domaćice, dnevni boravci, državni domovi za negu - sve su to zahtevi koji još ne nalaze odgovor države.
"Nismo svi za dom, ali treba da postoji opcija. Privatni domovi su često neodrživi, zato verujemo državi. I zato tražimo sistemsku sigurnost", poručila je predsednica udruženja.
Reforma u Srbiji - prazna obećanja
Za razliku od Evrope, gde se reforme pripremaju na osnovu analiza i javne rasprave, u Srbiji se, kako je rekla Šantić, i dalje najavljuju socijalne penzije i druge mere pred izbore, bez realizacije nakon toga.
Kako je navela, kod nas se sve svodi na izjave bez pokrića. Ipak, ako postoji volja, moguće je napraviti održiv sistem. Problem je što se retko ide dalje od predizbornih obećanja.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U desetoj emisiji serijala Put znanja govorimo o predmetima koje svakodnevno koristimo, a koji, iako deluju bezazleno, mogu sadržati supstance potencijalno štetne po zdravlje. Kroz stručno vođene razgovore otkrivamo gde se ovi rizici najčešće nalaze i kako se ispoljavaju u praksi. Razumevanjem hemije naše svakodnevice stičemo mogućnost da pravovremeno reagujemo i donosimo informisane, odgovorne odluke koje direktno utiču na naše zdravlje i životnu sredinu.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Postoji li veza između digitalnog nasilja i ulaska maloletnih lica u kriminal? Kako izbeći zamke društvenih mreža koje su postale idealan prostor za vrbovanje mladih? Šta se krije u algoritmima digitalnog sveta? Čine li tehnološke kompanije dovoljno da zaštite maloletnike? Za emisiju “Tražim reč“ govore direktorka Udruženja “Globalna bezbednost“ Milica Mladenović, predsednik Strukovnog udruženja sektora bezbednosti Dejan Milutinović i Ivan Miletić iz Udruženja Zaustavljači zločina.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U desetoj epizodi jedine emisije koja vam plaća da putujete, Dušan vas posle prelepog Pariza, vodi u svetski epicentar mode i dizajna... Milano! "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" vas premešta iz jednog centra Evrope u drugi.
U saradnji Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i Uprave kriminalističke policije Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapšena je R. Ž, bivša direktorka Centra za socijalni rad (CSR) opštine Stara Pazova, pod sumnjom da je zloupotrebom oštetila budžet Srbije za više od 1,5 miliona dinara.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Mladić i devojka stari 19 godina poginuli su u saobraćajnoj nesreći kada je njihov automobil sleteo s puta u kanal u naselju Busije kod Batajnice, rečeno je Tanjugu u Hitnoj pomoći.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je na predizbornom skupu liste "Aleksandar Vučić – Aranđelovac, naša porodica" u Aranđelovcu da će biti zadovoljan samo ako SNS ubedljivo pobedi na izborima 29. marta u svih deset lokalnih samouprava, pozvavši građane da ujedinjeni izađu na glasanje.
Skoro da ne prođe dan, a da ne stigne vest o teškoj saobraćajnoj nezgodi. Statistika pokazuje da je samo u prva dva meseca ove godine na putevima u Srbiji stradalo 60 osoba, a godišnje pogine više od 100 mladih.
Policija u Beogradu uhapsila je M. G. (44), zbog sumnje da je u beogradskom naselju Mirijevo napao političke aktiviste i time izvršio krivično delo nasilničko ponašanje.
Povodom godišnjice studentskog poziva građanima da se u svojim opštinama udruže u zborove, organizovana je manifestacija "Svi u zborove", u okviru koje se održavaju Beogradski marš i Beogradski bazar u Studentskom parku.
Ljudi koji su napustili svoje poslove ostali su bez finansijske stabilnosti zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, rekao je za emisiju Stav nedelje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Gradska uprava Novog Sada za građevinsko zemljište i investicije raspisala je novi konkurs za dizajn spomenika stradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu 1. novembra 2024. godine, u kojem je poginulo 16 osoba, a jedna teško povređena.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas pozdravila je sporazum o civilnoj evidenciji i Zakonu o strancima koji je, sa nekoliko dodatnih mera, postignut na sastanku između specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Petera Sorensena i kosovskog premijera Aljbina Kurtija.
Prema novom istraživanju percepcije građana koje je sproveo Ekonomski fakultet u Nišu, kroz evropski projekat UR-WISE, Sombor je proglašen za najbolji grad za život u Srbiji. Dok su se manji gradovi poput Šapca i Pirota našli u samom vrhu, gradovi sa najviše stanovnika zauzeli su niske pozicije.
Predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslav Aleksić poručio je da su Kosovo i Metohija za njega deo Srbije, ali je istakao da je na delu "tiho puzajući proces razvlašćivanja države Srbije na teritoriji Kosova".
Komentari (0)