(VIDEO) Velike reforme penzionih sistema u zemljama u EU: "Promene u Srbiji uglavnom išle na štetu penzionera"
Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.
Velike reforme penzionih sistema pripremaju se u Nemačkoj, Češkoj i Austriji. Nova pravila menjaju pravila igre za milione građana. Mlađe generacije očekuje duži radni vek, dok radnici u fizički zahtevnim zanimanjima mogu da računaju na raniji odlazak u penziju.
Istovremeno, povećavaju se penzije za negovatelje. I dok evropske vlade sve ozbiljnije rade na dugoročnim rešenjima, prema rečima sagovornice Newsmax Balkans televizije, u Srbiji se slične ideje tek naslućuju, bez konkretnih poteza.
Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, isplata penzija za april počeće 6. maja, kada će primanja početi da pristižu korisnicima iz kategorije samostalnih delatnosti, kao i vojnim i poljoprivrednim penzionerima.
Broj penzionera u Srbiji smanje u poslednjih deset godina za više od 80.000, pokazuju zvanični podaci Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prema kojima je u decembru 2014. godine na platnom spisku fonda bilo 1.739.162 penzionera, a u decembru prošle godine 1.657.549.
"Iako svi želimo promene, iskustvo nas uči da one retko budu u korist starijih građana. Svaka reforma mora da se oslanja na analizu i precizno sprovođenje", navela je Šantić.
Nemačka i Rusija kreću s uplatama još u detinjstvu
Jedan od predloga nemačkog modela koji je izazvao pažnju odnosi se na početak uplate penzionog osiguranja već od devete godine života deteta. Time bi roditelji doprinosili budućem penzionom fondu svoje dece.
U Rusiji je model još radikalniji - tamo se već od rođenja deteta svakog meseca izdvaja po jedna rublja za penzijski fond, što na nivou cele zemlje čini ozbiljan kapital za buduće generacije.
"To su primeri kako države dugoročno planiraju održivost penzionih fondova. Kod nas, svaka ideja o reformi nailazi na sumnje, priče o prevarama, o nemogućnosti kontrole. A zapravo, sve je moguće ako postoji volja i ozbiljna državna strategija", istakla je naša sagovornica.
U Srbiji granica raste, ali sistem ne prati potrebe
Trenutno u Srbiji muškarci u penziju odlaze sa 65 godina života i 40 godina staža, dok se za žene granica svake godine povećava za dva meseca i trenutno iznosi 63 godine i deset meseci. Do 2032. godine, očekuje se izjednačavanje uslova za oba pola.
Foto: Newsmax Balkans
Ipak, Šantić upozorava da takav sistem zanemaruje realnost života žena.
"Žene rade tri posla - u firmi, u kući i podižu decu. Pomeranje granice bez uvažavanja te činjenice je neodgovorno", objasnila je sagovornica naše televizije.
Zahtevi bez odgovora države
Penzioneri ne traže samo veće penzije, već i sistemsku podršku u starosti. Geronto-domaćice, dnevni boravci, državni domovi za negu - sve su to zahtevi koji još ne nalaze odgovor države.
"Nismo svi za dom, ali treba da postoji opcija. Privatni domovi su često neodrživi, zato verujemo državi. I zato tražimo sistemsku sigurnost", poručila je predsednica udruženja.
Reforma u Srbiji - prazna obećanja
Za razliku od Evrope, gde se reforme pripremaju na osnovu analiza i javne rasprave, u Srbiji se, kako je rekla Šantić, i dalje najavljuju socijalne penzije i druge mere pred izbore, bez realizacije nakon toga.
Kako je navela, kod nas se sve svodi na izjave bez pokrića. Ipak, ako postoji volja, moguće je napraviti održiv sistem. Problem je što se retko ide dalje od predizbornih obećanja.
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-SKRIVENA ISTORIJA I DEO (R)
Da li ste znali da se o bitci na Neretvi često kaže da je to događaj o kojem je napisano najviše mitova i neistina? Prošlo je više od 80 godina a i dalje su prisutne kontroverze koje prate bitke na Neretvi i Sutjesci. Naša istoriografija nije pružila punu istinu, a komunisti su oblikovali priče prema svojim interesima. Pridružite nam se dok otkrivamo činjenice, rušimo mitove i tražimo odgovore na pitanja koja su predugo ostala skrivena. Strogo poverljivo – emisija gde tajne postaju činjenice! Naši sagovornici su: Sreten Jakovljević, novinar i publicista, i Predrag Ostojić, istoričar. STROGO POVERLJIVO je dokumentarni serijal koji predstavlja autentične autore i njihove jedinstvene interpretacije istorijskih događaja na Balkanu. Prikazujući ključne momente, serijal stavlja Balkan u centar političkih previranja koja su oblikovala ne samo ovaj region već i Evropu i svet.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
U Londonu održan veliki protest protiv migranata. Zašto jača antimigrantsko raspoloženje u Evropi? Sjedinjene Američke Države obnavljaju strateški dijalog sa Srbijom na jesen, a prekinuli su ga sa Prištinom. Zašto je Amerika napravila zaokret u stavovima? Predsednik Aleksandar Vučić najavio izbore naredne godine. Da li je izvesnije da će biti u prvom delu godine ili u decembru?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
U kakvom je stanju pravosuđe u Srbiji? Kada nas očekuju izmene zakona koje će zabraniti izvršiteljima da oduzimaju građanima jedini dom nad glavom? Šta će nam doneti novi zakon o maloletnicima? Gost “Stava nedelje” je ministar pravde u Vladi Republike Srbije Nenad Vujić.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Čak oko 9 hiljada prvaka u Srbiji nije primilo vakcinu protiv malih boginja, zauški i rubeola ili je samo delimično vakcinisano iako je MMR vakcina koja se daje protiv tih bolesti obavezna. Zakon predviđa da deca prvu dozu prime sa navršenih godinu dana, a drugu pre polaska u školu. Našu pažnju u nedelji za nama privukla je vest da će od Nove godine usluga E Recepta biti uspostavljena u privatnom zdravstvu na isti način kao i u državnom. Jesmo li blizu izjednačavanju privatne i državne prakse i stvaranju ozbiljnoj sistema javnog zdravstva.
Dečak Viktor Kostić iz Leskovca, sa svojih osam godina, veliki je sportski talenat i potencijal, što potvrđuje više od 50 osvojenih medalja u atletici i oko 20 u fudbalu - sportovima koje uporedo trenira.
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će država predložiti zakon o legalizaciji bez komplikovane procedure koji će rešiti pitanje 4,8 miliona bespravnih objekata do Nove godine, a za oko 70 odsto objekata cena će biti ukupno 100 evra.
Savet roditelja Osnovne škole "Pavle Savić" demantovao je navode pomoćnik ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milana Pašića, koji je rekao da se redovna nastava u 1.260 osnovnoškolskih ustanova, osim u toj školi.
U sudaru dva automobila kod Beogradskog sajma, oko četiri sata, teže je povređeno pet mladih osoba, potvrđeno je za Tanjug iz Hitne pomoći. Vatrogasno-spasilačka jedinica izvukla ih je iz automobila.
U Srbiji će posle prohladnog jutra, tokom dana biti sunčano i veoma toplo za ovaj period godine, pa će najviša dnevna temperatura iznositi od 29 do 33 stepena, saopštili su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su A. I. (24) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu zatražilo je pritvor za dvoje osumnjičenih da su počinili krivična dela nasilje u porodici za koje se goni po službenoj dužnosti.
Zašto francuski predsednik Emanuel Makron otvara vrata Notr Dama usred protesta? Hoće li britansko priznavanje Palestine "povući nogu" za druge svetske sile? Šta se sve dešavalo na marginama vojne parade?
U novosadskom naselju Futog nastavljena je akcija uklanjanja nelegalne deponije i uređenja prostora, a radove su obišli ministarka zaštite životne sredine Sarom Pavkov, gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin i direktor JP "Vojvodinašume" Ronald Kokai.
Komentari (0)