(VIDEO) Velike reforme penzionih sistema u zemljama u EU: "Promene u Srbiji uglavnom išle na štetu penzionera"
Sve dosadašnje promene penzionog sistema u Srbiji uglavnom su išle na štetu penzionera, rekla je u "Preseku" predsednica Udruženja penzionera Stari grad, Snežana Šantić, upoređujući penzioni sistem u našoj državi sa drugim zemljama Evrope.
Velike reforme penzionih sistema pripremaju se u Nemačkoj, Češkoj i Austriji. Nova pravila menjaju pravila igre za milione građana. Mlađe generacije očekuje duži radni vek, dok radnici u fizički zahtevnim zanimanjima mogu da računaju na raniji odlazak u penziju.
Istovremeno, povećavaju se penzije za negovatelje. I dok evropske vlade sve ozbiljnije rade na dugoročnim rešenjima, prema rečima sagovornice Newsmax Balkans televizije, u Srbiji se slične ideje tek naslućuju, bez konkretnih poteza.
Prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, isplata penzija za april počeće 6. maja, kada će primanja početi da pristižu korisnicima iz kategorije samostalnih delatnosti, kao i vojnim i poljoprivrednim penzionerima.
Broj penzionera u Srbiji smanje u poslednjih deset godina za više od 80.000, pokazuju zvanični podaci Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prema kojima je u decembru 2014. godine na platnom spisku fonda bilo 1.739.162 penzionera, a u decembru prošle godine 1.657.549.
"Iako svi želimo promene, iskustvo nas uči da one retko budu u korist starijih građana. Svaka reforma mora da se oslanja na analizu i precizno sprovođenje", navela je Šantić.
Nemačka i Rusija kreću s uplatama još u detinjstvu
Jedan od predloga nemačkog modela koji je izazvao pažnju odnosi se na početak uplate penzionog osiguranja već od devete godine života deteta. Time bi roditelji doprinosili budućem penzionom fondu svoje dece.
U Rusiji je model još radikalniji - tamo se već od rođenja deteta svakog meseca izdvaja po jedna rublja za penzijski fond, što na nivou cele zemlje čini ozbiljan kapital za buduće generacije.
"To su primeri kako države dugoročno planiraju održivost penzionih fondova. Kod nas, svaka ideja o reformi nailazi na sumnje, priče o prevarama, o nemogućnosti kontrole. A zapravo, sve je moguće ako postoji volja i ozbiljna državna strategija", istakla je naša sagovornica.
U Srbiji granica raste, ali sistem ne prati potrebe
Trenutno u Srbiji muškarci u penziju odlaze sa 65 godina života i 40 godina staža, dok se za žene granica svake godine povećava za dva meseca i trenutno iznosi 63 godine i deset meseci. Do 2032. godine, očekuje se izjednačavanje uslova za oba pola.
Foto: Newsmax Balkans
Ipak, Šantić upozorava da takav sistem zanemaruje realnost života žena.
"Žene rade tri posla - u firmi, u kući i podižu decu. Pomeranje granice bez uvažavanja te činjenice je neodgovorno", objasnila je sagovornica naše televizije.
Zahtevi bez odgovora države
Penzioneri ne traže samo veće penzije, već i sistemsku podršku u starosti. Geronto-domaćice, dnevni boravci, državni domovi za negu - sve su to zahtevi koji još ne nalaze odgovor države.
"Nismo svi za dom, ali treba da postoji opcija. Privatni domovi su često neodrživi, zato verujemo državi. I zato tražimo sistemsku sigurnost", poručila je predsednica udruženja.
Reforma u Srbiji - prazna obećanja
Za razliku od Evrope, gde se reforme pripremaju na osnovu analiza i javne rasprave, u Srbiji se, kako je rekla Šantić, i dalje najavljuju socijalne penzije i druge mere pred izbore, bez realizacije nakon toga.
Kako je navela, kod nas se sve svodi na izjave bez pokrića. Ipak, ako postoji volja, moguće je napraviti održiv sistem. Problem je što se retko ide dalje od predizbornih obećanja.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije? Ima li u srpskom budžetu za 2026-tu dovoljno novca za potrebe države i građana? Odgovore tražimo od novinarke Radojke Nikolić. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Nakon Rumunije, novi slučaj lepre pojavio se i u Hrvatskoj. Da li guba preti i Srbiji? Kakva je situacija u Sidneju nakon terorističkog napada na plaži Bondi za Newsmax Balkans otkriće potpredsednica Saveza Srba Australije Nina Marković. O svom novom romanu "Madonin soko", ali i o novinarstvu kakvo je danas govori nam novinar i pisac Vanja Bulić.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin i v. d. upravnica Srpskog narodnog pozorišta Dragana Milošević potpisali su danas Sporazum o saradnji na realizaciji projekta "Najbolji novosadski muzičari sviraju najlepšu muziku za Novosađane", saopštili su iz SNP.
Policija u Kraljevu uhapsila je A. K. (21) i M. M. (22) iz tog grada koji se sumnjiče da su u subotu, 13. decembra, naneli telesne povrede dvojici mladića starih 19 godina ispred ugostiteljskog objekta u Kraljevu.
Zet američkog predsednika Donalda Trampa i investitor Džared Kušner povukao se iz planiranog projekta izgradnje hotela u Beogradu, nakon što je on izazvao proteste i zbog optužnog predloga protiv visokopozicioniranog srpskog političara, preneo je Volstrit džurnal.
Visokoškolske ustanove će od 1. januara sva plaćanja vršiti preko sistema SPIRI, kako to već duže vreme rade osnovne i srednje škole. Suština je da država ima uvid u trošenje namenjenih budžetskih sredstava.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozvalo je građane da prihranjuju ptice, jer prihrana i njihovo posmatranje imaju i dokazano pozitivan uticaj na mentalno zdravlje ljudi.
Nedavna ispitivanja pokazala su prekomernu migraciju olova i kadmijuma iz keramičkih šolja sa tržišta Srbije. Laboratorijska ispitivanja, koja je obavio Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" utvrdila su da 17 odsto testiranih šolja nije ispunilo zahteve važećeg pravilnika.
Nakon Rumunije, novi slučaj lepre pojavio se i u Hrvatskoj. Da li guba preti i Srbiji? Kakva je situacija u Sidneju nakon terorističkog napada na plaži Bondi za Newsmax Balkans otkriće potpredsednica Saveza Srba Australije Nina Marković.
Ko su "staklena deca" i zašto se o njima tako retko govori? To su braća i sestre dece sa invaliditetom ili razvojnim poteškoćama, deca koja često prerano odrastaju, uče da se prilagođavaju, budu tiha, jaka i odgovorna, dok se potrebe porodice prirodno usmeravaju ka onome kome je pomoć najpotrebnija.
Komentari (0)