(VIDEO) Demografski alarm: Srbija prošle godine izgubila grad veličine Pirota
Brojni izazovi roditeljstva utiču na to da nas je pola miliona manje samo na osnovu prirodnog priraštaja u prethodnih 10 godina. Podaci Republičkog zavoda za statistiku svedoče o negativnom priraštaju i u prošloj godini, kada je Srbija ostala bez skoro 38.000 stanovnika.
Statistika zvuči zabrinjavajuće, ali je, nažalost, više pravilo nego izuzetak. Iz Republičkog zavoda za statistiku ističu da negativan prirodni priraštaj beležimo već pune tri decenije. Još veći problem predstavlja činjenica da se starosna dob žena koje odlučuju da postanu majke iz godine u godinu povećava.
"Danas se žene češće odlučuju da završe visoko obrazovanje, da steknu akademsku diplomu, da se zaposle, pokušaju da reše stambeno pitanje i pronađu adekvatnog partnera sa kojim mogu da zasnuju porodicu. Sve to postepeno pomera granicu rađanja prvog deteta. Posle Drugog svetskog rata ta granica je iznosila 22 godine, početkom 2000-ih 25, a danas 29 godina", navodi Gordana Bjelobrk iz Republičkog zavoda za statistiku.
Pod sloganom "Za porodicu po tvojoj meri" obeležava se svetski dan porodice. Cilj je da se skrene pažnja na izazove planiranja i formiranja porodice u savremenom društvu. U svetu, jedna od pet osoba smatra da neće moći da ima onoliko dece koliko želi zbog finansijskih problema i nesigurnog posla.
Hrvatska će zbog starenja populacije morati da nastavi sa uvozom radnika iz inostranstva. Najstarije stanovništvo u srednjoj i istočnoj Evropi, prema aktuelnim podacima Evrostata, koncentrisano je u zemljama bivše Jugoslaviji.
Postoji i razlika između žena u ruralnim i urbanim sredinama.
Prosečna starost žene pri rođenju prvog deteta u gradskim naseljima je 31, dok je u ostalim 29 godina. Ono što je zajedničko svim ženama jeste pritisak koji trpe zbog tradicionalnog shvatanja porodičnih uloga.
"U najvećem broju slučajeva, pored profesionalnih obaveza, na sebe moraju da preuzmu i poslove vezane za domaćinstvo i odgajanje deteta. Jedna od prvih stvari koje trpe usled toga jeste ' odustajanje", navodi Vladimir Nikitović, Upravnik centra za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka.
Uprkos pomoći pad se nastavlja
Uprkos finansijskoj podršci roditeljima, koja je prošle godine značajno povećana - pri čemu dodatak za prvo dete iznosi pola miliona dinara, a za drugo 600.000 dinara - statistički podaci ne idu u našu korist.
Te mere treba dopunjavati i drugim. Prvenstveno, važna je mera koja se odnosi na usklađivanje rada i roditeljstva.
"Poslodavci moraju da shvate koliko je važno da svojim zaposlenima, u skladu sa uslovima i procesom rada, obezbede mogućnost da što lakše usklade radne i porodične obaveze", navodi Bjelobrk.
Potrebno je poboljšanje zdravstvenog stanja nacije
"Poboljšanje zdravstvenog stanja nacije znači i promenu životnih stilova – gde se mi, zajedno sa Rusijom i zemljama bivšeg SSSR-a, praktično nalazimo na samom začelju Evrope. To je jedna stavka. S druge strane, potrebno je unaprediti primarnu zdravstvenu zaštitu, kojom smo se nekada ponosili, pre 20–30 godina. Najvažnije je obezbediti i takvu zaštitu žena na tržištu rada, koja je kod nas na veoma niskom nivou – primer za to su blanko otkazi i slične pojave", objašnjava Nikitović.
Situacija u regionu samo naizgled deluje nešto bolje. Bosna i Hercegovina i Hrvatska, iako gube manje stanovnika od Srbije, godišnje ostaju bez oko 20.000 ljudi. Naša zemlja je, samo u prošloj godini, izgubila onoliko stanovnika koliko broji jedan veći grad - veličine Pirota.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li Šengen zatvara vrata autoprevoznicima iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i BiH? Kolika je stvarna finansijska šteta za ekonomiju? Da li je ovo trenutak u kojem se odlučuje o opstanku autoprevoznika? U emisiji „Tražim reč“ govore: direktor Poslovnog udruženja drumskog saobraćaja „Srbijatransport Beograd“ Goran Aleksić, saobraćajni inženjer Vladimir Simidžija i prof. dr Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Poruke Donalda Trampa upućene Danskoj testiraju granice transatlantskog partnerstva i nameću dilemu: ima li Evropa odgovor ako Sjedinjene Države promene pravila igre prema sopstvenim saveznicima? Odgovore tražimo od predsednika Atlantskog saveta Vladana Živulovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Blagajnica iz Bača D. I. (30) uhapšena je zbog sumnje da je u periodu od oktobra 2023. do oktobra 2024. godine prevremeno raspolagala deviznom štednjom klijenata i prenela 84.745 evra na svoj račun, čime je oštetila banku.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će rok za podnošenje prijava za upis bespravnih objekata biti produžen za tri dana, što znači da se prijave mogu podnositi do nedelje, 8. februara u ponoć.
Pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, u koordinaciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, rasvetlili su krivično delo teško ubistvo u pokušaju i uhapsili državljanina Crne Gore V. M. (20) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo, saopštio je MUP Srbije.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva Beograd pripadnici PU Novi Sad i Uprave kriminalističke policije (UKP), zaplenili su 80 kilograma marihune i uhapsili četiri osobe.
Gde je mesto čoveka u poretku u kome veštačka inteligencija sve više preuzima primat, da li nas alati poput ChatGPT zaista razumeju ili nam samo govore ono što želimo da čujemo, i koliko je opasno ako, umesto da mi kreiramo tehnologiju, dozvolimo da ona polako kreira nas neka su od ključnih pitanja.
Viši sud u Beogradu odredio je do 30 dana pritvor Aleksandru A. i još trojici osumnjičenih da su sa NN licima, u nameri da sebi pribave protivpravnu imovinsku, pretnjama pokušali da prinude više oštećenih da im predaju velike novčane iznose kako bi im pružili zaštitu od "vračarskog klana".
Policija u Srbiji je tokom prošle godine realizovala 10.000 zaplena droge. Zaplenjeno je više od šest tona droge, od čega skoro 5,5 tona je bila marihuana, 299 kilograma kokaina, 153 kilograma amfetamina i 34 kilograma heroina.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije uhapsili su, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, još jednog osumnjičenog u slučaju napada na porodičnu kuću pevača Zdravka Čolića, saznaje Tanjug.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić saopštio je da je na graničnom prelazu Batrovci uhapšen osumnjičeni da je kao pripadnik tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) izvršio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu saopštilo je da je predložilo sudu određivanje pritvora za državljanina Crne Gore Vukašina M. (20), zbog sumnje da je 30. januara prerušen u dostavljača hrane, pokušao da ubije D. S.
Koliko se zdravstvenih radnika vratilo u Srbiju i na koji način resorno Ministarstvo podstiče povratak? Imamo li procenu koliko lekara i drugih medicinskih radnika iz Srbije trenutno radi u inostranstvu i šta oni vide kao prepreku za povratak?
Komentari (0)