"Sve je gorelo, resursi su bili iscrpljeni": Dobrovoljni vatrogasac iz Stapara o požarima koji su zahvatili Srbiju

Požari koji su početkom jula buktali na teritoriji Srbije napravili su ogromnu štetu. Dobrovoljno vatrogasno drštvo iz Stapara, blizu Sombora, upućeno je za vreme požara u 400 kilometara udaljeno Prokuplje. Dobrovoljni vatrogasac Milisav Galić podelio je za Newsmax Balkans iskustvo iz Prokuplja.

21.07.2025. 19:47

"Sve je gorelo, resursi su bili iscrpljeni": Dobrovoljni vatrogasac iz Stapara o požarima koji su zahvatili Srbiju

Galić je u razgovoru za naš portal pojasnio da je Vatrogasno društvo iz Stapara otišlo u Prokuplje na poziv Sektora za vanredne situacije.

"Oni sagledavaju situaciju i unapred razmatraju činjenično stanje pre nego što se požar otme kontroli već se planira na koji način će se boriti sa tim. Nismo pozvani zato što je već situacija zakasnela. Svima treba da bude jasno da nikom nije cilj da pusti da se nešto toliko zapali da niko ne može to da ugasi", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.

Naglasio je da su tih dana svi resursi bili iscrpljeni i da su oni iz Stapara krenuli u ponoć da bi stigli u sedam ujutru i spasili što se spasiti može. 

"Sve je gorelo, od šuma, njiva do stambenih, pomoćnih objekata, čitava domaćinstva. Svi resursi su bili iscrpljeni, od profesionalnih vatrogasaca, dobrovoljnih do preduzeća koja imaju cisterne sa vodom. Gorelo je na nivou cele države jer su se stvorili uslovi za to, a to su visoke temperature. Vreme je pogodovalo da dođe do katastrofe. Požari kao što je onaj u Prokuplju su takvi da gore čitave površine šuma, rastinja, livada i gore nekim tempom gde požar može da se stavi pod kontrolu uz pomoć ljudstva. Potrebno je vreme jer je teren nepristupačan, kao i velik broj ljudi i organizacija", napomenuo je dobrovoljni vatrogasac.

"Požar pre našeg dolaska gašen tri dana"

Dodao je da su na ispomoći, osim njih iz Vojvodine, bili i ljudi iz Pančeva, Beograda, Kragujevca.

"Tri dana pre našeg dolaska u Prokuplje, požar je gašen neprestano. Ljudi su spavali u šumi, na brdima. Kad smo došli, počela je da pada kiša koja je ugasila požar koji tri dana nisu mogli ni helikoteri ni vatrogasci. Vratili smo se u jedinicu. Tad je gorelo na tri mesta i na sva tri lokaliteta je počela da pada kiša. Tako se završio jedan deo intervencije u Prokuplju", rekao je dobrovoljni vatrogasac u razgovoru za naš portal.

Foto: Privatna arhiva/Dobrovoljno vatrogasno društvo Stapar

Galić je naveo da su prošle godine bili na mnogim mestima gde je intervencija trajala 24 sata.

"Požari u Vojvodini su mnogo nezgodniji, jer kad gore žitna polja plamen je visoko 20 do 30 metara i širi se ogromnom brzinom", naglasio je on.

"Na dvema lokacijama nismo imali signal"

Naš sagovornik, koji je 25 godina dobrovoljni vatrogasac, pojasnio je da ne utiče samo ljudstvo na razvoj situacije i da priroda tu ima ključnu ulogu.

"Kada dođe do požara na planini i ako se desi da su noći hladne, da je velika vlaga, smanji se goriva materija. To su činioci koji utiču na gašenje požara, ne samo ljudstvo", ukazao je on.

Galić je napomenuo da je veliki uticaj na širenje požara u Prokuplju imao vetar.

Foto: Privatna arhiva/Dobrovoljno vatrogasno društvo Stapar

"To je kao kad neko prođe pored tebe kolima brzinom od 20 do 30 kilometara na sat i ti treba da ga stigneš i da uđeš u kola. Eto tako je gorela ta vatra", pojasnio je sagovornik.

Napomenuo je da se u obzir mora uzeti i prosečna starost ljudi koji žive u tom području.

"Prosek godina je preko 60. Ubeđen sam da veliki broj njih i ne zna broj Vatrogasne službe. To su kuće koje su zabačene. Na dvema lokacijama nismo imali signal uopšte", naveo je on.

"Najmanje krivi vatrogasci"

Naš sagovornik je naglasio da je više činilaca uticalo na to što se tamo desilo.

"Za to su najmanje krivi vatrogasci. Generalno je malo zaposlenih vatrogasaca u sistemu MUP.  A kad se svi činioci poklope, nastane katastrofa. Kuće su izgorele zbog vetra koji se brzo širio. Vatrogascima treba po pola sata da stignu na neki od lokaliteta, to nije Beograd, Novi Sad, Sombor, gde je sve ravno. Ova sela su brdsko-planinska", objasnio je naš sagovornik.

Vreme dojave najbitniji faktor

Govoreći o dojavama požara, istakao je da je vreme najbitniji faktor.

"Statistika kaže da ako primetiš požar u početnoj fazi, odnosno plamen koji je tek počeo da gori i pozoveš Vatrogasnu jedinicu, ako stignu za najmanje pet minuta, šansa da se to što gori spasi je 80 odsto. Od pet do sedam minuta, šansa je već 30 odsto, a preko sedam minuta je minimalna, skoro da je i nema. Posle deset minuta nemaš šta da tražiš više", naglasio je Milisav.

Dodao je da su oni u Staparu udaljeni 15 minuta od jedinice iz Somora.

"Dakle, oni na naš poziv u najboljem slučaju mogu da dođu za 14, 15 minuta, ako nema gužve u saobraćaju. Da nema Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Staparu, sve bi ovde izgorelo jer ne mogu da dolete iako je ovo ravnica", rekao je dobrovoljni vatrogasac.

Naš sagovornik je naglasio da je osećaj kada nekome uspeš da pomogneš neprocenjiv.

"Kada uspeš nekome da pomogneš, to nema cenu. Neko je nešto sticao čitav život i izgubi to za tren, ako mu u toj nesreći pomogneš i spasiš bar deo toga, osećaju se kao da si im spasio sve", naveo je on.

Šta je Dobrovoljno vatrogasno društvo?

Sagovornik je za Newsmax Balkans govorio i o tome šta zapravo predstavlja Dobrovoljno vatrogasno društvo.

"Krovna organizacija je Vatrogasni savez Srbije. Na nivou zemlje postoji oko 400 dobrovoljnih vatrogasnih društava, od čega je više od 200 u Vojvodini. To su društva koja imaju tradiciju dužu od 100 godina. U Vojvodini je to izraženije zato što su se susretali sa požarima i morali su da se organizuju kako bi sačuvali žitna polja, dvorišta, domaćinstva", ukazao je Galić.

Naglasio je da dobrovoljni vatrogasci rade to bez naknade.

Foto: Privatna arhiva/Dobrovoljno vatrogasno društvo Stapar

"Kako je vreme prolazilo, postali smo značajna ispomoć vatrogascima kojima je to zanimanje i koji su plaćeni za to. Finansiramo se putem konkursa, lokalnih samouprava, nismo plaćeni za odlaske na intervencije, ali dobijamo opremu, neki računi su nam plaćeni. Imamo Vatrogasne domove, vozila i osnovne stvari neophodne da bi to Društvo preživelo. Imamo finansijska sredstva od pokrajine i države, a u proteklih šest, sedam godina tu je i MUP Sektor za vanredne situacije koji putem konkursa pokušava da nam pomogne", pojasnio je naš sagovornik.

Foto: Privatna arhiva/Dobrovoljno vatrogasno društvo Stapar

Dodao je da je to dosta razvijenije u stranim zemljama. 

"U smislu da imaju 2.000 do 3.000 profesionalnih vatrogasaca i podršku 40.000 dobrovoljaca. Toliko ih ima i kod nas, ali se tamo veće finansije slivaju za rad dobrovoljaca. Ali zajedno se borimo da budemo na mestu na kom i zaslužujemo i imamo razumevanja", zaključio je Milisav u razgovoru za naš portal.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)