Na jugu Srbije klima poput one u Turskoj i Španiji: "U narednim decenijama izmeniće se još više"
Ovog leta ubedljivo najmanje padavina u Srbiji bilo je u jugoistočnim krajevima u kojima će do sredine 21. veka klima postati polu-sušna, navodi Nikola M. Milentijević sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini za portal Klima 101.
Ovakva klima je trenutno karakteristična uglavnom u delovima Španije, Grčke i Turske, a Milentijević upozorava da će nedostatak vlage, koji će u narednim decenijima biti izražen, imati negativan efekat na poljoprivredu na području jugoistočne Srbije.
Da su leta sve toplija i da reke i bunari presušuju vidno je već godinama unazad na jugu, piše portal Klima 101.
Ukoliko emisije ugljen-dioksida ostanu na sadašnjem nivou, Zemlja bi već za tri godine mogla da pređe granicu globalnog zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa, upozorava više od 60 vodećih svetskih klimatologa u najnovijoj proceni stanja planete.
"Nakon najsušnijeg juna u istoriji, vreme u Srbiji je tokom jula bilo znatno nestalnije, sa naglim zahlađenjima, pljuskovima, gradom, olujnim vetrom. Ali kada se pogledaju zvanični podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda, uočavaju se velike regionalne razlike", piše Milentijević.
"Manje od 20 milimetara kiše"
Profesor Milentijević navodi da letnje mesece na jugu i istoku karakteriše mediteranski klimat, kao i da pregled podataka sa svih mernih stanica jasno pokazuje da je u julu ubedljivo najmanje padavina bilo u istočnim i jugoistočnim krajevima.
Kako kaže, jedina mesta koja su ne samo u toku jula, već ukupno od početka juna imala manje od 20 mm kiše su Negotin, Niš, Leskovac, Dimitrovgrad i Vranje.
"Ovakva situacija zapravo nije iznenađujuća: rejon Istočne i Jugoistočne Srbije predstavlja jedno od područja u Srbiji posebno osetljivih na sušu i aridnost. Tu se izdvajaju krajevi u kojima je prosečna godišnja suma padavina tek do 600 milimetara: Niška kotlina sa Ponišavljem, Leskovačka i Vranjska kotlina", objašnjava Milentijević.
Foto: Envato
Napominje da savremena naučna saznanja potvrđuju da će u godinama koje dolaze širi region Južne Evrope sve više imati polu-sušne uslove, kakvi su trenutno karakteristični uglavnom u delovima Španije, Grčke i Turske.
"Ovi rezultati ukazuju na obrazac klimatske varijabilnosti: Jugoistočna Srbija, odavno među najsušnijim krajevima zemlje, u narednim decenijama izmeniće se još više", ističe profesor.
Moguće dalekosežne posledice na poljoprivredu
Milentijević je pojasnio da aridnost, odnosno konstantan nedostatak vlage, može imati negativan uticaj na poljoprivredu.
"Aridnost je uvećana tokom letnjih meseci, od juna do septembra, onda kada je vegetaciji neophodna vlaga, što već negativno utiče na poljoprivrednu proizvodnju u regiji, pošto se poljoprivredno zemljište u znatnoj meri oslanja na klimatske uslove naspram navodnjavanju", ističe Milentijević.
Smatra da bi zato država kao i lokalne samouprave morale implementirati mere i planove adaptacije sektora poljoprivrede kako bi osigurali održivost, posebno poljoprivrednih kultura koje se oslanjaju na padavine u letnjoj polovini godine.
Kao činjenicu navodi i to da upravo na jugu i istoku ima najmanje navodnjavanih površina u odnosu na druge regione u Srbiji - samo 5,2 odsto.
O dobrim delima, o ljudima koji ih čine bez kalkulacije i dobroti i pažnji koja će nas jedina možda izvući iz kandži zla...O osećaju davanja, osećaju primanja, čovekoljublju i širokogrudosti...
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Sve češći incidenti u vazdušnom prostoru zemalja članica NATO-a nameću pitanja o prirodi ruskih namera. Da li je reč o izolovanim provokacijama ili o koordinisanom, planskom pritisku? Da li se NATO i Rusija približavaju tački direktnog sukoba sa svim posledicama koje to nosi? Odgovore tražimo od bivšeg ministra unutrašnjih poslova Severne Makedonije, Olivera Andonova.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
U emisiji "Otvori oči" u petak 26. septembra gledaćete Novi protesti u Francuskoj zakazani za 2. oktobar, a zatražena je i smena aktuelnog premijera. Da li se kriza u ovoj zemlji produbljuje? Ili sporazum ili nove sankcije. Hoće li Iran do sutra u ponoć prihvatiti uslove za nadgledanje svog nuklearnog programa? Da li smo bliži rešenju krize? Šta su nam pokazali neredi u Zaječaru i koja je poruka novog skupa protiv blokada u nedelju?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Šta je predsednik Srbije poručio svetskim liderima za govornicom generalne skupštine UN? Šta će Srbiji konkretno doneti razgovori sa velikim svetskim zvaničicima u Njujorku održani na marginama ovog velikog skupa, a naročito razgovori sa predstavnicima američke administracije? Da li je ove godine, kada UN obeležavaju 80 godina od osnivanja više nego ikada do sada potreban jedan jak, međunarodni subjekat koji će sve zemlje sveta okupiti pod jedan veliki krov mira? Gošće Stava dana - jedna od osnivača Kongresa američko- srpskog prijateljstva prof.dr Zorana Mihajlović i profesorka sa Fakulteta političkih nauka Dragana Mitrović.
U sudara vozila Hitne pomoći i automobila u mestu Lukovac kod Valjeva povređeno je šest osoba, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Od 12. oktobra počinje postepeno uvođenje novog sistema ulaska/izlaska iz država koje su deo Šengen zone (EES), a jedna od prvih država koje će početi primenu EES je Hrvatska.
Na putu iz Siriga ka Subotici, u blizini Vrbasa, u sredu oko 21 čas, dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo F. S. (25), dok je devojka I. Š (21) zadobila teške telesne povrede, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Za gradonačelnika Zaječara izabran je Vladimir Videnović, čime je završena konstitutivna sednica Skupštine grada koja je protekla u atmosferi incidenata, guranja sa privatnim obezbeđenjem i bacanja dimnih bombi.
Nakon teške saobraćajne nesreće koja se dogodila kod Šumadija sajma u Kragujevcu 21. septembra, u Univerzitetsko-kliničkom centru u tom gradu na lečenju je pet osoba, saopšteno je iz te ustanove.
U Zaječaru je ispred osnovnog tužilaštva održan protest zbog konstitutivne sednice grada, koja je, kako kažu organizatori, nastavljena posle isteka roka.
Strukovno udruženje policije obavestilo je javnost da su, povodom nestanka oružja iz Policijske stanice u Doljevcu, nadležne službe Ministarstva unutrašnjih poslova pokrenule istragu radi rasvetljavanja svih okolnosti ovog događaja.
Aleksandar Vučić bio je oštriji u svom izlaganju na zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, smatra dr Zorana Mihajlović, dok je profesorka Fakulteta političkih nauka Dragana Mitrović naglasila da je predsednik Srbije jedan od 13 govornika koji su pomenuli ubistvo Čarlija Kirka u SAD.
Sve učestaliji problem krivolova u Vojvodini ugrožava riblji fond i prirodnu ravnotežu. Nelegalni ribolovom direktno se ugrožava riblji fond, dok stručnjaci upozoravaju da ovakva praksa narušava ekosistem i ekonomiju lokalnih zajednica.
Sa početkom školske godine u mnogim školama počinje i realizacija ekskurzija. Iako je moguće platiti je u ratama, u pojedinim slučajevima cene su jako visoke, pa pojedini roditelji, ali i deca odlučuju da ne idu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Njujorku sa mnogim svetskim čelnicima sa kojima je razgovarao o položaju Srbije u svetu i međunarodnoj saradnji.
U novom izdanju emisije GradjaNIN govorimo o tek iz štampe izašloj knjizi “Politički bukvar” profesora Fakulteta političkih nauka Zorana Stojiljkovića i aktuelnoj situaciji pred godišnjicu tragedije u Novom Sadu.
Na odeljenju hematoonkologije Instituta za majku i dete "Dr Vukan Čupić" u Beogradu nema tople vode od 28. maja, kada je u uzorku sputuma i delovima vodovodnog sistema nađena bakterija legionela. V. d. direktora Instituta Vladislav Vukomanović kaže da su u toku završni radovi na sanaciji problema.
Komentari (0)