Božović: U Srbiji i dalje u upotrebi oko 1.000 radioaktivnih gromobrana
U upotrebi širom Srbije i dalje je oko 1.000 radioaktivnih gromobrana, a odlukom iz 2009. godine propisano je da se oni uklone sa objekata, dok je rok za njihovo potpuno uklanjanje sa objekata bio produžen do 2014. godine, izjavio je Predrag Božović iz Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
Izvor: RTS
24.07.2025. 13:46
Foto: Envato
Božović je istakao da su opasni za okolinu samo kada su oštećeni ili oboreni, naglasivši da su jedan uklonili u Srbobranu ovog leta, nakon što je pao usled požara.
"Ono što mi znamo je da ih ima manje od 1.000, recimo, ali tačan broj i najbolji podatak ima Direktorat, zato što se u okviru Direktorata nalazi sektor za inspekciju, njima se prijavljuje ukoliko neko smatra da ima radioaktivni gromobran na svojoj zgradi", rekao je Božović za RTS.
O tome koliko su oni štetni po okolinu, Božović kaže da su takvi gromobrani konstruisani da zračenje emituju prema nebu, a kako bi jonizovali vazduh, napravili bolji provodni put i namamili grom na gromobransku instalaciju.
"Kućište je dovoljno oklopljeno, tako da zračenja nema na dole, ka zgradi i ka stanovništvu. Dok god su oni u tom svom stabilnom, stojećem položaju, ne postoji opasnost po stanovništvo. To je konstrukcijski napravljeno tako, to je merenjima više puta potvrđivano i proveravano", naveo je Božović.
Dok Srbija polako, ali oprezno ulazi u razgovor o mogućoj gradnji svoje prve nuklearne elektrane, postavlja se niz pitanja - od bezbednosti i ekonomske opravdanosti, do stručnih kapaciteta i političke volje.
Govoreći o tome kada nastaje opasnost od njih, Božović je ukazao da ona nastaje kada dođe do obaranja gromobrana, odnosno ukoliko dođe do toga da neko dira stub i kućište, kao i da tada mogu da nastanu posledice različitih nivoa.
"Ako dođe do gubitka izvora, tada izvor može da završi u životnoj sredini i da napravi probleme", istakao je Božović i naglasio da je osnovni savet da se gromobrani ne diraju.
Šta uraditi ako se vidi gromobran
Takođe, naznačio je da su svi radioaktivni gromobrani na sebi imali žutu tablicu sa znakom radioaktivnosti i da bi građani koji vide gromobran sa takvom tablicom trebalo da pozovu Direktorat za radijacionu i nuklearnu bezbednost Srbije.
"Oni će dalje uraditi sve što je potrebno i naložiti dalja postupanja, a ukoliko nisu sigurni, najbolje je ne prilaziti", istakao je Božović.
Kada je reč o postavljanju i uklanjanju gromobrana, Božović je kazao da to dosta zavisi od okolnosti i lokacije na kojoj se gromobran nalazi i dodao da Direktorat propisuje uslove za licenciranje osoba koje mogu da se bave uklanjanjem radioaktivnih gromobrana.
Prema njegovim rečima, nakon uklanjanja gromobrani i radioaktivni materijal odlažu se u centralno skladište JP "Nuklearni objekti Srbije", koji dalje postupaju sa njima.
Takođe, Božović je podvukao da demontaža gromobrana zahteva određena finansijska sredstva.
Kako je naveo, kada je objekat napušten, oni ne mogu da urade mnogo toga, pošto je potrebno da se finansira uklanjanje, kao i da na nečije vlasništvo ne može da se uđe bez odobrenja.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Danas ćete gledati naš muzički specijal. Počinjemo sa pravljenjem jednog od omiljenih žičanih instrumenata. Pogađate, to je gitara. Ručno rpavljene gitare su jako cenjene zbog finog završnog rada koji često promakne mašinama, a i sami muzičari se udobnije osećaju kada znaju da njihove ruke sviraju ono što je kreacija takođe veštih i talentovanih ruku. Potom, odlazimo u studio i gledamo kako nastaje fina gitarska balada jednog mladog autora. Snimanje na više kanala, hvatanje zvuka mikrofonima, tejkovi i postprodukcija – kompleksan je proces kroz koji nas vodi iskusan audio producent. U poslednjem prilogu gledamo kako se plodovi rada iz prethodnog priloga nasnimavaju na sve popularniji nosač zvuka – a to je vinil. Gledamo kako se zvuk utiskuje na ovaj čvrst materijal, ali pričamo i priču o pločama koje su romantičarski pogled na konzumiranje muzike i koje su decenijama jedne od omiljenih kolekcionarskih predmeta.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U šestoj epizodi serijala Put Znanja predstavljamo Regionalni centar za talente, mesto gde se prepoznaju i razvijaju daroviti učenici kroz individualni pristup i mentorski rad. Pokazujemo kako se njihov sistem razlikuje od formalnog obrazovanja i kako polaznike pripremaju za najprestižnija takmičenja. Čućemo i same učesnike koji otkrivaju svoje oblasti interesovanja i šta za njih znači rad u ovom centru.
Dok se u većini gradova budžet planira tako da se deo novca izdvaja za nastup popularnih izvođača za Novu godinu na trgovima, Knjaževac već godinama unazad nema slavlje u centru grada i novac preusmerava u humanitarne svrhe, odnosno za lečenje bolesne dece i omladine.
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su L. B. (23), M. B. (25) i N. P. (30) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Koliko smo zaista bezbedni na srpskim putevima? Da li broj saobraćajnih nezgoda raste, uprkos strožim zakonima i kampanjama i da li je problem u vozačima, sistemu - ili u kulturi saobraćaja? Zašto mladi vozači najčešće učestvuju u saobraćajnim nesrećama?
Nadstrešnica ispred glavnog ulaza na Železničku stanicu u Novom Sadu obrušila se pre tačno godinu dana i tada je stradalo 14 osoba, dok je još dvoje kasnije preminulo od zadobijenih povreda.
Pripadnici MUP, Uprave saobraćajne policije, presretačem su zaustavili pedesetpetogodišnjeg Lj. J. koji se u petak, oko 23 časa u Zemunu, upravljajući vozilom "BMW X5" kretao brzinom od 159,6 kilometara na čas, na delu motoputa gde je brzina ograničena na 100 kilometara na čas.
Temperatura u Beogradu u 15 sati iznosila je 25 stepeni. Meteorolog Nedeljko Todorović rekao je za Newsmax Balkans da je temperatura izmerena u prestonici natprosečna za ovo doba godine, odnosno veća za deset stepeni, i da nas isto očekuje i drugog dana vikenda.
Komentari (0)