(VIDEO) Srbija ulazi u nuklearnu eru: Planovi postoje, a imamo li kadrove?
Dok Srbija polako, ali oprezno ulazi u razgovor o mogućoj gradnji svoje prve nuklearne elektrane, postavlja se niz pitanja - od bezbednosti i ekonomske opravdanosti, do stručnih kapaciteta i političke volje.
U fokusu je dokument "Preliminarna tehnička studija o mirnodopskoj primeni nuklearne energije u Srbiji", koji su uradili francuski stručnjaci i nedavno predstavili javnosti.
On predstavlja početak duge i zahtevne procedure, usklađene sa smernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a konačna odluka o izgradnji nuklearke, prema rečima nadležnih, neće biti doneta pre 2030. godine.
Za sada je jasno da država planira da oformi međuresornu grupu eksperata i već dogovara saradnju sa Institutom "Vinča" oko školovanja neophodnih kadrova. Jer kadrova - nema.
Printscreen: Newsmax BalkansDušan Vasiljević
Upravo na tom pitanju zadržava se Dušan Vasiljević, međunarodni ekspert za životnu sredinu i energetiku, koji je u emisiji "Otvori oči" govorio o potencijalima, manama i rizicima nuklearnog programa.
"Najbolja stvar u celom ovom projektu je - školovanje kadrova. Jer trenutno - nemamo ništa. Nemamo ko da projektuje, ko da izvede, ko da upravlja tom elektranom. Mi bismo bili prinuđeni da sve uzmemo sa strane - i znanje i opremu i novac", kaže Vasiljević.
Gradnja nuklearne elektrane, po rečima sagovornika, zahteva ogroman novac i dug vremenski period.
"Cena jedne gigavatne elektrane, kao što bi možda bila planirana, ide i do deset milijardi evra. I traje po deset godina. A mi nemamo ni ljudske ni tehničke ni finansijske kapacitete za takav poduhvat. Morali bismo da se zadužimo ozbiljno", upozorava Vasiljević.
Italijanska vlada usvojila je zakon kojim se otvara put za povratak nuklearnoj energiji, skoro 40 godina nakon što je ona zabranjena na referendumu, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao korak ka energetskoj bezbednosti i samodovoljnosti.
Srbija je dobila prvu tehničku studiju o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović navodi za RTS da se razmatraju dve opcije: tradicionalne nuklearne elektrane i mali modularni reaktori koji su u svetu sve više u fokusu.
Pored toga, Vasiljević naglašava da se pitanje nuklearke ne sme posmatrati kao izolovan energetski projekat, već kao deo šire strategije koja uključuje modernizaciju i decentralizaciju celog elektroenergetskog sistema Srbije.
Pitanje svrsishodnosti
Na pitanje da li je ulaganje u nuklearku isplativo, s obzirom na rizike, sporost i cenu, Vasiljević odgovara:
"To je deo dugoročnog strateškog planiranja. Posle rata u Ukrajini, pitanje energetske bezbednosti postalo je ključno. Mnoge zemlje se vraćaju nuklearnoj energiji. Ali mi moramo da znamo šta želimo da postignemo time".
On podseća da energetski sistem Srbije trenutno trpi ogromne gubitke - kako u prenosu, tako i u samoj proizvodnji.
"Imamo najmanje tri puta veće gubitke u mreži nego što je evropski prosek. Krađa struje, loše upravljanje, neefikasnost - sve to pojede i ono što proizvedemo", navodi Vasiljević.
Obnovljivi izvori - istovremeni put
Iako nuklearna energija može doneti stabilan i jak izvor električne energije, Vasiljević upozorava da se Srbija ne sme fokusirati samo na jedan pravac.
"Paralelno mora da se radi i na vetru, i na suncu, i na efikasnosti potrošnje. Obnovljivi izvori trenutno učestvuju sa samo sedam odsto u vetru i dva - tri odsto u solarnim elektranama. Njihova proizvodnja je još manja, jer ne rade ceo dan, cele godine", objašnjava on.
Zato predlaže decentralizaciju kao rešenje: lokalne proizvodne jedinice, povezane sa lokalnim potrošačima, optimizovane za korišćenje i upravljanje.
Printscreen: Newsmax Balkans
Glavni razlog za oprez javnosti leži u bezbednosti.
"Kod nuklearne elektrane, ako se desi nezgoda, ona se nikad ne može popraviti do kraja. To nije kvar na trafostanici. Pogledajte Černobil, Fukušimu, Ostrov Petmilja. Posledice traju decenijama. I nisu samo ekološke - već i ekonomske i političke", navodi Vasiljević.
Iako je Srbija već okružena nuklearkama - u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Bugarskoj - poverenje u domaće upravljanje je ključno pitanje.
"Imali smo skoro veliki akncident u našem elektroenergetskom sistemu. Energetski akcent koji se dogodio, pokazao je da naše upravljanje sistemom nije ni blizu savršenog. A sada pričamo o nuklearnoj tehnologiji", ističe sagovornik naše televizije.
Bez znanja nema kontrole
Da bi Srbija imala svoju nuklearku, moraće da ima i svoje ljude koji je vode. U ovom trenutku, to je daleko od realnosti.
"Morali bismo da školujemo nove generacije - ljude koji znaju da projektuju, da izgrade, da upravljaju i da održavaju elektranu. A to traje. Mi čak nemamo ni gorivo, sve bismo morali da uvozimo, a otpad da izvozimo. Dakle, ceo lanac nije u našim rukama", kaže Vasiljević.
U tom smislu, on nuklearnu elektranu vidi kao cilj kojem bi se moglo ići, ali ne i kao početnu tačku.
"Dok se to ne reši, ja bih išao na štednju, optimizaciju, obnovljive izvore, lokalna rešenja i uređivanje energetskog sistema. To su koraci koji daju brze rezultate. A paralelno se može raditi na strategiji, ako za to postoji realna potreba", zaključuje Vasiljević.
Razgovor sa Dušanom Vasiljevićem pogledajte u videu:
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U svakoj epizodi upoznajemo ljude koji svojim radom i idejama inspirišu, pokreću i dokazuju da se trud, radoznalost i posvećenost uvek isplate. Njihove priče pokazuju da znanje ima mnogo oblika: ono može biti naučno, umetničko, praktično ili iskustveno, ali uvek ima snagu da povezuje i otvara nove horizonte. Pratićemo uspehe i izazove, trenutke otkrića i trenutke borbe, i kroz sve njih shvatićemo da znanje zaista jeste putovanje koje nas oblikuje, čini jačima i povezuje sa drugima. Znanje je uvek u modi. Put znanja vas poziva da zajedno krenemo na ovo putovanje i otkrijemo priče koje inspirišu, podstiču razvoj i vraćaju veru u moć znanja.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR (R)
Dokumentarni serijal koji vas vodi iza kapija pravoslavnih manastira – tamo gde se vera, rad i molitva pretaču u svakodnevicu, a kuvanje postaje duhovni čin. Upoznajte monaški način života i ishrane, kako izgleda priprema posne i praznične trpeze. Govorimo o ukusima večnosti, skrivenim u svakodnevici monaškog života. „Monaški kuvar" donosi priče o jednostavnosti, smirenju i povratku suštini, kao i recepte kojima ćete nahraniti dušu.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
Da li ste spremni za nastavak najveće avanture ikada? U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Carine koje je američka administracija uvela sredinom godine za najveći broj zemalja širom sveta, u velikoj meri su uticale na međunarodna tržišta, a naročito na svetsku industriju elektronike.
Prosečna neto zarada obračunata za avgust 2025. godine iznosila je 105.590 dinara, što je manje u odnosu na jul, kada su zaposleni u proseku primili platu od 109.071 dinar.
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež i generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti unapređenja informacione i sajber bezbednosti privrednih subjekata u Srbiji.
Direktor kompanije Milbauer, Jozef Milbauer, izjavio je tokom obilaska nove fabrike Milbauer u Staroj Pazovi sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, da će se vratiti da otvori još jedan pogon između dve sadašnja.
Broj stranih radnika u Srbiji je čak deset puta veći nego pre deset godina. Najviše ih dolazi iz Azije i Turske. Dolaze da popune prazna mesta u građevini, ugostiteljstvu, transportu... Dok jedni u Srbiji vide priliku za novi početak, drugi upozoravaju da država sve teže nalazi domaće radnike.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je, na svečanoj dodeli rešenja ženama koje će dobiti sredstva po programu podrške za razvoj ženskog preduzetništva na selu u 2025. godini, da je i ono važno za opstanak porodica na selu, te da će u 2026. godini sredstva biti uvećana na milion dinara.
Komentari (0)