Dok Srbija polako, ali oprezno ulazi u razgovor o mogućoj gradnji svoje prve nuklearne elektrane, postavlja se niz pitanja - od bezbednosti i ekonomske opravdanosti, do stručnih kapaciteta i političke volje.
U fokusu je dokument "Preliminarna tehnička studija o mirnodopskoj primeni nuklearne energije u Srbiji", koji su uradili francuski stručnjaci i nedavno predstavili javnosti.
On predstavlja početak duge i zahtevne procedure, usklađene sa smernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), a konačna odluka o izgradnji nuklearke, prema rečima nadležnih, neće biti doneta pre 2030. godine.
Za sada je jasno da država planira da oformi međuresornu grupu eksperata i već dogovara saradnju sa Institutom "Vinča" oko školovanja neophodnih kadrova. Jer kadrova - nema.
Printscreen: Newsmax BalkansDušan Vasiljević
Upravo na tom pitanju zadržava se Dušan Vasiljević, međunarodni ekspert za životnu sredinu i energetiku, koji je u emisiji "Otvori oči" govorio o potencijalima, manama i rizicima nuklearnog programa.
"Najbolja stvar u celom ovom projektu je - školovanje kadrova. Jer trenutno - nemamo ništa. Nemamo ko da projektuje, ko da izvede, ko da upravlja tom elektranom. Mi bismo bili prinuđeni da sve uzmemo sa strane - i znanje i opremu i novac", kaže Vasiljević.
Gradnja nuklearne elektrane, po rečima sagovornika, zahteva ogroman novac i dug vremenski period.
"Cena jedne gigavatne elektrane, kao što bi možda bila planirana, ide i do deset milijardi evra. I traje po deset godina. A mi nemamo ni ljudske ni tehničke ni finansijske kapacitete za takav poduhvat. Morali bismo da se zadužimo ozbiljno", upozorava Vasiljević.
Italijanska vlada usvojila je zakon kojim se otvara put za povratak nuklearnoj energiji, skoro 40 godina nakon što je ona zabranjena na referendumu, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao korak ka energetskoj bezbednosti i samodovoljnosti.
Srbija je dobila prvu tehničku studiju o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović navodi za RTS da se razmatraju dve opcije: tradicionalne nuklearne elektrane i mali modularni reaktori koji su u svetu sve više u fokusu.
Pored toga, Vasiljević naglašava da se pitanje nuklearke ne sme posmatrati kao izolovan energetski projekat, već kao deo šire strategije koja uključuje modernizaciju i decentralizaciju celog elektroenergetskog sistema Srbije.
Pitanje svrsishodnosti
Na pitanje da li je ulaganje u nuklearku isplativo, s obzirom na rizike, sporost i cenu, Vasiljević odgovara:
"To je deo dugoročnog strateškog planiranja. Posle rata u Ukrajini, pitanje energetske bezbednosti postalo je ključno. Mnoge zemlje se vraćaju nuklearnoj energiji. Ali mi moramo da znamo šta želimo da postignemo time".
On podseća da energetski sistem Srbije trenutno trpi ogromne gubitke - kako u prenosu, tako i u samoj proizvodnji.
"Imamo najmanje tri puta veće gubitke u mreži nego što je evropski prosek. Krađa struje, loše upravljanje, neefikasnost - sve to pojede i ono što proizvedemo", navodi Vasiljević.
Obnovljivi izvori - istovremeni put
Iako nuklearna energija može doneti stabilan i jak izvor električne energije, Vasiljević upozorava da se Srbija ne sme fokusirati samo na jedan pravac.
"Paralelno mora da se radi i na vetru, i na suncu, i na efikasnosti potrošnje. Obnovljivi izvori trenutno učestvuju sa samo sedam odsto u vetru i dva - tri odsto u solarnim elektranama. Njihova proizvodnja je još manja, jer ne rade ceo dan, cele godine", objašnjava on.
Zato predlaže decentralizaciju kao rešenje: lokalne proizvodne jedinice, povezane sa lokalnim potrošačima, optimizovane za korišćenje i upravljanje.
Printscreen: Newsmax Balkans
Glavni razlog za oprez javnosti leži u bezbednosti.
"Kod nuklearne elektrane, ako se desi nezgoda, ona se nikad ne može popraviti do kraja. To nije kvar na trafostanici. Pogledajte Černobil, Fukušimu, Ostrov Petmilja. Posledice traju decenijama. I nisu samo ekološke - već i ekonomske i političke", navodi Vasiljević.
Iako je Srbija već okružena nuklearkama - u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Bugarskoj - poverenje u domaće upravljanje je ključno pitanje.
"Imali smo skoro veliki akncident u našem elektroenergetskom sistemu. Energetski akcent koji se dogodio, pokazao je da naše upravljanje sistemom nije ni blizu savršenog. A sada pričamo o nuklearnoj tehnologiji", ističe sagovornik naše televizije.
Bez znanja nema kontrole
Da bi Srbija imala svoju nuklearku, moraće da ima i svoje ljude koji je vode. U ovom trenutku, to je daleko od realnosti.
"Morali bismo da školujemo nove generacije - ljude koji znaju da projektuju, da izgrade, da upravljaju i da održavaju elektranu. A to traje. Mi čak nemamo ni gorivo, sve bismo morali da uvozimo, a otpad da izvozimo. Dakle, ceo lanac nije u našim rukama", kaže Vasiljević.
U tom smislu, on nuklearnu elektranu vidi kao cilj kojem bi se moglo ići, ali ne i kao početnu tačku.
"Dok se to ne reši, ja bih išao na štednju, optimizaciju, obnovljive izvore, lokalna rešenja i uređivanje energetskog sistema. To su koraci koji daju brze rezultate. A paralelno se može raditi na strategiji, ako za to postoji realna potreba", zaključuje Vasiljević.
Razgovor sa Dušanom Vasiljevićem pogledajte u videu:
"Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" u drugoj epizodi vas vodi kroz prelepu Barselonu, a takmičari će nastaviti svoju trku gde će pobednik osvojiti 5000e. Dušan će im ostavljati tajne tragove kod Sagrada Familije, Kuće Batiljo i čuvene pijace La Bukerije, a takmičarima će zadatak biti da ih pronadju.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-IPM 01
Beograd će 2027. godine biti svetska „prestonica igre“: od 15. maja do 15. avgusta održava se EXPO s temom „Igra(j) za čovečanstvo – Sport i muzika za sve“. Tada će na izložbenom prostoru države učesnice prikazati svoj doživljaj teme, ali i svoju kulturu i običaje. Okupljeni na drugom Međunarodnom sastanku učesnika, predstavnici više od stotinu država doneli su brojna pitanja, ali i predloge o tome kako bi trebalo da izgleda nastup na EXPO 2027.
dokumentarni
13:30
STAV NEDELJE (R)
O porastu obolelih od uroloških karcinoma? Kada će robotska hirurgija postati realnost u Srbiji? Da li je Orden Karađorđeve zvezde promenio njegov život? Gde je granica između medicine i duhovnosti? Gost „Stava nedelje“ je profesor doktor Zoran Džamić, hirurg urolog i subspecijalista onkologije, direktor Klinike za urologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Ako planirate putovanje, produženi vikend ili posjetu rodbini, jedno od najčešćih pitanja jeste šta uraditi sa mačkom i koliko dugo je bezbedno ostaviti je samu.
Finale za Pesmu Evrovizije održava se u Beču, a za titulu pobednika nadmetaće se 25 zemalja, među kojima i Srbija pod brojem devet. Prema podacima sajta Eurovisionworld, među deset najvećih favorita nalaze se Finska, Australija, Grčka, Izrael, Rumunija, Danska, Italija, Francuska, Švedska i Malta.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Veselin Milić, zbog sumnje da je kao načelnik Policijske uprave za grad Beograd izvršio više krivičnih dela u cilju prikrivanja dela Teško ubistvo u pokušaju u restoranu na Senjaku 12. maja nakon čega je prijavljen nestanak Aleksandra Nešovića Baje.
Od ponoći svim građanima Republike Srbije dostupna je mogućnost uvida u pregled broja birača po adresi putem unošenja jedinstvenog matičnog broja građana i broja lične karte, saopštilo je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić apelovao je na medije da ne prenose neproverene informacije u vezi sa istragom nestanka i navodnog krivičnog dela, ističući da telo muškarca (Aleksandra Nešovića) do ovog trenutka nije pronađeno.
Japanska arhitektkinja Juko Nagajama tokom posete Beogradu i gradilištu EXPO 2027 izjavila je da bi EXPO mogao biti važna prekretnica i prilika da se Beograd razvija kroz održivu arhitekturu, nova urbanistička rešenja i bolje uslove života, uz doprinos globalnim idejama za budućnost.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da će EXPO 2027 biti najveća manifestacija u istoriji Srbije, ali i odskočna daska za još brži rast i razvoj, ističući da građani još uvek nisu svesni koliko veliku stvar je Srbija uradila i koliko je važan događaj pred nama.
Dimitrije Milić iz Novog trećeg puta rekao je da je Kina Srbiji privlačna kao rastuća ekonomija. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije istakao je da izazov predstavljaju carinske i necarinske barijere Zapada prema kineskim kompanijama koje posluju u Srbiji.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da će svi startapi i firme koje rade na razvoju servisa veštačke inteligencije (AI) imati u 5G standalone mreži Telekoma Srbije odlično test okruženje.
Planirano učešće predsednika Srbije Aleksandra Vučića na "Biznis samitu 2026" u organizaciji Euronews Srbija otkazano je zbog zdravstvenog stanja predsednika, saopštili su organizatori.
U narednih sedam dana litar evrodizela koštaće 223 dinara, dok će benzin iznositi 191 dinar po litru, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
U Ložionici u Beogradu počeo je jedan od najznačajnijih poslovnih događaja u regionu ove godine, "Biznis samit 2026", koji se održava pod sloganom "Vizija koja se gradi" i koji je okupio vodeće domaće, regionalne i svetske lidere biznisa, politike i finansija.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da će Vlada Srbije do kraja dana saopštiti stav mađarskoj kompaniji MOL Group u vezi sa pregovorima o preuzimanju ruskog udela u NIS, dok bi Odbor direktora o kompaniji MOL o ponudi trebalo da odlučuje u ponedeljak.
Komentari (0)