Italijanska vlada usvojila zakon o vraćanju nuklearne energije koja je zabranjena pre 40 godina
Italijanska vlada usvojila je zakon kojim se otvara put za povratak nuklearnoj energiji, skoro 40 godina nakon što je ona zabranjena na referendumu, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao korak ka energetskoj bezbednosti i samodovoljnosti.
Zakon, koji mora da odobri parlament, daje vladi mandat da usvoji detaljne uredbe za tranziciju, javlja Rojters.
Italijanski ministar energetike Đilberto Piketo Fratin rekao je prošlog meseca da očekuje da će proces biti završen do kraja 2027. godine.
"Vlada je odobrila još jednu važnu meru za obezbeđivanje čiste, bezbedne, jeftine energije koja može da garantuje energetsku bezbednost i stratešku nezavisnost", rekla je Meloni u video poruci posle sastanka vlade.
U Srbiji je još od nuklearne katastrofe u Černobilju 1986. godine na snazi Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih objekata, koji je poznat kao "Moratorijum" i po kojem je naša zemlja, kako se kaže, u potpunosti nenuklearna.
Italija ima za cilj da koristi napredne modularne reaktore za proizvodnju održive nuklearne energije i dekarbonizaciju svojih industrija koje najviše zagađuju.
Vlada je saopštila da napredak u tehnologiji i bezbednosti čini referendumsku zabranu nuklearne energije iz 1987. zastarelom.
Procenjuje se da bi se uštedelo 17 milijardi evra na troškovima dekarbonizacije privrede do 2050. ako bi nuklearna energija činila najmanje 11 odsto izvora energenata.
Priča o ženi koje više nema, a koja je bila ratnica, levičarka, drugarica, supruga, domaćica, majka, umetnica, feministkinja i revolucionarka. Jugoslovenka je bila nacionalnost u koju su verovali svi stanovnici bivše Jugoslavije sve do trenutka dok, jačanjem nacionalne svesti, nisu nastale Srpkinje, Hrvatice, Slovenke, Makedonke. Nova epizoda serijala “Dekade” obrađuje karekter Jugoslovenke koja je bila deo popularne kulture, od muzike, preko filma, do književnosti.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U saobraćajnoj nesreći na pružnom prelazu u selu Vapa kod Čačka poginuo je muškarac (42), potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Čačak.
Četvorogodišnja devojčica E. M. preminula je na Institutu za majku i dete nakon što je iz Opšte bolnice u Čačku transportovana za Beograd usled komplikacija nakon operacije trećeg krajnika.
Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda obavestio je poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 18. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal poreza na imovinu za 2026. godinu.
Policija u Nišu je, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, uhapsila A. B. (39), K. V. (55) i N. M. (43) iz ovog grada, koji se terete da su maloletnici omogućili da uživa opojne droge.
Posle prvih trilateralnih sastanaka Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju, sukob se intenzivira, ali pregovori o miru se nastavljaju. Prof. Slobodan Aćimović ističe da Rusija i Amerika planiraju ekonomsku saradnju u Ukrajini, dok Ukrajina i dalje trpi pritisak i napade.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je spreman na vojnu akciju protiv Irana ukoliko ne bude postignut dogovor, navodeći da bi u tom slučaju postupio kao tokom dvanaestodnevnog rata u junu prošle godine.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnju politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da će EU predložiti listu ustupaka koje bi Evropa trebalo da traži od Rusije u okviru rešenja za okončanje rata u Ukrajini.
Zajedničkom istragom vlasti Islanda, Litvanije i Španije, uz podršku Europola i Eurojusta, razbijena je kriminalna mreža koja se bavila trgovinom kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Ono što se smatralo konstantom u bezbednosnim jednačinama Sjedinjenih Država i Evropske unije u drugom mandatu Donalda Trampa kao šefa Bele kuće pokazuje sve više varijabli.
Kiša već 40 dana pada bez prekida u delovima Velike Britanije, izazivajući poplave, štetu na infrastrukturi i ozbiljne probleme za poljoprivredu, saopštila je Meteorološka služba.
Evropska unija je upravo napravila važan korak u jačanju svoje tehnološke nezavisnosti pokretanjem NanoIC programa, jednog od najvećih i najnaprednijih projekata u oblasti proizvodnje čipova u Evropi.
Komentari (0)