Italijanska vlada usvojila zakon o vraćanju nuklearne energije koja je zabranjena pre 40 godina
Italijanska vlada usvojila je zakon kojim se otvara put za povratak nuklearnoj energiji, skoro 40 godina nakon što je ona zabranjena na referendumu, što je italijanska premijerka Đorđa Meloni opisala kao korak ka energetskoj bezbednosti i samodovoljnosti.
Zakon, koji mora da odobri parlament, daje vladi mandat da usvoji detaljne uredbe za tranziciju, javlja Rojters.
Italijanski ministar energetike Đilberto Piketo Fratin rekao je prošlog meseca da očekuje da će proces biti završen do kraja 2027. godine.
"Vlada je odobrila još jednu važnu meru za obezbeđivanje čiste, bezbedne, jeftine energije koja može da garantuje energetsku bezbednost i stratešku nezavisnost", rekla je Meloni u video poruci posle sastanka vlade.
U Srbiji je još od nuklearne katastrofe u Černobilju 1986. godine na snazi Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih objekata, koji je poznat kao "Moratorijum" i po kojem je naša zemlja, kako se kaže, u potpunosti nenuklearna.
Italija ima za cilj da koristi napredne modularne reaktore za proizvodnju održive nuklearne energije i dekarbonizaciju svojih industrija koje najviše zagađuju.
Vlada je saopštila da napredak u tehnologiji i bezbednosti čini referendumsku zabranu nuklearne energije iz 1987. zastarelom.
Procenjuje se da bi se uštedelo 17 milijardi evra na troškovima dekarbonizacije privrede do 2050. ako bi nuklearna energija činila najmanje 11 odsto izvora energenata.
Mlađa ženska osoba, državljanka Srbije, poginula je u Budvi kada se odvezala sa sajle tokom parasejlinga i sa više od 50 metara pala u vodu, prenose crnogorski mediji.
Stefan Srbljanović iz Centra za društvenu stabilnost kaže da izbori nisu dobro rešenje u ovom trenutku, jer bi se stvorila atmosfera da će neko da pokrade izbore, dok Anna Oreg iz Pokreta slobodnih građana smatra da je trenutak dobar, ali da ih SNS ne želi zbog pada rejtinga.
I pre sastanka predstavnika studenata i Univerziteta u Beogradu koji je najavljen za četvrtak, velika previranja dešavaju se na fakultetima. Ukupno je pet visokoškolskih ustanova u Beogradu čiji su profesori glasali većinski za početak nadoknade nastave, čemu se studenti u blokadi protive.
Odluka Nemačke da Ukrajini dodeli sedam milijardi evra vojne pomoći izazvala je oprečne reakcije – Zelenski je zahvalan i traži još podrške, dok Medvedev preti uzvratnim merama ako se potvrdi učešće nemačkih stručnjaka u napadima na Rusiju.
Američki savezni sud u Njujorku odbio je zahtev odbrane muzičara Šona "Didija" Kombsa za poništenje suđenja u slučaju koji se protiv njega vodi zbog trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da predsednik Rusije Vladimir Putin "možda namerno odlaže pregovore o prekidu vatre u ratu u Ukrajini" i izrazio razočaranje zbog intenziviranog ruskog bombardovanja.
Italijanska katolička crkva zabeležila je povećanje broja slučajeva zlostavljanja u 2023. i 2024. godini, koje su počinili uglavnom sveštenici. U toku 2021. i 2022. godine zabeleženo je 89 slučajeva zlostavljanja, prenosi Rojters.
Francuski sud je izrekao penzionisanom hirurgu Žoelu le Skuarneku kaznu od 20 godina zatvora, zbog silovanja i seksualnog zlostavljanja stotina pacijenata, od kojih su mnogi bili deca, često dok su bili pod anestezijom ili se budili nakon operacija, preneo je France24.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski i nemački kancelar Fridrih Merc saopštili su u Berlinu da su Ukrajina i Nemačka postigle nove sporazume o investicijama u odbrambeni sektor, i da Nemačka namerava da investira u proizvodnju oružja dugog dometa u Ukrajini, uključujući i proizvodnju dronova.
Novinar i politički komentator Filip Kalmarević u autorskom tekstu za Newsmax Balkans analizira zaoštravanje Trampove retorike u odnosu na Vladimira Putina i Rusku Federaciju.
Komentari (0)