Nekada sinonim za industrijski napredak i globalni ekonomski rast, svetska autoindustrija se suočava s jednom od najozbiljnijih kriza u poslednjim decenijama. Najveći proizvođači, poput Folksvagena, Stellantisa i Tesle, beleže osetan pad prodaje, dok se istovremeno sve češće najavljuju otpuštanja.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Tržište automobila nalazi se na raskrsnici - između tranzicije ka električnim vozilima, promenjenih navika potrošača, rastućih troškova i sve agresivnijeg nastupa kineskih proizvođača.
O uzrocima krize i njenim širim posledicama za emisiju "Presek" govorio je ekonomista Aleksandar Stevanović, ističući da se ne radi samo o cikličnom usporavanju, već o dubokoj strukturalnoj promeni.
"Imamo tranziciju ka zelenoj energiji, ali iznad svega pojavu ogromnog novog igrača na tržištu - kineskih proizvođača. Njihovi brendovi se razvijaju izuzetno brzo i nude automobile sličnih performansi po znatno nižim cenama, što je iz temelja potreslo svetsko tržište", kaže Stevanović.
Šta je ključ uspeha kineskih proizvođača
Sagovornik Newsmax Balakns ističe da kineski prodor ne predstavlja samo izazov za tržišta Evrope, Amerike i Japana, već da su kineski automobili istisnuli tradicionalne proizvođače i sa tržišta u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Ključ uspeha kineskih proizvođača leži, kaže, u radikalnoj optimizaciji troškova - od proizvodnje, preko distribucije, do servisa.
Još jedan izazov za proizvođače jeste ubrzana tranzicija ka električnim vozilima, koja je, prema rečima Stevanovića, mnoge kompanije zatekla nespremne.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke kompanije su možda prerano ušle u taj proces, neke presporo, ali činjenica je da Evropa danas zaostaje u razvoju električnih vozila. Možda to i nije loše, jer se ispostavlja da će tranzicija ići sporije nego što se očekivalo, zbog brojnih faktora koji komplikuju taj proces", objašnjava on.
I dok evropski brendovi, i dalje jaki zahvaljujući decenijama izgrađenom ugledu, pokušavaju da zadrže tržišnu poziciju, jasno je da problemi nisu samo tehnološke prirode. Stevanović upozorava da brend koji je godinama bio sinonim za pouzdanost i kvalitet, ako upadne u ozbiljne poslovne probleme, verovatno nosi dublje strukturne slabosti.
Nemački proizvođač automobila "Folksvagen" saopštio je da je imao štetu od 1,3 milijarde evra u prvoj polovini ove godine zbog američkih carina na uvoz koje je uveo američki predsednik Donald Tramp.
Evropska komisija (EK) saopštila je da je izrekla kaznu u iznosu od oko 458 miliona evra za 15 velikih proizvođača automobila iz evropskog Udruženja proizvođača automobila, zbog njihove usaglašene prakse u vezi sa reciklažom vozila na kraju životnog veka.
Sa druge strane, potrošači sve češće izražavaju nepoverenje prema električnim vozilima. Stevanović smatra da je došlo do razočaranja usled neispunjenih očekivanja.
"Zelena agenda jeste gurana snažno, posebno u Evropi i SAD, ali u stvarnosti korisnici često dobiju proizvod koji nije dorastao onome što su platili. Autonomija je i dalje ograničena, servisna mreža nedovoljno razvijena, a u mnogim slučajevima trošak po kilometru veći nego kod klasičnih automobila", kaže on.
Pored tehničkih nedostataka, problem predstavlja i činjenica da u mnogim državama električna vozila ne ostvaruju stvarne "zelene" efekte, jer se struja i dalje dobija iz fosilnih izvora. To dodatno obeshrabruje potrošače koji su motivisani ekološkim razlozima.
Otkazi (ni)su problem
U međuvremenu, sve češće se govori o otkazima u sektorima vezanim za motore s unutrašnjim sagorevanjem. Iako to na prvi pogled deluje alarmantno, Stevanović ocenjuje da Evropa ne bi trebalo da se previše brine, jer već godinama uvozi radnu snagu.
"Posla ima, Evropa konstantno uvozi radnu snagu, uključujući i sa Balkana. Dakle, čak i ako neko izgubi posao u autoindustriji, velike su šanse da će brzo naći drugi, možda nešto manje plaćen, ali stabilan", kaže on.
Srbija ima više mogućnosti za saniranje problema
Ipak, pitanje koje se nameće jeste - kako globalna kriza utiče na Srbiju, koja je u poslednjih 15 godina značajno investirala u autoindustriju, pozicionirajući se kao proizvodna baza za velika imena?
"Naravno da Srbija neće ostati imuna. Investicije u autoindustriju kod nas nisu usmerene na domaće tržište, već na izvoz. Ako ti globalni tokovi oslabe, to će se osetiti i kod nas. Ipak, Srbija danas ima više mogućnosti za saniranje posledica. Više novca u budžetu, manjak radne snage i šira ponuda poslova znače da neće doći do ekonomskog sloma, kao što je nekad bio slučaj u Kragujevcu", navodi Stevanović.
Ipak, upozorava da bi posledice mogle biti ozbiljnije u lancu kooperanata, malih i srednjih firmi koje zavise od velikih proizvođača. Ukoliko veliki sistem smanji narudžbine, oni će prvi biti pogođeni i morati da pronađu nove načine za održavanje poslovanja.
Razgovor sa Aleksandrom Stevanovićem pogledajte u videu:
Koje svakodnevne navike najviše zagađuju planetu? Koliko plastike završi u prirodi, a koliko u reciklaži? Da li je promena loših navika poslednja šansa za spas planete Zemlje ili je šteta već prevelika? Za emisiju „Tražim reč“ govore inženjerka zaštite životne sredine Marija Petković i osnivač ekspertske mreže za upravljanje otpadom Kristina Cvejanov.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Sve više ljudi leči se na svoju ruku, dok mladi sve ranije ulaze u svet poroka. Da li bežimo od problema ili smo zaboravili kako da ih podnesemo? Tableta za smirenje ili čaša alkohola, gde danas tražimo izlaz? Odgovore tražimo od psihijatrice i psihoterapeutkinje prof. Nevene Čalovske Hercog.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Policija u Kragujevcu uhapsila je šesnaestogodišnjaka iz Beograda zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i N. V. (25) iz Beograda, zbog podstrekavanja i pomaganja u izvršenju istog dela.
Policija je u akciji suzbijanja sive ekonomije podnela krivične prijave protiv dve odgovorne osobe iz firmi "Tim medikal 016" i "Gigant gradnja" zbog sumnje na poresku utaju, saopšteno je iz Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.
Novosađanin P. S. (46) uhapšen je pošto je policija u njegovom stanu pronašla sedam kilograma amfetamina, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Viši sud u Novom Sadu doneo je dve presude kojima se članovima porodice nastradalih prilikom pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u tom gradu, isplaúje ukupno 93 miliona dinara na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove usled smrti bliskog lica.
Viši sud u Sremskoj Mitrovici odredio je pritvor do 30 dana A. Đ. (19), osumnjičenom da je u toku noći 19. aprila sekirom usmrtio 48-godišnjeg muškarca, potvrđeno je za Tanjug u tom sudu.
Skupština Srbije izglasala je više zakona koje je predložila Vlada Srbije, među kojima su Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o trgovini, Zakon o trgovačkim praksama za određene vrste proizvoda.
Male navike za veliku promenu i spas planete Zemlje. Koje svakodnevne navike najviše zagađuju planetu? Koliko plastike završi u prirodi, a koliko u reciklaži?
Pre 27 godina, u noći između 22. i 23. aprila, NATO je bombardovao zgradu Radio-televizije Srbije, kada je stradalo šesnaestoro zaposlenih u Javnom servisu. Na godišnjicu u 2.06 časova, kod spomenika "Zašto" u Tašmajdanskom parku održan je pomen stradalim radnicima RTS u NATO bombardovanju.
Za vreme predstojećih prvomajskih praznika, većina institucija, preduzeća, trgovinskih i zanatskih objekata neće biti otvorena. Ipak, postoje određena pravila i propisi koji regulišu radno vreme tokom ovog perioda.
Komentari (0)