(VIDEO) Automobilska industrija gubi gas: Kineska vozila zauzimaju tržište, Evropa traži pravac
Nekada sinonim za industrijski napredak i globalni ekonomski rast, svetska autoindustrija se suočava s jednom od najozbiljnijih kriza u poslednjim decenijama. Najveći proizvođači, poput Folksvagena, Stellantisa i Tesle, beleže osetan pad prodaje, dok se istovremeno sve češće najavljuju otpuštanja.
Tržište automobila nalazi se na raskrsnici - između tranzicije ka električnim vozilima, promenjenih navika potrošača, rastućih troškova i sve agresivnijeg nastupa kineskih proizvođača.
O uzrocima krize i njenim širim posledicama za emisiju "Presek" govorio je ekonomista Aleksandar Stevanović, ističući da se ne radi samo o cikličnom usporavanju, već o dubokoj strukturalnoj promeni.
"Imamo tranziciju ka zelenoj energiji, ali iznad svega pojavu ogromnog novog igrača na tržištu - kineskih proizvođača. Njihovi brendovi se razvijaju izuzetno brzo i nude automobile sličnih performansi po znatno nižim cenama, što je iz temelja potreslo svetsko tržište", kaže Stevanović.
Šta je ključ uspeha kineskih proizvođača
Sagovornik Newsmax Balakns ističe da kineski prodor ne predstavlja samo izazov za tržišta Evrope, Amerike i Japana, već da su kineski automobili istisnuli tradicionalne proizvođače i sa tržišta u Aziji, Africi i Latinskoj Americi. Ključ uspeha kineskih proizvođača leži, kaže, u radikalnoj optimizaciji troškova - od proizvodnje, preko distribucije, do servisa.
Još jedan izazov za proizvođače jeste ubrzana tranzicija ka električnim vozilima, koja je, prema rečima Stevanovića, mnoge kompanije zatekla nespremne.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Neke kompanije su možda prerano ušle u taj proces, neke presporo, ali činjenica je da Evropa danas zaostaje u razvoju električnih vozila. Možda to i nije loše, jer se ispostavlja da će tranzicija ići sporije nego što se očekivalo, zbog brojnih faktora koji komplikuju taj proces", objašnjava on.
I dok evropski brendovi, i dalje jaki zahvaljujući decenijama izgrađenom ugledu, pokušavaju da zadrže tržišnu poziciju, jasno je da problemi nisu samo tehnološke prirode. Stevanović upozorava da brend koji je godinama bio sinonim za pouzdanost i kvalitet, ako upadne u ozbiljne poslovne probleme, verovatno nosi dublje strukturne slabosti.
Nemački proizvođač automobila "Folksvagen" saopštio je da je imao štetu od 1,3 milijarde evra u prvoj polovini ove godine zbog američkih carina na uvoz koje je uveo američki predsednik Donald Tramp.
Evropska komisija (EK) saopštila je da je izrekla kaznu u iznosu od oko 458 miliona evra za 15 velikih proizvođača automobila iz evropskog Udruženja proizvođača automobila, zbog njihove usaglašene prakse u vezi sa reciklažom vozila na kraju životnog veka.
Sa druge strane, potrošači sve češće izražavaju nepoverenje prema električnim vozilima. Stevanović smatra da je došlo do razočaranja usled neispunjenih očekivanja.
"Zelena agenda jeste gurana snažno, posebno u Evropi i SAD, ali u stvarnosti korisnici često dobiju proizvod koji nije dorastao onome što su platili. Autonomija je i dalje ograničena, servisna mreža nedovoljno razvijena, a u mnogim slučajevima trošak po kilometru veći nego kod klasičnih automobila", kaže on.
Pored tehničkih nedostataka, problem predstavlja i činjenica da u mnogim državama električna vozila ne ostvaruju stvarne "zelene" efekte, jer se struja i dalje dobija iz fosilnih izvora. To dodatno obeshrabruje potrošače koji su motivisani ekološkim razlozima.
Otkazi (ni)su problem
U međuvremenu, sve češće se govori o otkazima u sektorima vezanim za motore s unutrašnjim sagorevanjem. Iako to na prvi pogled deluje alarmantno, Stevanović ocenjuje da Evropa ne bi trebalo da se previše brine, jer već godinama uvozi radnu snagu.
"Posla ima, Evropa konstantno uvozi radnu snagu, uključujući i sa Balkana. Dakle, čak i ako neko izgubi posao u autoindustriji, velike su šanse da će brzo naći drugi, možda nešto manje plaćen, ali stabilan", kaže on.
Srbija ima više mogućnosti za saniranje problema
Ipak, pitanje koje se nameće jeste - kako globalna kriza utiče na Srbiju, koja je u poslednjih 15 godina značajno investirala u autoindustriju, pozicionirajući se kao proizvodna baza za velika imena?
"Naravno da Srbija neće ostati imuna. Investicije u autoindustriju kod nas nisu usmerene na domaće tržište, već na izvoz. Ako ti globalni tokovi oslabe, to će se osetiti i kod nas. Ipak, Srbija danas ima više mogućnosti za saniranje posledica. Više novca u budžetu, manjak radne snage i šira ponuda poslova znače da neće doći do ekonomskog sloma, kao što je nekad bio slučaj u Kragujevcu", navodi Stevanović.
Ipak, upozorava da bi posledice mogle biti ozbiljnije u lancu kooperanata, malih i srednjih firmi koje zavise od velikih proizvođača. Ukoliko veliki sistem smanji narudžbine, oni će prvi biti pogođeni i morati da pronađu nove načine za održavanje poslovanja.
Razgovor sa Aleksandrom Stevanovićem pogledajte u videu:
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? Šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj ima nasleđe predaka? Ova pitanja otvaramo se gošćom emisije Tražim reč, književnicom Jasenkom Lalović, čiji romani gađaju u ljudsku slabost, ali i snagu. Bastadur pomiruje unutrašnje raspeće između materijalnog i duhovnog, S ove bande moje gore govori o prostoru u kojem se ne prašta ako si malo više svoj, jer si tada manje njihov - dok poslednji roman, Zera luče, donosi nadu - jer i kada je najtamnije, postoji u nama iskra svetlosti koja može da pokrene promenu.
specijal
14:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JESTE LI ZA PLES
Šta radimo kada plešemo? Jedni kažu da uživamo u muzici, drugi da se veselimo bez razloga, dok treći misle da ne znamo da igramo. Ples je jedina forma koja je pobedila globalizaciju pošto i plesovi najsiromašnijih zemalja danas mogu da postanu svetska atrakcija. Valcer, tango, rumba, samba, ča ča, tvist, pankerske šutke, mlataranje glavom uz hevi metal muziku, brejkdensa, rejv ili užičkog kola samo su neki od plesova koje su voleli u Jugoslaviji. Nova epizoda serijala DEKADE analizira vreme kada su ljudi jedni druge pitali: Jeste li za ples?
dokumentarni
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Ljudi okovani u pećini gledaju senke na zidu, verujući da su te senke stvarni svet, jer drugačiju stvarnost ne poznaju. U XX veku pećine su postale bioskopi a bioskopska platna Platonov zid. Reditelji su filmovima gradili mitologiju imperija montirajući liturgijske spektakle novih religija. Svojevrsna jevanđelizacija revolucija. Filmovima se nije samo prikazivao događaj već, pre svega, oblikovao doživljaj. Film je kao propaganda kroz estetsku sublimaciju slavio totalitarnu moć. Bio je to poraz etike kroz deformaciju istine. Film nije bio samo sredstvo naracije, već pre svega agitacije. U najmanju ruku film je instrumentalizovan kao sredstvo sakralizacije države i ideologije. O svemu tome razgovaramo sa profesorom Aleksandrom Vranješom.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Predsednik vlade S. Makedonije Hristijan Mickoski zakazao je liderski sastanak o ukidanju tehničke vlade. Premijer smatra da, ukoliko postoji zajednička procena da prelazna vlada ometa funkcionisanje sistema, treba sprovesti promene uz političku saglasnost. Odnose Crne Gore i Hrvatske i prekompoziciju na crnogorskoj političkoj sceni, analizira politikolog Aleksandar Ćuković. Armin Kržalić, stručnjak za sigurnost iz Sarajeva komentariše oduzimanje dozvole za proizvodnju vojnih dronova kompaniji BNT Novi Travnik, kao i pojačano prisustvo i vježbe EUFOR-a u zračnom prostoru BiH.
Istražni sudija Županijskog suda u Splitu odredio je kućni pritvor uz elektronski nadzor 80-godišnjaku koji je prošle sedmice uhvaćen s 11 paketića kokaina.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obeležavaju u ponoć početak nove 2026. godine, a širom Srbije organizuje se doček.
Izaslanik Evropke unije za dijalog Peter Sorensen izjavio je u Prištini da očekuje brzo uspostavljanje novog saziva centralnih institucija, u nadi da će tokom ove godine doći do nastavka dijaloga sa Beogradom.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Branislavu J. (49) osumnjičenom da je zajedno sa Tanjom P. (49), neovlašćeno radi prodaje prenosio više od 2,7 kilograma opojne droge kokain, kao i municiju za vatreno oružje.
Leševi uginulih svinja pronađeni su u selu Metković, na teritoriji opštine Bogatić, a veterinarska inspekcija preduzela je sve mere, uključujući uzimanje uzoraka radi laboratorijskog ispitivanja na prisustvo zarazni bolesti, saopštili su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Viši sud u Nišu zakazao je za 9. februar početak suđenja M. M. i M. M. roditeljima 13-godišnjeg dečaka koji je ubio svog vršnjaka Andreja Simića 2023. godine u Niškoj Banji.
Advokati Jelena Pavlović i Jugoslav Tintor složili su se da zakonski predlozi koji se tiču organizacije sudova i tužilaštava, koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić, i o kojima će se raspravljati na vanrednoj sednici u Skupštini Srbije, neće ništa unaprediti.
Poslanici Skupštine Srbije počeli su vanrednu sednicu na čijem dnevnom redu je ukupno 25 tačaka, među kojima je set pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Komentari (0)