Carine od 25 odsto na uvoz auto-delova stupile na snagu u Americi: "Podstaćiće proizvođače da više proizvode u SAD"
Foto: Envato
U SAD su stupile na snagu carine od 25 odsto na uvoz motora, menjača i drugih ključnih automobilskih delova.
Izvor: BBC
03.05.2025. 19:13
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Predsednik SAD Donald Tramp je rekao da nova carina, zajedno sa porezom na uvoz automobila od 25 odsto koji je stupio na snagu prošlog meseca, ima za cilj da podstakne proizvođače automobila da više proizvode u SAD, prenosi BBC.
Međutim, analitičari navode da bi do ekspanzije u SAD verovatno došlo na račun proizvodnje na drugim mestima, a istovremeno do većih troškova za preduzeća i na kraju do viših cena za kupce.
Peking razmatra ponudu Vašingtona za razgovore o carinama od 145 odsto koje je uveo američki predsednik Donald Tramp, saopštilo je kinesko Ministarstvo trgovine, istovremeno upozorivši Sjedinjene Države da se ne upuštaju u ''iznudu i prinudu".
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn (Shein) povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Predsednik SAD Donald Tramp je rekao je da je malo verovatno još jedno odlaganje viših, takozvanih recipročnih carina, koje planira da uvede velikom broju zemalja, čime je podigao pritisak na te države da pregovaraju o trgovinskim sporazumima sa njegovom administracijom, preneo je Blumberg.
Za sada su kompanije zaštićene, jer je zbog zabrinutosti da će doći do povećanja cena došlo do naglog porasta prodaje, piše BBC.
Dženeral motors i Ford su ove nedelje objavili da je dvocifreni rast prodaje nastavljen i u aprilu. Međutim, Dženeral motors je upozorio da očekuje čak pet milijardi dolara novih troškova ove godine kao rezultat carina, uključujući otprilike dve milijarde dolara naknada za automobile koje proizvodi u Južnoj Koreji i izvozi u SAD.
Rukovodioci su naveli da sada očekuju da će cene porasti za oko jedan odsto, umesto da padnu kako je ranije predviđano.
Automobilske kompanije, uključujući Stelantis, proizvođača Džipa, Fijata i Krajslera, povukle su finansijske smernice za narednu godinu, navodeći kao razlog fluidnost situacije. Skoro polovina vozila prodatih u SAD prošle godine bila su uvezena.
Šok u automobilskoj industriji
Kada je Tramp u martu najavio planove da uvede carine od 25 odsto na automobile i određene auto-delove, pored niza drugih carina, to je izazvalo šok u automobilskoj industriji, uz upozorenja na povećanje cena i rizike po proizvodnju i prodaju.
Tramp je od tada ublažio svoju politiku, naročito prema Meksiku i Kanadi, ključnim elementima lanca snabdevanja automobilske industrije, zahvaljujući decenijama slobodne trgovine između te tri zemlje.
Foto: AP Pool
Prema trenutno važećim pravilima, delovi proizvedeni u Meksiku i Kanadi, u skladu sa sporazumom o slobodnoj trgovini, biće pošteđeni carina. Zvaničnici su u početku opisivali to izuzeće kao privremeno, ali nakon uputstava carinskih organa izdatih ove nedelje, analitičari sada smatraju da će to izuzeće najverovatnije ostati na snazi.
Tramp je ove nedelje, takođe, potpisao mere koje štite firme od plaćanja višestrukih carina na isti proizvod, dok je uspostavljen dvogodišnji sistem koji proizvođači automobila mogu da koriste da smanje carine koje moraju da plate za delove uvezene iz drugih zemalja, a korišćene u automobilima sastavljenim u SAD. Administracija je, takođe, ranije saopštila da firme koje uvoze automobile proizvedene u Kanadi i Meksiku neće plaćati carine na sadržaj koji je proizveden u SAD.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Šta će se desiti na tržištu nafte nakon što su Ujedinjeni Arapski Emirati najavili da će od 1. maja napustiti OPEK? Nakon spekulacija o izborima u julu, opozicija i studenti najavljuju velike skupove za kraj maja. Ko će biti nosioci lista i hoće li opozicija i studenti nastupiti zajedno? Gosti Jutra su Srđan Barac i Vladimir Đorđević. Kako se 1. maj obeležavao nekada, a kako se slavi danas? Zašto smo od protesta i borbe za radnička prava došli do proslave uz hranu i piće?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Da li novi porodični zakon donosi bolju zaštitu dece ili otvara vrata urušavanju porodice? Šta tačno kažu odredbe i da li time gradimo društvo zasnovano na poštovanju ili potkopavamo autoritet roditelja? Gosti „Stava dana“: stručnjak za socijalnu i porodičnu zaštitu Dragan Vulević i advokat Nebojša Perović.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
Internet prevare su sve ubedljivije, a „Sajber straža“ stiže kao pokušaj da ih konačno sustignemo i prijavimo na vreme. Mikroplastika u vodi je stara vest, a novost je da biljka poput Moringe zaista može da je filtrira. U isto vreme, znanje na društvenim mrežama se pakuje u video od 30 sekundi, dok AI bez problema „halucinira“ i izmišlja činjenice koje zvuče uverljivo. I dok nam virtuelni svet pokazuje svoje slabosti, u realnom životu startapi nam pokazuju kako i najbolje ideje lako mogu da propadnu usled propusta ljudi, a ne zbog administracije ili tehnologije.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
Muškarac R. T. (56) preminuo je u Univerzitetskom kliničkom centru Vojvodine, pošto je ubio muškarca (53) u porodičnoj kući u Somboru, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
U akciji MUP Srbije uhapšene su dve osobe zbog sumnje na seksualnu eksploataciju maloletnika putem interneta, dok je u saradnji sa Europolom identifikovano i 12 dece žrtava.
Telo muškarca (89) pronađeno je u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu. Uhapšen je L. Č. (22) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Zbog radova na stajalištu Vukov spomenik, vozovi se od 1. do 3. maja neće zaustavljati na toj stanici, saopštio je Srbijavoz, uz preporuku putnicima da koriste alternativna stajališta u Beogradu.
Kralj Čarls Treći i kraljica Kamila sastali su se u Beloj kući sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp. Britanski kralj se obratio u Kongresu, gde je naglasioi značaj odbrane demokratskih vrednosti i jačanje transatlantskog partnerstva.
Osumnjičeni za napad u jevrejskoj četvrti u Golders Grinu u Londonu u kojem su izbodene dve osobe je britanski državljanin (45) rođen u Somaliji, preneo je Skaj njuz.
Vlada Italije pridružila se sudskom postupku u Švajcarskoj povodom požara u ski centru Kran-Montana, u kojem je poginula 41 osoba, uključujući šest italijanskih državljana, uz zahtev za finansijsku odštetu.
Očekuje se da će se više od milion ljudi u Libanu suočiti sa krizom u snabdevanju hranom u narednim mesecima, zbog obnovljenog sukoba sa Izraelom i masovnog raseljavanja, pokazuje analiza Integrisane faze klasifikacije bezbednosti hrane (IPC).
Demokratski poslanici u SAD sukobili su se sa ministrom odbrane Pitom Hegsetom na saslušanju o budžetu za 2027. godinu, dok je rasprava obeležena tenzijama zbog rata sa Iranom, njegovih visokih troškova i činjenice da se vodi bez odobrenja Kongresa.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik SAD Donald Tramp održali su telefonski razgovor, tokom kojeg je ruski lider izneo ideje o rešavanju sukoba oko iranskog nuklearnog programa i predložio privremeno primirje u Ukrajini povodom godišnjice završetka Drugog svetskog rata narednog meseca.
Evropska unija gubi gotovo 500 miliona evra dnevno zbog rasta cena energenata usled sukoba na Bliskom istoku, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, upozoravajući na potrebu ubrzanja energetske tranzicije.
Kriza u Persijskom zalivu odavno ima i širu regionalnu dimenziju, a jedan od njenih najosetljivijih frontova nalazi se između juga Libana i severa Izraela.
Cena nafte Brent premašila je 117 dolara za barel usled rasta geopolitičkih tenzija oko Ormuskog moreuza i strahova da bi blokada iranskih luka mogla da poremeti globalno snabdevanje energentima.
Žalbeni sud u Seulu osudio je bivšeg južnokorejskog predsednika Juna Suk Jola na sedam godina zatvora zbog opstrukcije pravde, zloupotrebe ovlašćenja i falsifikovanja dokumenata u vezi sa uvođenjem vojnog stanja krajem 2024. godine. Sud je time povećao prvostepenu kaznu od pet godina zatvora.
Komentari (0)