(VIDEO) Gluten između trenda i bolesti: Celijakija kao nevidljiva borba i skupa svakodnevica
Celijakija je doživotno hronično autoimuno oboljenje kod koga imune ćelije prepoznaju gluten kao strano telo i počinju da napadaju sopstvene organe. Najčešće strada digestivni trakt, ali nijedan organ nije pošteđen.
Simptomi su zbog toga brojni i varijabilni, a sama bolest se može razviti u bilo kom životnom dobu.
Gluten je protein koji se prirodno nalazi u pšenici, raži i ječmu, a koristi se u prehrambenoj industriji upravo zbog svojih svojstava da "lepi" i poboljšava strukturu hrane.
Za obolele od celijakije isključivanje glutena iz ishrane nije stvar izbora, već jedini način da žive bez zdravstvenih komplikacija.
Srbija će uskoro uvesti novo krivično delo - osvetničku pornografiju, najavio je ministar pravde Nenad Vujić, kao deo šire reforme krivičnog zakonodavstva.
Koliko je Srbija bogata gljivama i koje opasnosti vrebaju mlade gljivare? Šta je istina o tartufima i šta nam se zapravo prodaje na pijacama? U emisiji Tražim reč govorili su Srđan Blanuša, najmlađi determinator u Srbiji, uz Natašu Močić, Marka Rajića i druge stručnjake.
U emisiji "Tražim reč" o ovoj temi govorili su pedijatar gastroenterolog dr Nataša Dragutinović, specijalista za higijenu ishrane dr Marija Kostić i predsednica Udruženja za celijakiju Srbije Vesna Pavkov.
Sa njima su iskustva i svoja viđenja podelili i Biljana Todorović, prof. dr Raša Milanov i prof. dr Ivan Stanković.
Printscreen: Newsmax Balkans
Vesna Pavkov je ispričala kako se sa celijakijom susrela pre dve decenije, kada je njena ćerka dobila dijagnozu.
"Sa nekolicinom majki koje sam tada upoznala, odlučile smo da osnujemo Udruženje. Na početku nas je bilo svega trista dijagnostikovanig, danas u našoj bazi imamo oko 10.000 ljudi. Ali to nije pravi broj, jer ne postoji zvanična baza podataka zbog čega verujemo da je obolelih mnogo više", rekla je ona.
Objasnila je da je put do dijagnoze dug i iscrpljujuć.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Moja ćerka je dugo patila. Naime, zaostajala je u rastu, gubila svest, bila mršava i iscrpljena. Vodili smo je kod brojnih lekara, dok jedna doktorka, kod koje se moja ćerka nije ni lečila i koja je bila na specijalizaciji u tom momentu, nije predložila gastroenterologa. Kada je počela terapija, za samo tri meseca moje dete se preporodilo. Ali to je tek bio početak, jer smo shvatili da je dijagnoza samo 50 odsto posla jer prava borba tek tada počinje", rekla je Pavkov.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dr Nataša Dragutinović naglasila je da se celijakija može javiti u bilo kojem uzrastu, pa i kod odraslih.
"Jedna od naših pacijentkinja bila je devojčica za koju smo u prvi mah pomislili da boluje od maligniteta, jer je bila potpuno klonula. Ispostavilo se da je reč o celijačnoj krizi, retkoj, ali mogućoj situaciji u kojoj se simptomi naglo pogoršavaju. To pokazuje koliko je važno da se reaguje na vreme", rekla je dr Dragutinović.
Dodala je da u slučajevima kada neko u porodici ima celijakiju, treba uraditi skrining svih članova. Isto važi i za ljude sa drugim autoimunim bolestima, kao i za osobe sa Daunovim sindromom koje imaju veći rizik.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dr Marija Kostić objasnila je zbog čega je gluten toliko prisutan u savremenoj ishrani.
"Gluten je prirodni lepak i zbog toga se masovno koristi u industriji hrane. To za obolele predstavlja agoniju, ulazak u prodavnicu postaje iscrpljujuća potraga jer je potrebno detaljno čitati sastav svakog proizvoda", pojasnila je ona.
U emisiji je prikazan i prilog o životu Biljane Todorović i njenoj deci koji boluju od celijakije. Njihova priča otkriva koliko je bezglutenska ishrana izazovna i koliko su podrška i razumevanje okoline važni. Prilog možete pogledati ovde.
Printscreen: Newsmax Balkans
Vesna Pavkov podsetila je i na brojne prepreke sa kojima se oboleli susreću.
"Država je obezbedila sedam kilograma bezglutenskog brašna mesečno na recept, veoma smo zahvalni ali to je nedovoljno. Naša istraživanja pokazuju da je za jednu osobu potrebno mnogo više. Pored toga, kilogram bezglutenskog brašna na tržištu košta i više od hiljadu dinara, pa porodicama koje se hrane bezglutenski troškovi rastu dva do tri puta", rekla je ona.
Kostić je podsetila da ne treba zaboraviti ni kontaminaciju. Na primer, ako se pšenica melje u istom mlinu kao i heljda, i takav proizvod postaje opasan za obolele.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dr Nataša Dragutinović upozorila je da posledice neprepoznate celijakije mogu biti razorne.
"Od osteoporoze, neuhranjenosti, anemije i neplodnosti, pa sve do spontanih pobačaja i maligniteta digestivnog trakta. Zato insistiramo da se bolest prepoznaje na vreme i da pacijenti ne uvode dijetu bez konsultacije sa stručnjacima", ukazala je doktorka.
Printscreen: Newsmax Balkans
U emisiju se video-linkom uključio i prof. dr Raša Milanov, naglašavajući da proizvođači hrane moraju da poštuju zakone i standarde. Svoje viđenje dao je i prof. dr Ivan Stanković, podsećajući da je edukacija proizvođača i potrošača jednako važna.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Svi u lancu ishrane moraju da shvate koliko je bitno da znaju šta unose u organizam. Mi smo u porodici svi prešli na bezglutensku ishranu. Ja sam napustila posao kako bih se posvetila Udruženju i borbi za prava obolelih. Ono što želim jeste da građani znaju o čemu se radi kada se govori o celijakiji", poručila je na kraju Vesna Pavkov.
Celijakija jeste nevidljiva bolest, ali posledice su i te kako stvarne, kako zdravstveno tako i finansijski.
Zato je važno da se napravi razlika između trenda i hronične potrebe.
Italija je primer zemlje u kojoj oboleli dobijaju snažnu institucionalnu podršku, pa bi i Srbija trebalo da krene tim putem kako bi pacijenti imali dostojniji i kvalitetniji život.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rusko-ukrajinski rat – 1437. dan Da li će pregovori Rusije, Ukrajine i Amerike u Abu Dabiju biti uspešni i koliko su zaraćene strane spremne na kompromis? Brisel planira da već sledeće godine primi Ukrajinu u Evropsku uniju. Da li je to zamena za širenje NATO-a na istok? Gosti Stava dana: diplomata Zoran Milivojević i politikolog Emil Zoronjić
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
PORTAL
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
Velike nemačke korporacije i globalni brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-delova do lepka, gde su privučeni povoljnom političkom klimom za investitore, piše "Berliner cajtung".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na društvenoj mreži Tik-Tok razgovara uživo sa korisnicima te mreže, a tokom uživo snimka poručio je da se rezultati u Srbiji vide u svakoj sferi života.
Učešće advokatske kancelarije Gecić Law na International Student Interview Programu (ISIP) u Njujorku predstavlja značajan iskorak ne samo za ovu kancelariju, već i za celokupnu pravnu zajednicu u Srbiji i regionu.
Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je da vodi istragu o novčanim tokovima u okviru rekonstrukcije železničke veze na deonici Novi Sad – Subotica – Kelebija, protiv bivših ministara Tomislava Momirovića i Gorana Vesića, ali je postupak ozbiljno usporen zbog nepostupanja policije.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Ambasador Srbije u Crnoj Gori, Nebojša Rodić, pozvan je na razgovor u Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore povodom objave sa zvaničnog nalog na mreži Iks kojom se na neprihvatljiv način komentariše status srpskog jezika u toj državi.
U 491 redovnoj srednjoj školi, uključujući i državne i privatne u Srbiji nastavu u školskoj 2025/2026. godini pohađa 225.639 učenika, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Saobraćajna policija koja kontroliše saobraćaj presretačima, u četvrtak je otkrila čak šest prekršaja nasilnička vožnja. Među zaustavljenim vozačima je i državljanin Bosne i Hercegovine koji je na auto-putu Beograd-Šid kod Pećinaca upravljao automobilom brzinom od 252,3 kilometra na čas.
Komentari (0)