(FOTO/VIDEO) Psiholog za "Otvori oči": Nasilje sa društvenih mreža i TV ekrana pogađa mlade

Scene nasilja sa protesta lako postaju glavna tema u svakoj kući - prenose se na malim ekranima i mobilnim telefonima, šire društvenim mrežama i neretko dolaze u najeksplicitnijem obliku. Tako sa lakoćom ulaze u prostor u kojem mladi odrastaju i formiraju svoje poglede na svet.

22.08.2025. 11:42

(FOTO/VIDEO) Psiholog za "Otvori oči": Nasilje sa društvenih mreža i TV ekrana pogađa mlade

Kakav trag takve slike ostavljaju na generacije koje ih prati, a posebno na one mlade koji pokušavaju da ostanu neutralni i van sukoba, za "Otvori oči" priča Vladana Radenović, psiholog Centra za mlade.

"Svaka reakcija je zapravo normalna - prirodan odgovor na nenormalne okolnosti“, kaže Radenović.

Sagovornica emisije "Otvori oči" upozorava da su upravo digitalne platforme mesto najveće izloženosti:

"Mladi su mnogo više na društvenim mrežama nego u tradicionalnim medijima. Tamo se plasiraju različiti sadržaji, često eksplicitni i senzacionalistički", kaže psiholog.

Uticaj, naglašava, nije isti na svakoga, ne utiče sve na svakoga u istoj meri, a postoji dosta faktora koji određuju kolike će posledice biti.

Porodica, škola i lični resursi kao ključni filteri

Na pitanje od čega zavisi kako mladi doživljavaju nasilje, Radenović izdvaja tri skupa faktora: porodično okruženje kao "primarni izvor socijalizacije", školsko iskustvo - posebno ako je bilo prethodnog nasilja i lične karakteristike.

"Koliko smo rezilijentni, koliko imamo razvijene mehanizme prevladavanja i resurse za nošenje sa stresom - sve to oblikuje reakciju na eksplicitne sadržaje", kaže ona.

Reakcije mladih kreću se od besa i osećaja nepravde, preko straha i panike, do prividne indiferentnosti.

"Važno je razumeti da svaka od tih reakcija ima neku funkciju, obično zaštitnu", ističe Radenović.

U javnom prostoru, dodaje, često se pominje i "impostor sindrom" kod onih koji ne žele da učestvuju u sukobima niti da javno zauzmu stav.

"Ljudi su različiti i reagovaće različito - i to je očekivano u kriznim situacijama", zaključuje Radenović. 

"Neutralni" nisu pošteđeni stresa

Kako navodi, pozicija neutralnosti ne oslobađa od pritiska.

"Imamo ljude koji su za, protiv ili ne žele da se izjasne - i to je u redu. Ali svi su izloženi scenama nasilja i svi trpe neku vrstu stresa. Presudnije od neutralnosti jesu lične karakteristike i resursi", naglašava sagovornica naše televizije.

Kontinuirano gledanje nasilja, prema Radenović, može voditi ka anksioznosti, pa i ka simptomima posttraumatskog stresa, posebno kod ranjivijih grupa.

"Ranjivi su oni koji već imaju psihološke poteškoće ili su ranije trpeli nasilje - kod njih se može javiti i retraumatizacija", objašnjava Radenović.

Ona ukazuje i na širi kontekst:

"Nasilje je svuda oko nas - od aktuelnih ratova do video-igara koje su pune agresije", dodala je.

Govoreći o naučnim nalazima, Radenović podseća da su studije pokazale povezanost između konzumiranja nasilnih sadržaja i višeg nivoa agresivnosti kod dece.

"To je korelacija koja ne znači kauzaciju (uzročnost). Nije jasan smer, da li deca koja su po prirodi agresivnija biraju takav sadržaj ili taj sadržaj dodatno pojačava agresiju. Na osnovu tih istraživanja to ne možemo tvrditi, ali povezanost postoji", ističe naša sagovornica.

Kako različiti uzrasti "čitaju" nasilje

Razlike postoje i po uzrastu, kaže Radenović, pozivajući se na razvojnu psihologiju Žana Pijažea. Deca od oko sedam do 12 godina nalaze se u konkretno-operacionalnom stadijumu:

"Njihovo razmišljanje je konkretnije. Teže razlikuju šta je realno, a šta je simboličko i apstraktno, pa scene nasilja mogu doživeti kao da im se dešavaju ‘tu i sada’. Adolescenti, od oko 12 godina naviše, ulaze u formalno-operacionalni stadijum. Kod njih je češći apstraktan doživljaj - osećaj gubitka smisla, potreba da se nešto promeni, da budu aktivni u nekom smislu te reči", dodaje Radenović. 

Psiholog Centra za mlade poručuje da je polazna tačka u radu sa mladima - razumevanje.

"Svaka reakcija je prirodna reakcija na stresne okolnosti", kaže ona, uz podsećanje da se iza svake emocije i ponašanja najčešće krije zaštitni mehanizam.

Razgovor sa Vladanom Radenović pogledajte u videu: 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)