Posebno zabrinjava što se devojčice sve mlađeg uzrasta pojavljuju u školskim klupama u garderobi koja se može opisati kao neprimerena školskom ambijentu – kratke majice, duboki dekoltei, uske suknje i šorts, dugački nokti, previše šminke.
Ovu temu otvorili smo u novoj epizodi emisije Tražim reč sa gostima - porodičnim psihotrapeutom Radmilom Vujić Bojović i Miloradom Antićem iz Foruma srednjih stručnih škola.
"Ako imate situaciju da neko dolazi neadekvatno obučen, za početak, skrene mu se pažnja jednom, ako to neko nastavi da radi onda ta osoba ima neki drugi problem koji treba da se reši van škole, kažnjavanje nema mnogo smisla. Ako postoji pravilo, to pravilo se mora poštovati, inače to pravilo gubi smisao. Došli smo u situaciju da praktično nikakva pravila u društvu ne važe. Oslanjamo se samo na lični primer i na porodice koje neće dozvoliti da se njihova deca ponašaju neadekvatno u bilo kom kontekstu", objasnila je Vujić Bojović.
Pismenost nije samo poznavanje slova i pravopisa. To je sposobnost da jasno i smisleno izrazimo svoje misli, razumemo pročitano i logično razmišljamo. A upravo tu sve češće grešimo – u komentarima, porukama, pa i u poslovnoj komunikaciji.
U današnje vreme veštačka inteligencija postaje deo učionica gotovo istim tempom kao i krede, dnevnici i table. Deca se brzo prilagođavaju, dok profesori traže načine kako da uhvate korak.
Iako se pažnja često usmerava na decu, pravi koren problema leži u porodici. Nije redak slučaj da i sami roditelji dolaze u školu nepristojno obučeni, šaljući time poruku da je takvo ponašanje prihvatljivo. Škola jeste mesto obrazovanja, ali vaspitanje počinje kod kuće.
"Sada se roditelji upliću u apsolutno sve. Upliću se u reč, znaju ocene, znaju kako treba deca da se oblače, kako treba deca da se ponašaju pa kako je koji nastavnik obučen, kako je podelio jedinice, kako se ponaša na času, pa imaju grupe u kojima razmenjuju svakakve informacije i tako dalje, a ne upliću se u vaspitanje svoje dece. To je ono što ne valja. Treba vratiti vaspitanje i vaspitni deo u škole jer ako to ne uradimo društvo će biti sve gore i gore", rekao je Antić.
Koja su pravila oblačenja u školama?
Kako bismo još jednom ponovili pravila oblačenja, razgovarali smo i sa direktorkom osnovne škole "Dragojlo Dudić" Danijelom Pavić.
"Pre svega definisali smo da je u školi zabranjeno dolaženje u farmerkama koje su iscepane, u majicama koje otkrivaju stomak i leđa, majice na bretele, zatim obuća koja je nebezbedna za kretanje, papuče, japanke, visoke potpetice, a onda smo otišli korak dalje, jer smo taj pavilnik iz godine u godineu kako su dolazile nove generacije menjali, tako da smo zabranili devojčicama da dolaze sa ofarbanom kosom i dugim noktima, a čak smo i dečacima zabranili farbanje jer se sve više dečaka farba u poslednje vreme", objašnjava Pavić.
Potrebno je zajedničko delovanje – škole moraju jasno definisati i dosledno primenjivati pravila oblačenja, a roditelji bi trebalo da pruže primer primerenim ponašanjem i izgledom. Poštovanje školskog prostora počinje poštovanjem samog sebe i zajednice kojoj pripadamo.
Gošća emisije bila je i Tatjana Radetić, pedagog iz Srednje medicinske škole u Beogradu.
"Mi nemamo problem sa decom već sa roditeljima i taj kodeks ponašanja i oblačenja deca manje više poštuju. Sporni su najčešće kod devojčica ti dugi nokti kratke majice i papuče. Politika je da vratimo decu kući ukoliko ne ispoštuju ali opet kažem treba povesti računa i napomenuti roditeljima da isprate svoju decu. Da li koriste elektronske cigarete, da li su previše našminkane, dešava se da dođu obučene normalno pa se presvuku u toaletu, zato roditelji imaju ključnu ulogu u svemu tome", zaključila je Radetić.
Celu emisiju možete pogledati na našem YouTube kanalu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Kad je potpisano Primirje jedanaestog dana, jedanaestog meseca u 11 časova 1918 godine između centralnih i sila Antante, Srbi su u očima pobednika bili simbol žrtve, slobode i patriotizma. Kako i zašto smo kao najstradalnija nacija u Velikom ratu izgubili popularnost u većem delu Evrope? Za Stav dana govore istoričar Čedomir Antić i direktor Arhiva Vojvodine Nebojša Kuzmanović.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Petar Perunović Perun bio je guslar koji je svojom pesmom podizao elan srskoj vojsci u Prvom svetskom ratu. Perun je na bojištu šest puta ranjen, prešao je Albansku golgotu, a potom je iz Amerike doveo više od 10.000 dobrovoljaca. Za svoje zasluge višestruko je odlikovan.
Beogradski zoološki vrt dobio je nove stanovnike – dve bebe hijene koje već osvajaju srca posetilaca. Mladunci, stari oko dva meseca, primili su prve vakcine i sada su spremni za prilagođavanje životu u zoološkom vrtu.
Uprava za veterinu obavestila je javnost da se u medijima i na društvenim mrežama sve češće pojavljuju netačni i pojednostavljeni navodi u vezi sa upotrebom antibiotika, aditiva i hormona u mesu i proizvodima životinjskog porekla.
Kada je u 24. godini doživeo saobraćajni udes, Vladan Petković iz Čačka počeo je sasvim novi život, kao osoba sa invaliditetom. Kako je istakao za Newsmax Balkans, tada je trebalo početi nešto novo, što dotad nije znao, sa teškim uslovima i telesnim oštećenjima.
Kad je potpisano Primirje jedanaestog dana, jedanaestog meseca u 11 časova 1918. godine između centralnih i sila Antante, Srbi su u očima pobednika bili simbol žrtve, slobode i patriotizma.
Grupa građana je na poziv studenata u blokadi održala potest na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Nemanjine ispred zgrade Generalštaba da bi se, kako su naveli, usprotivili rušenju tog zdanja, koje je oštećeno tokom NATO agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine.
Poslanička grupa "Mi snaga naroda" podnela je Narodnoj skupštini Republike Srbije Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika, kojim se predlaže uvođenje obaveznog sistema video-nadzora na svim biračkim mestima tokom izbornog dana.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru?
Komentari (0)