"Kao da postoji lakši oblik silovanja": Glumica Milena Radulović o novom krivičnom delu "obljuba bez pristanka"
U jeku rasprave o nacrtu zakona koji uvodi termin "obljuba bez pristanka", glumica Milena Radulović upozorava da takva formulacija relativizuje silovanje i šalje poruku da postoji njegov "blaži oblik".
U jeku javne rasprave o nacrtu zakona koji predviđa novu kvalifikaciju krivičnog dela - "obljuba bez pristanka", glumica Milena Radulović, koja je još 2020. javno istupila i prijavila silovanje, govori o tome kako se zakonodavstvo i institucije odnose prema žrtvama.
U intervjuu za Otvori oči otvoreno kritikuje srpsko pravosuđe, zastarele zakone i način na koji se vodi njen slučaj, ali i upozorava na štetne poruke koje šalje nova formulacija zakona.
"Skoro pet godina je prošlo, a presude još nema", započela je Radulović, osvrćući se na slučaj protiv bivšeg učitelja glume Miroslava Mike Aleksića, koji je ona, zajedno sa još 15 žena, prijavila za seksualno nasilje.
Kako navodi za Newsmax Balkans, poslednje suđenje na kojem se Aleksić pojavio desilo se pre godinu dana, iako je veštačenje pokazalo da je sposoban da prisustvuje procesu.
"Sudija nije preduzeo nijednu meru da obezbedi njegovo prisustvo, iako sud ima različite mehanizme za to. Poruka koju dobijamo jeste da institucije nemaju nameru da završe ovaj slučaj", poručuje ona, dodajući da "institucije pred našim očima godinama propadaju".
"Zakonom relativizovano silovanje"
Posebnu pažnju u razgovoru sa Milenom Radulović izazvao je nacrt novog zakona koji uvodi pojam "obljuba bez pristanka", što je izazvalo burne reakcije javnosti.
"Moja prva misao je bila: još jednom ne pristupamo ovoj temi kako treba. Umesto da redefinišemo silovanje na savremen način, mi uvodimo novi termin koji zvuči kao da postoji i obljuba sa pristankom, kao da postoji lakši oblik silovanja, što je potpuni nonsens", ocenjuje glumica.
Režim saobraćaja u Bulevaru Nikole Tesle je izmenjen zbog sanacije kolovoza nakon svečane vojne parade održane u subotu u Beogradu, rekao je za Tanjug potpukovnik Dejan Stević iz Uprave saobraćajne policije
Jevreji obeležavaju Roš Hašanu (Jevrejsku novu godinu), praznik koji simbolizuje početak novog ciklusa, kraj jednog perioda i početak novog, kao i vreme samoispitivanja i molitve za bolju budućnost.
Ona podseća da bi proširenje definicije silovanja moralo da uključi razumevanje psiholoških reakcija žrtava, poput "zaleđivanja", straha, nemoći da pruže otpor, što je, prema njenim rečima, odavno poznato u psihologiji, ali se zakonodavac time ne bavi.
"Kao da se zakon fokusira na to da li je žena pružila fizički otpor, umesto da se uzmu u obzir ucene, pretnje, besvesno stanje usled droge ili alkohola. Ako žena nije vikala i otimala se, to ne znači da nije bila silovana", ukazuje Radulović.
Govoreći o postojanju droga koje se koriste isključivo za onesposobljavanje žrtava, ističe da se time dodatno potvrđuje da zakon ne prepoznaje realnost seksualnog nasilja.
"Ako postoji droga koja se koristi samo za silovanje, kako možemo da govorimo o blažem obliku silovanja?", pita se.
"Ne smemo dokazivati da se to dogodilo"
Veliki problem, kaže, predstavlja i način na koji se žrtve tretiraju tokom procesa. U Srbiji, žrtva mora više puta da ponavlja svoju izjavu – u policiji, tužilaštvu i na sudu – dok okrivljeni ima pravo da se brani ćutanjem.
"Ja sam, na primer, svedočila pet puta. Nakon psihološkog veštačenja i podignute optužnice, mi i dalje treba da dokazujemo da se to zaista desilo. To je apsurd. Ovaj slučaj nije 'Milena Radulović protiv Mike Aleksića', već 'država Srbija protiv Mike Aleksića'", naglašava glumica.
Posebno bolnim smatra to što je imala obavezu da odgovara na pitanja optuženog lično.
"Pravo da silovatelj postavlja pitanja žrtvi je suštinski retraumatizacija. To su metode koje kao da dodatno kažnjavaju žrtvu", navodi Radulović.
Zbog svega toga, ističe da se žrtve neretko obeshrabre da uopšte prijave nasilje.
"Bolje da sve žene ozbiljno razmisle da li će prijaviti silovanje, da ne bi bile maltretirane, retraumatizovane ili, po novom zakonu, obljubljene bez pristanka", ironično dodaje naša sagovornica.
"Primena obeshrabruje"
Upitana kako bi usvajanje spornog zakona uticalo na žene koje su preživele silovanje, Radulović odgovara da suština problema nije samo u nazivu zakona, već u njegovoj implementaciji.
"Svaka obljuba bez pristanka je silovanje i to je jasno svima, osim našem zakonodavcu. Umesto da dokažemo da je postojao otpor, zakon mora da se bavi time da li je postojao pristanak. To je standard u Evropi, zašto bismo mi zaostajali? Ni evropske prakse nisu idealne, jer su i dalje patrijarhalne, ali Srbija dodatno kaska. Ako je muškarac bio pijan dok je počinio nasilje, to mu se uzima kao olakšavajuća okolnost. Ako je žena bila pijana, pitamo se što je pila. Ta logika je poražavajuća", ističe ona paradoks u tretiranju polova.
"Javnost je bila na našoj strani"
Iako proces traje godinama i iscrpljuje sve uključene žene, glumica kaže da nije zažalila što je istupila javno. Iako je, priznaje, imala strah od osude, posebno zbog načina na koji mediji prenose detalje, javnost je, ističe, pokazala razumevanje i solidarnost.
"Prvo sam se uplašila da će svi znati detalje, da će moji baba i deda to čitati u novinama. Ali, javnost je bila jedina koja nas je zaštitila. Na sudu nismo imali zaštitu, ali smo je imali u ljudima", priznaje.
Na kraju razgovora poručuje da ne očekuje čuda od sistema, ali veruje da je javno svedočenje bilo važno, kako bi se pokazali svi mehanizmi koji obeshrabruju žrtve i dodatno ih traumatizuju.
"Mislim da je to bila poenta ovog slučaja - da pokažemo kroz šta žena prolazi kada odluči da prijavi silovatelja. I ako se išta promeni, onda je vredelo", zaključila je Milena Radulović.
Veza Grka i Srba je u XX veku, u vreme Titove Jugoslavije, bila u znaku bratskih veza, ali i složenih državnih odnosa koji su dovodili i do potpunog zahlađenja u prijateljstvu dva naroda. Posle Drugog svetskog rata u Grčkoj je počeo građanski rat, a komunisti koji su izgubili u tom ratu novo utočište pronašli su u SFRJ kao izbeglice. Njihov centar postaje Buljkes, grad nedaleko od Novog Sada u kome stvaraju državu u državi koju je kontrolisala UDBA. U isto vreme oko 20 hiljada grčke dece, čiji roditelji ne žele da budu vaspitana u rojalističkom duhu, odlazi put Jugoslavije i završava u domovima širom SFRJ koja je tada optužena za otmicu grčke dece. Preživeli svedoci, Grci koji i danas žive u Srbiji, njihovi potomci, ali i istoričari koji su pisali o tim događajima, pričaju kako je izgledalo vreme u kome su Kraljevina Grčka i SFRJ vodili propagandni rat. Šta se dogodilo sa grčkom decom i Grcima iz Buljkesa u periodu od 1945. do 1949. tema je dokumentarnog filma "Deca Pireja" koji otkriva turbulentnu istoriju dve zemlje. Pogledajte DEKADE - DECA PIREJA: Grčke izbeglice u Srbiji
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MIHAJLO PUPIN II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Žena na koju je palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica podlegla je povredama uprkos brzoj intervenciji medicinske ekipe, rečeno je za portal Klix.ba u Hitnoj pomoći u Sarajevu.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Božićni praznici u Srbiji čine čitav niz običaja, od Tucindana i Badnjeg dana, do samog Božića 7. januara. Od rituala i porodičnih okupljanja, preko narodnih verovanja i simbolike hrane, do svetih običaja - praznici su ogledalo naše kulture i identiteta.
Nutricionisti i kuvari navode da zamrznuta hrana ima brojne prednosti u odnosu na svežu, a kako objašnjavaju, te prednosti nisu samo nutritivne, već i praktične.
Kosovski minstar odbrane Ejup Maćedonci izjavio je da je u Prištinu stigla nova isporuka protivoklopnih raketnih sistema OMTAS, ugovorenih sa Turskom u decembru 2023. godine.
Ljudi vekovima tragaju za eliksirom mladosti, a neki srećnici uspevaju da prkose prirodi. Jedna od njih je i Manasija Milenković, najstarija Kragujevčanka, koja je 2025. proslavila 104. rođendan.
Doktorka Gordana Pavlović iz Hitne pomoći izjavila je da je ta služba od sedam do 18 časova imala 34 intervencije na javnom mestu, od kojih se 30 odnosilo na ortopedske povrede i apelovala na građane da obrate pažnju zbog vremenskih uslova.
Kosovska policija zabranila je u centru Severne Mitrovice postavljanje transparenta sa natpisom "Mir božji, Hristos se rodi". Nakon toga su vratili transparent i on je postavljen na trgu.
Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) objavio je da nije istina da zdravstvenim ustanovama nedostaju infuzioni rastvori i da je preduzeo neophodne mere iz svoje nadležnosti kako bi se lečenje pacijenata obavljalo neometano.
Usled kontinuiranih padavina tokom proteklih nekoliko dana došlo do poplava u zapadnom i centalnom delu Kosova. Poplavama su pogođene opštine Đakovica, Junik, Dečani, Mališevo, Klina, Glogovac, ali i Priština. U Glogovcu je evakuisano 20 ugroženih porodica.
Komentari (0)