Oko 12.000 gluvih osoba živi u Srbiji: "Mali broj tumača znakovnog jezika utiče na kvalitet njihovog života"
Foto: Envato
U Srbiji nema zvaničnog podatka koliko ima gluvih osoba, ali se procenjuje da ih je oko 12.000, jer ih upravo toliko koristi znakovni jezik. Njihov život je sam po sebi teži, a brojne prepreke sa kojima se suočavaju ga dodatno komplikuju.
Izvor: RTS
23.09.2025. 22:47
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Na Međunarodni dan znakovnog jezika apeluju na celo društvo da se uključe i pomognu u rešavanju bar nekih problema.
Ono što je većini rutina, njima ume da bude i te kako komplikovano.
Od ranog detinjstva gluve osobe suočavaju se sa problemima koji bi mogli da se izbegnu, uz razumevanje okoline, malo truda i volje, piše RTS.
Kako razlikovati običnu zaboravnost od prvih simptoma Alchajmerove bolesti? Da li je moguće na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? I ko više pati - oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju?
Anastasija Vujić (20) iz Beograda odmalena se bavi humanitarnim radom. U okviru akcije "Naše malo-za dečiji osmeh" obilazi bolnice, domove za nezbrinutu decu, škole za decu sa poteškoćama u razvoju, donoseći im slatkiše, igračke, pribor, ali kako ističe i ono najvažnije - vreme, pažnju i osmeh.
Ono što je većini rutina, njima ume da bude i te kako komplikovano.
Od ranog detinjstva gluve osobe suočavaju se sa problemima koji bi mogli da se izbegnu, uz razumevanje okoline, malo truda i volje.
Foto: Pixabay
Kao gluva osoba, Biljana Milanović kaže da se najčešći problemi dešavaju kod lekara.
"Dešava se da čekamo u čekaonici veoma dugo. Kad dođem i kažem da sam gluva osoba zamolim ih da lično izađu, da me prozovu, sve napišem na papiru, međutim oni to nekako zaborave, karton ode kod doktorke i čekam ispred vrata dugo. Onda me medicinska sestra pita zašto stojim kod vrata i kaže mi da se pomerim", navodi ona.
Često se ispostavi, kaže, da su je prozvali još pre dva, tri sata.
Apel da znakovni jezik Ustavom bude priznat kao zvanični
Neophodno je i da znakovni jezik bude priznat Ustavom kao jedan od zvaničnih jezika i potpuno izjednačen s drugim jezicima u Srbiji - apeluju iz Asocijacije srpskog znakovnog jezika.
"Vrlo je mali broj tumača što utiče na kvalitet života gluvih osoba zbog barijera u komunikaciji. Gradska organizacija gluvih Beograda je akreditovala školu za učenje srpskog znakovnog jezika gde su gluvi predavači, gde polaznici mogu da se sertifikuju kroz godine učenja. Naša ideja jeste da na kvalitetan način usvajaju jezik i da budu sertifikovani i da na taj način kroz vreme zapravo povećamo broj tumača što će omogućiti gluvim osobama bolji pristup što obrazovanju što drugim oblastima života, zato što da tumači su vrlo važan deo zajednice gluvih i vrlo važan element za unapređenje kvaliteta života gluvih osoba", ističe tumač za gluve Vojislav Đorđević iz Asocijacije srpskog znakovnog jezika.
U Srbiji registrovana 24 tumača
Procene su da na tri gluve osobe ide jedan tumač.
U Srbiji zajednicu gluvih čini 12.000 ljudi, a u Savezu gluvih i nagluvih registrovana su 24 tumača.
"Ne samo donosioci odluka već i svi građani bi trebalo nekako da se osveste da imaju više informacija o tome kako komunicirati sa gluvim i nagluvim osobama znaju više o njima kako bi mogli da se prilagode komunikaciji u svakodnevnom životu. Naš apel je čujte naš glas ali ne zvučni, naš jezik je manuelni i vizuelni. Takođe apelujemo da Ministarstvo prosvete uvede srpski znakovni jezik u formalno obrazovanje i kao izborni jezik od vrtića do nekih viših nivoa obrazovanja da deca imaju mogućnost da se susretnu sa njim i da ga uče", kaže Mihailo Gordić iz Saveza gluvih i nagluvih Srbije.
Foto: Envato
Dodao je da bi sve to ostvarili važno je da gluve osobe mogu da ostvare prava koja im pripadaju kao građanima Srbije.
A među njima su i ona osnovna - pravo na dostojanstven život.
Da kada komuniciramo sa njima gledamo u njih, a ne u tumače.
Da se upoznamo sa korišćenjem aplikacije "SOS za gluve", naučimo bar osnove znakovnog jezika kao što znamo neke strane jezike jer, kako kažu - ako znate znakovni jezik, imate ključ za dušu gluvih.
Kada se očekuje završetak svih 14 trening centara za dualno obrazovanje u Srbiji? Kako mladi prihvataju ovaj vid školovanja? Da li je ovo pravi model za očuvanje starih zanata? Gost „Stava nedelje“ – direktorka Kancelarije za dualno obrazovanje i NOKS, profesorka doktorka Gabrijela Grujić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
RAZUMNO
Nakon što je Centralna izborna komisija BiH zvanično raspisala Opće izbore za 4. oktobar ove godine, sada se čekaju imena kandidata za ključne pozicije ali i prijavljivanje stranaka, liste, kandidati. Ključno pitanje je da li će opozicija biti jedinstvena ili će razjedinjenost značiti siguran put ostanka u opozicionim redovima. Gost emisije je Đorđe Vučinić, zastupnik Liste za pravdu i red u NSRS.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Zašto kažemo „ne mogu više“, a nastavljamo da radimo? Ko je kriv za „bournout“, posao ili mi? Može li neko voleti svoj posao, a ipak potpuno sagoreti? Da li kompanije zaista brinu o zaposlenima ili o njihovoj produktivnosti i da li su danas ljudi manje izdržljivi ili su samo prestali da ćute? Za emisiju „Tražim reč“ govore PR Bobana Radojević, psihoterpeut Ana Sokolović i menadžer ljudsih resursa Nikola Milosavljević
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Veliki kvar na primarnom snabdevanju električnom energijom celokupnog beogradskog vodovodnog sistema je popravljen, saopšteno je iz Javnog komunalnog preduzeća "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Španija je započela proces evakuacije putnika sa kruzera pogođenog smrtonosnim hantavirusom koji se usidrio blizu luke Granadilja na Tenerifima. Prvi putnici su napustili brod i čeka ih karantin u bolnici.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je upozorenje za područje Srbije na kratkotrajne vremenske nepogode za ponedeljak i utorak, 11. i 12. maj.
U selu Ugljare u Kosovu Polju je obijena i opljačkana kuća Ratomira Trajkovića, iz koje su odnete vredne stvari, a nameštaj i pokućstvo ispremetani, saopštila je Kancelarija za Kosovo i Metohiju, ukazujući da je ovo već druga srpska kuća koja je obijena i opljačkana za svega nekoliko dana.
U naselju Međulužje kod Mladenovca oko osam časova ujutru, prema nezvaničnim informacijama, došlo je do detonacije u privatnom objektu. Nije bilo povređenih.
Dok se Srbija poslednjih godina sve češće pojavljuje na mapama stranih turista, za mnoge građane Srbije letovanje i vikend putovanja postaju luksuz koji se sve pažljivije planiraju.
U blizini beogradskog naselja Umka pokrenuta je potraga za mlađim muškarcem koji je, prema nezvaničnim informacijama, nakon proslave viđen kako ulazi u reku Savu.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 5.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila na Batrovcima zadržavaju sat vremena na izlazu.
Govoreći o hantavirusu koji se pojavio na kruzeru i odneo tri života, direktorka Instituta "Batut" profesorka Verica Jovanović kaže da 30 godina nije došlo do mutacije ovog virusa i da nema opasnosti od pandemije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu uhapsili su B. R. (1968) iz okoline Svrljiga, zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, uključujući uništenje i oštećenje zaštićenih prirodnih dobara, zagađivanje hrane i vode, kao i ometanje dokazivanja.
Komentari (0)