(VIDEO) Kada zaborav izbriše i najbliže: Alchajmer - bolest cele porodice, stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako razlikovati običnu zaboravnost od prvih simptoma Alchajmerove bolesti? Da li je moguće na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? I ko više pati - oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju?
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
U emisiji Tražim reč o ovim pitanjima govorili su predsednica Srpskog udruženja za Alchajmerovu bolest profesor dr Elka Stefonova, magistar socijalne politike Nadežda Satarić, pisac Ratomir Rale Damjanović i članovi porodica obolelih.
Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji oko 140.000 ljudi boluje od demencije, a među njima najveći broj upravo od Alchajmerove bolesti.
Ko danas ima autoritet u učionici: nastavnik, roditelj ili dete? I da li je taj autoritet uopšte moguće definisati u vremenu kada se društvo menja iz dana u dan, a škola ostaje gotovo nepromenjena?
Roditelji dece s poteškoćama u razvoju nisu samo obični roditelji. Često su svojoj deci i učitelji, psiholozi, defektolozi i zdravstveni radnici, jednom rečju negovatelji, i to je celoživotni poziv. Ako žele da ga obavljaju kako treba, često odustaju od posla, jer su svom detetu potrebni 24 časa.
I dok medicina još uvek ne nudi lek koji bi zaustavio bolest, nova istraživanja i terapije daju nadu da se proces može usporiti.
Ono što je, međutim, neizostavno jeste da se Alchajmer ne tiče samo pojedinca, već čitave porodice.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno"
Jedna od onih koja je podelila svoju ličnu priču bila je Slavica Stuparušić, koja je godinama negovala majku obolelu od Alchajmera.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno. Mama je prvo zaboravljala gde je ostavila stvari, pa je optuživala ukućane. Ubrzo je počela da sumnja da je neko prati, zabranila nam je da primamo goste. Krenula bi do prodavnice, a onda zaboravila gde je pošla", prisetila se Slavica.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako kaže, porodica dugo nije razumela simptome, pa su se čak ljutili na majku, misleći da namerno odbija da prizna problem.
Jedan detalj posebno joj je ostao urezan u sećanje.
"Lekar je jednom pitao koliko je sati, jer je znao da više ne ume da gleda na sat. Ona je odgovorila: 'Što vi to mene pitate, zar ne znate sami da gledate na sat?' Uvek je imala neko opravdanje", rekla je Slavica.
"Zajednica nudi malu podršku u Srbiji"
Profesor dr Elka Stefonova objašnjava da je upravo takvo ponašanje često zbunjujuće za porodicu.
"Ljudi sa Alchajmerovom bolešću ne mogu da usvajaju ništa novo, ali postepeno zaboravljaju i ono što su ranije znali. Na početku bolest ne oštećuje inteligenciju, već pamćenje. To su različite gradacije, ali uvek je reč o progresivnom procesu koji vodi do gubitka samostalnosti", rekla je Stefonova.
Nada Satarić podsetila je da je septembar mesec borbe protiv Alchajmera i naglasila da govorimo o "osobama koje žive sa demencijom", a ne "dementnima", jer je reč o ljudima koji zaslužuju dostojanstvo.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nažalost, u Srbiji zajednica nudi malu podršku, porodice često ostaju zatvorene same sa bolešću između četiri zida", upozorila je ona.
Slavica je dodala da sve počinje pre 15 godina, kada se vrlo malo pričalo o Alchajmeru, gotovo nepoznatoj bolesti.
"Najviše su nas iritirala pitanja, koja su se neprestano ponavljala i bila identična. Tada sam dobila savet i smernicu. Zamislite da se nalazite u sobi gde nikoga ne poznajete i da gledate ljude oko sebe koje ne prepoznajete, da li biste se plašili? Nemojte nikada na nju da podižete glas, pogotovo kada vas nije prepoznala jer ko zna koliko je ona uplašena. To mi je rekla mi jedna žena i potpuno promenila način razmišljanja. Od tad se sa mamom više nisam svađala", navela je ona.
"Lekari zbog demencije odustali od operacije"
Slavica se priseća i kako je izgleda taj život u četiri zida.
"Majka je noću tumarala po kući, postajala je nervozna i agresivna. Negovala sam mamu do pre četiri meseca, kada je pala i polomila kuk. Tada sam shvatila koliki je pakao živeti sa ovom bolešću u našoj državi jer su lekari zbog demencije odustali od operacije", rekla je sa suzama u očima.
Istakla je da su je pozvali i rekli da dođe po nju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ona je nepokretna, ja ne znam kako da sprovodim terapiju, ne znam gde da je odvedem. Tada smo brat i ja doneli odluku da je smestimo u dom, tražili smo dom za stare gde mogu da je medicinski zbrinu. Kada smo našli odgovarajući, onda nastupa finansijska borba. Istovremeno, zato što je u domu gubimo pravo na bilo kakvu socijalnu pomoć, lekove na recept ili prevoz sanitetom", ispričala je Slavica.
Kada je već glas izdao i suze potekle, Slavica je priznala da ju je stid i sramota da prizna da je majku smestila u dom.
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj"
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj. Ali kada sam videla da je tamo zbrinuta i da je prihvaćena, osetila sam olakšanje - iako niko ne može da je neguje kao ja", istakla je sagovornica.
Stručnjaci su saglasni da ljubav i strpljenje imaju ogromnu ulogu.
"Kada dete odgajamo, znamo da zahteva vreme, pažnju i brigu. Isto važi i za starije. Ljubav i zagrljaj leče, i to je ono što porodici obolelog daje snagu", poručila je Slavica.
Emisija je jasno pokazala da Alchajmer nije samo bolest pamćenja, već bolest odnosa i emocija.
Pogađa čitavu porodicu, menja svakodnevicu i stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu najbližih. A ovo je tek deo onoga što su gosti podelili.
U celom izdanju emisije Tražim reč gledaoci mogu da saznaju više o simptomima, lekovima, stanju zdravstvenog sistema i o tome kakvu podršku država i zajednica mogu da pruže porodicama obolelih.
Jer svaka priča o Alchajmeru nije samo priča o bolesti, to je priča o ljudima, ljubavi i životu.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Dok tenzije između Izraela i Irana prijete da prerastu u širi regionalni sukob, diplomatske poruke iz Tel Aviva sve češće izazivaju burne reakcije i na Balkanu. Ambasadorica Izraela za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, Galit Peleg, našla se posljednjih mjeseci na meti kritika dijela javnosti da različitim aršinima procjenjuje političke poruke i poteze u regionu. U trenutku kada raste zabrinutost zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, razgovaramo o odnosima Izraela i Balkana, porastu antisemitizma, ulozi međunarodne zajednice i mogućnosti širenja sukoba s Iranom.
specijal
22:00
SINTEZA (R)
Latinska Amerika ponovo u centru globalne igre moći. Dok Vašington zaoštrava politiku i otvoreno pokazuje ambiciju da učvrsti dominaciju u regionu, zemlje između Meksika i Brazila traže sopstveni put — između pritiska SAD i ekonomskog uticaja Kine. Ko su danas saveznici, a ko protivnici Amerike? Da li levičarske vlade mogu da pronađu zajednički jezik sa administracijom Donalda Trampa? I da li je Venecuela tek početak šire strategije? O novoj geopolitičkoj realnosti Latinske Amerike govori novinarka Zorana Šuvaković.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
23:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Zbog velikog kvara na primarnom napajanju električnom energijom beogradskog vodovodnog sistema, došlo je do problema u vodosnabdevanju u većem delu prestonice.
Policija u Kruševcu uhapsila je L. B. (19) i A. K. (18) zbog sumnje da su u gradskom parku noćas oštrim predmetom usmrtili mladića (22), koji je od zadobijenih povreda preminuo u bolnici.
Dok Evropa obeležava 76 godina od Šumanove deklaracije, iz Brisela stiže poruka da je Srbija i dalje deo evropske budućnosti, ali da se bez reformi evropski put neće ubrzati.
Pripadnici saobraćajne policije u Novom Sadu brzo su identifikovali i zaustavili vozača "golfa" sa probnom dozvolom koji se na auto-putu Novi Sad - Beograd kretao trakom namenjenom za vozila iz suprotnog smera.
U Srbiji se u razvoj trening centara ulaže više od 100 miliona evra, a planirano je formiranje mreže od 14 centara širom zemlje, koji bi trebalo da budu završeni do početka specijalizovane izložbe EXPO 2027.
Energetska kriza zbog rata u Iranu pogodila je i avio-transport. Zbog nedostatka i povećane cene energenata avio-kompanije smanjuju broj letova, a cene karata skaču.
Memorijalnim avio-skupom održanim na Sportskom aerodromu "Divci" kod Valjeva pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije odali su poštu Milenku Pavloviću, bivšem ratnom komandantu 204. lovačkog avijacijskog puka koji je herojski nastradao braneći nebo nad našom zemljom tokom NATO agresije 1999.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut čestitao je Peteru Mađaru stupanje na dužnost predsednika Vlade Mađarske, ističući da će Srbija nastaviti da vodi politiku dobrosusedstva, oslonjenu na poverenje, razumevanje i projekte koji povezuju dve prijateljske države i narode.
Dvadesetsedmogodišnji M. M. iz Vrnjačke Banje uhapšen je pod sumnjom da je pretio četrdesetogodišnjem muškarcu i angažovao B. D. (35), koji je takođe uhapšen, da mu ošteti vozilo.
Kada se očekuje završetak svih 14 trening centara za dualno obrazovanje u Srbiji? Kako mladi prihvataju ovaj vid školovanja? Da li je ovo pravi model za očuvanje starih zanata?
Komentari (0)