(VIDEO) Kada zaborav izbriše i najbliže: Alchajmer - bolest cele porodice, stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu
Kako razlikovati običnu zaboravnost od prvih simptoma Alchajmerove bolesti? Da li je moguće na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? I ko više pati - oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju?
U emisiji Tražim reč o ovim pitanjima govorili su predsednica Srpskog udruženja za Alchajmerovu bolest profesor dr Elka Stefonova, magistar socijalne politike Nadežda Satarić, pisac Ratomir Rale Damjanović i članovi porodica obolelih.
Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji oko 140.000 ljudi boluje od demencije, a među njima najveći broj upravo od Alchajmerove bolesti.
Ko danas ima autoritet u učionici: nastavnik, roditelj ili dete? I da li je taj autoritet uopšte moguće definisati u vremenu kada se društvo menja iz dana u dan, a škola ostaje gotovo nepromenjena?
Roditelji dece s poteškoćama u razvoju nisu samo obični roditelji. Često su svojoj deci i učitelji, psiholozi, defektolozi i zdravstveni radnici, jednom rečju negovatelji, i to je celoživotni poziv. Ako žele da ga obavljaju kako treba, često odustaju od posla, jer su svom detetu potrebni 24 časa.
I dok medicina još uvek ne nudi lek koji bi zaustavio bolest, nova istraživanja i terapije daju nadu da se proces može usporiti.
Ono što je, međutim, neizostavno jeste da se Alchajmer ne tiče samo pojedinca, već čitave porodice.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno"
Jedna od onih koja je podelila svoju ličnu priču bila je Slavica Stuparušić, koja je godinama negovala majku obolelu od Alchajmera.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno. Mama je prvo zaboravljala gde je ostavila stvari, pa je optuživala ukućane. Ubrzo je počela da sumnja da je neko prati, zabranila nam je da primamo goste. Krenula bi do prodavnice, a onda zaboravila gde je pošla", prisetila se Slavica.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako kaže, porodica dugo nije razumela simptome, pa su se čak ljutili na majku, misleći da namerno odbija da prizna problem.
Jedan detalj posebno joj je ostao urezan u sećanje.
"Lekar je jednom pitao koliko je sati, jer je znao da više ne ume da gleda na sat. Ona je odgovorila: 'Što vi to mene pitate, zar ne znate sami da gledate na sat?' Uvek je imala neko opravdanje", rekla je Slavica.
"Zajednica nudi malu podršku u Srbiji"
Profesor dr Elka Stefonova objašnjava da je upravo takvo ponašanje često zbunjujuće za porodicu.
"Ljudi sa Alchajmerovom bolešću ne mogu da usvajaju ništa novo, ali postepeno zaboravljaju i ono što su ranije znali. Na početku bolest ne oštećuje inteligenciju, već pamćenje. To su različite gradacije, ali uvek je reč o progresivnom procesu koji vodi do gubitka samostalnosti", rekla je Stefonova.
Nada Satarić podsetila je da je septembar mesec borbe protiv Alchajmera i naglasila da govorimo o "osobama koje žive sa demencijom", a ne "dementnima", jer je reč o ljudima koji zaslužuju dostojanstvo.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nažalost, u Srbiji zajednica nudi malu podršku, porodice često ostaju zatvorene same sa bolešću između četiri zida", upozorila je ona.
Slavica je dodala da sve počinje pre 15 godina, kada se vrlo malo pričalo o Alchajmeru, gotovo nepoznatoj bolesti.
"Najviše su nas iritirala pitanja, koja su se neprestano ponavljala i bila identična. Tada sam dobila savet i smernicu. Zamislite da se nalazite u sobi gde nikoga ne poznajete i da gledate ljude oko sebe koje ne prepoznajete, da li biste se plašili? Nemojte nikada na nju da podižete glas, pogotovo kada vas nije prepoznala jer ko zna koliko je ona uplašena. To mi je rekla mi jedna žena i potpuno promenila način razmišljanja. Od tad se sa mamom više nisam svađala", navela je ona.
"Lekari zbog demencije odustali od operacije"
Slavica se priseća i kako je izgleda taj život u četiri zida.
"Majka je noću tumarala po kući, postajala je nervozna i agresivna. Negovala sam mamu do pre četiri meseca, kada je pala i polomila kuk. Tada sam shvatila koliki je pakao živeti sa ovom bolešću u našoj državi jer su lekari zbog demencije odustali od operacije", rekla je sa suzama u očima.
Istakla je da su je pozvali i rekli da dođe po nju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ona je nepokretna, ja ne znam kako da sprovodim terapiju, ne znam gde da je odvedem. Tada smo brat i ja doneli odluku da je smestimo u dom, tražili smo dom za stare gde mogu da je medicinski zbrinu. Kada smo našli odgovarajući, onda nastupa finansijska borba. Istovremeno, zato što je u domu gubimo pravo na bilo kakvu socijalnu pomoć, lekove na recept ili prevoz sanitetom", ispričala je Slavica.
Kada je već glas izdao i suze potekle, Slavica je priznala da ju je stid i sramota da prizna da je majku smestila u dom.
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj"
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj. Ali kada sam videla da je tamo zbrinuta i da je prihvaćena, osetila sam olakšanje - iako niko ne može da je neguje kao ja", istakla je sagovornica.
Stručnjaci su saglasni da ljubav i strpljenje imaju ogromnu ulogu.
"Kada dete odgajamo, znamo da zahteva vreme, pažnju i brigu. Isto važi i za starije. Ljubav i zagrljaj leče, i to je ono što porodici obolelog daje snagu", poručila je Slavica.
Emisija je jasno pokazala da Alchajmer nije samo bolest pamćenja, već bolest odnosa i emocija.
Pogađa čitavu porodicu, menja svakodnevicu i stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu najbližih. A ovo je tek deo onoga što su gosti podelili.
U celom izdanju emisije Tražim reč gledaoci mogu da saznaju više o simptomima, lekovima, stanju zdravstvenog sistema i o tome kakvu podršku država i zajednica mogu da pruže porodicama obolelih.
Jer svaka priča o Alchajmeru nije samo priča o bolesti, to je priča o ljudima, ljubavi i životu.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Dobre vesti stižu danas sa Grenlanda. Snabdevanje električnom energijom ponovo je uspostavljeno u glavnom gradu, Nuku, nakon što je oluja oštetila dalekovodni kabl usled čega su hiljade ljudi ostale bez struje. Sad je toplije, ali, srećom, ne i vruće, s obzirom na podgrejanu atmosferu između Sjedinjenih Država i ostalih zapadnih partnera oko budućnosti tog ostrva. Za Stav dana govori Mijat Kostić iz Novog Trećeg puta, a uključićemo i novinara Roberta Čobana koji nam se javlja iz Italije.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su A. Đ. (43) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela protivpravno lišenje slobode i iznuda u pokušaju.
U subotu uveče u Kliničkoj bolnici Sveti Duh u Zagrebu dogodio se incident u kojem je žena (54) fizički napala zaposlenog zdravstvene ustanove i nanela mu povrede.
Prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine najavili su da će u ponedeljak, u 12 časova započeti protest zbog neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanja njihovog boravka na teritoriji Šengena.
Zašto je UDB bila nervni sistem Jugoslavije? Kako se čuvao kult ličnosti i monopol na interpretaciju društva? Zašto sloboda nije politička dekoracija već suštinska dimenzija čoveka? Da li je UDB bila baštinik boljševičke tradicije i logike?
Prema poslednjim informacijama Uprave granične Policije Republike Srbije, na (PMV) putničkim terminalima na graničnim prelazima nema zadržavanja vozila, dok su teretni terminali u blokadi.
Srpska pravoslavna crkva i škole širom Srbije prosavljaju Savindan, u znak sećanja na Svetog Savu, srpskog prosvetitelja i prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske crkve, države i školstva.
U Srbiji će u utorak, 27. januara biti pretežno oblačno, u južnom Banatu, centralnoj, istočnoj i južnoj Srbiji u prvom delu dana s kišom, u brdsko-planinskim predelima sa snegom, a kratkotrajan sneg moguć je ponegde i u nižim predelima, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Policija u Pirotu uhapsila je bugarskog državljanina B. G. (35), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica, pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje i neovlašćeno držanje opojnih droga.
Činjenica da nismo zaboravljeni odlučujuća je u donošenju naših odluka, od kojih je najvažnija ostanak na Kosovu i Metohiji, poručili su Srbi iz Suvog Grla, Babinog Mosta, Banje, Vidanja, Orahovca, Crkoleza i Prilužja.
Kako danas obeležavamo važne datume? Koliko nas koštaju svadbe, rođendani i velika slavlja? Kada tradicija postaje finansijski teret i da li je skromno obeležavanje važnih datuma društveno prihvatljivo?
Istraživači sa Škole medicine na Harvardu predstavili su nedavno novi softverski alat zasnovan na veštačkoj inteligenciji, a koji ima za cilj da precizno identifikuje gene i kombinacije lekova sposobne da povrate zdravo stanje u obolelim ćelijama.
Protivljenje imenovanju Bojana Suđića za v. d. direktora Beogradske filharmonije potpisala su 102 člana kolektiva (89,5 odsto zaposlenih), uz tvrdnju da njegova umetnička biografija ne predstavlja referencu kakva zadovoljava potrebe rukovođenja, visokog menadžmenta i poslovanja te institucije.
Komentari (0)