(VIDEO) Kada zaborav izbriše i najbliže: Alchajmer - bolest cele porodice, stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu
Kako razlikovati običnu zaboravnost od prvih simptoma Alchajmerove bolesti? Da li je moguće na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? I ko više pati - oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju?
U emisiji Tražim reč o ovim pitanjima govorili su predsednica Srpskog udruženja za Alchajmerovu bolest profesor dr Elka Stefonova, magistar socijalne politike Nadežda Satarić, pisac Ratomir Rale Damjanović i članovi porodica obolelih.
Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji oko 140.000 ljudi boluje od demencije, a među njima najveći broj upravo od Alchajmerove bolesti.
Ko danas ima autoritet u učionici: nastavnik, roditelj ili dete? I da li je taj autoritet uopšte moguće definisati u vremenu kada se društvo menja iz dana u dan, a škola ostaje gotovo nepromenjena?
Roditelji dece s poteškoćama u razvoju nisu samo obični roditelji. Često su svojoj deci i učitelji, psiholozi, defektolozi i zdravstveni radnici, jednom rečju negovatelji, i to je celoživotni poziv. Ako žele da ga obavljaju kako treba, često odustaju od posla, jer su svom detetu potrebni 24 časa.
I dok medicina još uvek ne nudi lek koji bi zaustavio bolest, nova istraživanja i terapije daju nadu da se proces može usporiti.
Ono što je, međutim, neizostavno jeste da se Alchajmer ne tiče samo pojedinca, već čitave porodice.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno"
Jedna od onih koja je podelila svoju ličnu priču bila je Slavica Stuparušić, koja je godinama negovala majku obolelu od Alchajmera.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno. Mama je prvo zaboravljala gde je ostavila stvari, pa je optuživala ukućane. Ubrzo je počela da sumnja da je neko prati, zabranila nam je da primamo goste. Krenula bi do prodavnice, a onda zaboravila gde je pošla", prisetila se Slavica.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako kaže, porodica dugo nije razumela simptome, pa su se čak ljutili na majku, misleći da namerno odbija da prizna problem.
Jedan detalj posebno joj je ostao urezan u sećanje.
"Lekar je jednom pitao koliko je sati, jer je znao da više ne ume da gleda na sat. Ona je odgovorila: 'Što vi to mene pitate, zar ne znate sami da gledate na sat?' Uvek je imala neko opravdanje", rekla je Slavica.
"Zajednica nudi malu podršku u Srbiji"
Profesor dr Elka Stefonova objašnjava da je upravo takvo ponašanje često zbunjujuće za porodicu.
"Ljudi sa Alchajmerovom bolešću ne mogu da usvajaju ništa novo, ali postepeno zaboravljaju i ono što su ranije znali. Na početku bolest ne oštećuje inteligenciju, već pamćenje. To su različite gradacije, ali uvek je reč o progresivnom procesu koji vodi do gubitka samostalnosti", rekla je Stefonova.
Nada Satarić podsetila je da je septembar mesec borbe protiv Alchajmera i naglasila da govorimo o "osobama koje žive sa demencijom", a ne "dementnima", jer je reč o ljudima koji zaslužuju dostojanstvo.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nažalost, u Srbiji zajednica nudi malu podršku, porodice često ostaju zatvorene same sa bolešću između četiri zida", upozorila je ona.
Slavica je dodala da sve počinje pre 15 godina, kada se vrlo malo pričalo o Alchajmeru, gotovo nepoznatoj bolesti.
"Najviše su nas iritirala pitanja, koja su se neprestano ponavljala i bila identična. Tada sam dobila savet i smernicu. Zamislite da se nalazite u sobi gde nikoga ne poznajete i da gledate ljude oko sebe koje ne prepoznajete, da li biste se plašili? Nemojte nikada na nju da podižete glas, pogotovo kada vas nije prepoznala jer ko zna koliko je ona uplašena. To mi je rekla mi jedna žena i potpuno promenila način razmišljanja. Od tad se sa mamom više nisam svađala", navela je ona.
"Lekari zbog demencije odustali od operacije"
Slavica se priseća i kako je izgleda taj život u četiri zida.
"Majka je noću tumarala po kući, postajala je nervozna i agresivna. Negovala sam mamu do pre četiri meseca, kada je pala i polomila kuk. Tada sam shvatila koliki je pakao živeti sa ovom bolešću u našoj državi jer su lekari zbog demencije odustali od operacije", rekla je sa suzama u očima.
Istakla je da su je pozvali i rekli da dođe po nju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ona je nepokretna, ja ne znam kako da sprovodim terapiju, ne znam gde da je odvedem. Tada smo brat i ja doneli odluku da je smestimo u dom, tražili smo dom za stare gde mogu da je medicinski zbrinu. Kada smo našli odgovarajući, onda nastupa finansijska borba. Istovremeno, zato što je u domu gubimo pravo na bilo kakvu socijalnu pomoć, lekove na recept ili prevoz sanitetom", ispričala je Slavica.
Kada je već glas izdao i suze potekle, Slavica je priznala da ju je stid i sramota da prizna da je majku smestila u dom.
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj"
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj. Ali kada sam videla da je tamo zbrinuta i da je prihvaćena, osetila sam olakšanje - iako niko ne može da je neguje kao ja", istakla je sagovornica.
Stručnjaci su saglasni da ljubav i strpljenje imaju ogromnu ulogu.
"Kada dete odgajamo, znamo da zahteva vreme, pažnju i brigu. Isto važi i za starije. Ljubav i zagrljaj leče, i to je ono što porodici obolelog daje snagu", poručila je Slavica.
Emisija je jasno pokazala da Alchajmer nije samo bolest pamćenja, već bolest odnosa i emocija.
Pogađa čitavu porodicu, menja svakodnevicu i stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu najbližih. A ovo je tek deo onoga što su gosti podelili.
U celom izdanju emisije Tražim reč gledaoci mogu da saznaju više o simptomima, lekovima, stanju zdravstvenog sistema i o tome kakvu podršku država i zajednica mogu da pruže porodicama obolelih.
Jer svaka priča o Alchajmeru nije samo priča o bolesti, to je priča o ljudima, ljubavi i životu.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-DOĐI DA SLUŠAMO PLOČE
Gramofonske ploče se vraćaju u muzičku industriju. Nosač zvuka na vinilu koji je najduže trajao, a zatim ga je devedesetih zamenilo digitalno vreme, poslednjih deset godina postaje sve popularniji. Dokumentarni serijal « Dekade » istražuje šta se promenilo i ko su novi kolekcionari ploča. Rok novinara i oni koji još uvek čuvaju ploče koje su kupili kao deca vode nas kroz istoriju, u vremena kada su se ploče teškom mukom nabavljale u Jugoslaviji. Kako su gramofonske ploče diktirale socijalni status mladih, ko ih je puštao na kućnim žurkama i da li ste ih samo kupovali kako bi privukli devojke i uputili im onaj čuveni pozov « Dođi da slušamo ploče » ?
dokumentarni
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U prvoj epizodi serijala upoznajemo mlade istraživače sa Katedre za neorgansku hemijsku tehnologiju Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu – dr Tamaru Matić, Teodoru Jakovljević, Mariju Milivojević i dr Vukašina Ugrinovića, uz mentorstvo prof. dr Đorđa Veljovića. Njihova istraživanja, od dentalnih inserata i nanočestica bioaktivnog stakla do 3D štampanih nosača i hidrogelova, otvaraju nove mogućnosti za regenerativnu medicinu i personalizovanu terapiju.
dokumentarni
12:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
Nove cene putarina u Srbiji na snazi su od 1. januara, a visina putarine za jedan kilometar javnog puta uvećava se na osnovu dužine putnog objekta koji vozilo prelazi na javnom putu, saopštilo je danas Javno preduzeće "Putevi Srbije".
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su SAD uspešno izvele napad velikih razmera na Venecuelu i njenog lidera, predsednika Nikolasa Madura. Tramp je potom na društvenoj mreži Truth social objavio fotografiju uhapšenog Madura sa povezom na očima.
Elitna specijalna jedinica američke vojske, poznata kao Delta Force, sprovela je napad u subotu kako bi uhvatila predsednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu ženu, rekli su izvori za CNN.
Zbog snežnih padavina u delovima Beograda koji su na uzvišenju dolazi do privremenih zastoja u saobraćaju, rečeno je u Gradskom saobraćajnom preduzeću (GSP) za Tanjug.
Predsednik Venecuele Nikolas Maduro i njegova supruga nalaze se u Metropolitanskom pritvorskom centru (Metropolitan Detention Center) u Bruklinu gde čekaju pojavljivanje pred sudom, prema rečima službenika za sprovođenje zakona koji je upoznat sa Madurovom lokacijom.
Očekuje se oblačno i u većem delu zemlje hladno vreme. Na severu i zapadu, očekuje se ledeni dan sa najvišom dnevnom temperaturom ispod nule, i uglavnom snežne padavine uz dalje manje povećanje visine snežnog pokrivača, najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Viši sud u Pančevu je odredio pritvor do 30 dana M.B. (22), protiv koga je podignuta optužnica za izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti zbog ispisivanja grafita sa porukama "Oj Pazaru novi Vukovaru" i "Oj Sjenice druga Srebrnice".
Profesor Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja u Novom Sadu Nebojša Čokorilo spasio je iz Dunava turistkinju iz Kine početkom januara, što ga je učinilo herojem u njegovom gradu, a on je za Tanjug rekao da uvek treba obratiti pažnju da li je nekome pomoć potrebna i biti nesebičan.
Kvarovi na distributivnoj mreži električne energije potvrđeni su na teritoriji Mačvanskog, Rasinskog, Kolubarskog i Borskog okruga, a razlog je težak sneg koji je obarao stabla drveća na provodnike i stubove distributivne mreže, potvrđeno je Tanjugu iz Elektrodistribucije Srbije (EDS).
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je, na osnovu izdatog upozorenja, ledena kiša zahvatila određena područja Srbije i da se očekuju nepovoljni uslovi za kretanje i odvijanje sabraćaja, usled poledice i klizavih kolovoza.
Ispred Doma Narodne skupštine, na Trgu Nikole Pašića više nema novogodišnjih kućica koje su tu postavljene uoči praznika umesto šatorskog naselja, u kojem su od marta boravile pristalice vlasti.
Komentari (0)