(VIDEO) Kada zaborav izbriše i najbliže: Alchajmer - bolest cele porodice, stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu
Kako razlikovati običnu zaboravnost od prvih simptoma Alchajmerove bolesti? Da li je moguće na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? I ko više pati - oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju?
U emisiji Tražim reč o ovim pitanjima govorili su predsednica Srpskog udruženja za Alchajmerovu bolest profesor dr Elka Stefonova, magistar socijalne politike Nadežda Satarić, pisac Ratomir Rale Damjanović i članovi porodica obolelih.
Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji oko 140.000 ljudi boluje od demencije, a među njima najveći broj upravo od Alchajmerove bolesti.
Ko danas ima autoritet u učionici: nastavnik, roditelj ili dete? I da li je taj autoritet uopšte moguće definisati u vremenu kada se društvo menja iz dana u dan, a škola ostaje gotovo nepromenjena?
Roditelji dece s poteškoćama u razvoju nisu samo obični roditelji. Često su svojoj deci i učitelji, psiholozi, defektolozi i zdravstveni radnici, jednom rečju negovatelji, i to je celoživotni poziv. Ako žele da ga obavljaju kako treba, često odustaju od posla, jer su svom detetu potrebni 24 časa.
I dok medicina još uvek ne nudi lek koji bi zaustavio bolest, nova istraživanja i terapije daju nadu da se proces može usporiti.
Ono što je, međutim, neizostavno jeste da se Alchajmer ne tiče samo pojedinca, već čitave porodice.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno"
Jedna od onih koja je podelila svoju ličnu priču bila je Slavica Stuparušić, koja je godinama negovala majku obolelu od Alchajmera.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno. Mama je prvo zaboravljala gde je ostavila stvari, pa je optuživala ukućane. Ubrzo je počela da sumnja da je neko prati, zabranila nam je da primamo goste. Krenula bi do prodavnice, a onda zaboravila gde je pošla", prisetila se Slavica.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako kaže, porodica dugo nije razumela simptome, pa su se čak ljutili na majku, misleći da namerno odbija da prizna problem.
Jedan detalj posebno joj je ostao urezan u sećanje.
"Lekar je jednom pitao koliko je sati, jer je znao da više ne ume da gleda na sat. Ona je odgovorila: 'Što vi to mene pitate, zar ne znate sami da gledate na sat?' Uvek je imala neko opravdanje", rekla je Slavica.
"Zajednica nudi malu podršku u Srbiji"
Profesor dr Elka Stefonova objašnjava da je upravo takvo ponašanje često zbunjujuće za porodicu.
"Ljudi sa Alchajmerovom bolešću ne mogu da usvajaju ništa novo, ali postepeno zaboravljaju i ono što su ranije znali. Na početku bolest ne oštećuje inteligenciju, već pamćenje. To su različite gradacije, ali uvek je reč o progresivnom procesu koji vodi do gubitka samostalnosti", rekla je Stefonova.
Nada Satarić podsetila je da je septembar mesec borbe protiv Alchajmera i naglasila da govorimo o "osobama koje žive sa demencijom", a ne "dementnima", jer je reč o ljudima koji zaslužuju dostojanstvo.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nažalost, u Srbiji zajednica nudi malu podršku, porodice često ostaju zatvorene same sa bolešću između četiri zida", upozorila je ona.
Slavica je dodala da sve počinje pre 15 godina, kada se vrlo malo pričalo o Alchajmeru, gotovo nepoznatoj bolesti.
"Najviše su nas iritirala pitanja, koja su se neprestano ponavljala i bila identična. Tada sam dobila savet i smernicu. Zamislite da se nalazite u sobi gde nikoga ne poznajete i da gledate ljude oko sebe koje ne prepoznajete, da li biste se plašili? Nemojte nikada na nju da podižete glas, pogotovo kada vas nije prepoznala jer ko zna koliko je ona uplašena. To mi je rekla mi jedna žena i potpuno promenila način razmišljanja. Od tad se sa mamom više nisam svađala", navela je ona.
"Lekari zbog demencije odustali od operacije"
Slavica se priseća i kako je izgleda taj život u četiri zida.
"Majka je noću tumarala po kući, postajala je nervozna i agresivna. Negovala sam mamu do pre četiri meseca, kada je pala i polomila kuk. Tada sam shvatila koliki je pakao živeti sa ovom bolešću u našoj državi jer su lekari zbog demencije odustali od operacije", rekla je sa suzama u očima.
Istakla je da su je pozvali i rekli da dođe po nju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ona je nepokretna, ja ne znam kako da sprovodim terapiju, ne znam gde da je odvedem. Tada smo brat i ja doneli odluku da je smestimo u dom, tražili smo dom za stare gde mogu da je medicinski zbrinu. Kada smo našli odgovarajući, onda nastupa finansijska borba. Istovremeno, zato što je u domu gubimo pravo na bilo kakvu socijalnu pomoć, lekove na recept ili prevoz sanitetom", ispričala je Slavica.
Kada je već glas izdao i suze potekle, Slavica je priznala da ju je stid i sramota da prizna da je majku smestila u dom.
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj"
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj. Ali kada sam videla da je tamo zbrinuta i da je prihvaćena, osetila sam olakšanje - iako niko ne može da je neguje kao ja", istakla je sagovornica.
Stručnjaci su saglasni da ljubav i strpljenje imaju ogromnu ulogu.
"Kada dete odgajamo, znamo da zahteva vreme, pažnju i brigu. Isto važi i za starije. Ljubav i zagrljaj leče, i to je ono što porodici obolelog daje snagu", poručila je Slavica.
Emisija je jasno pokazala da Alchajmer nije samo bolest pamćenja, već bolest odnosa i emocija.
Pogađa čitavu porodicu, menja svakodnevicu i stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu najbližih. A ovo je tek deo onoga što su gosti podelili.
U celom izdanju emisije Tražim reč gledaoci mogu da saznaju više o simptomima, lekovima, stanju zdravstvenog sistema i o tome kakvu podršku država i zajednica mogu da pruže porodicama obolelih.
Jer svaka priča o Alchajmeru nije samo priča o bolesti, to je priča o ljudima, ljubavi i životu.
Tvrdnje o razumevanju iz Vašingtona i tekstovi u medijima poput Washington Posta podgrejali su dilemu da li se u Sjedinjenim Državama menja percepcija Republike Srpske ili je u pitanju kratkotrajan medijski i diplomatski signal. Da li ukidanje sankcija Dodiku i njegova poseta Vašingtonu znače suštinski zaokret američke politike – ili samo novu fazu političkog nadmudrivanja na Balkanu? Gosti Stava dana politikolog Nikola Vujinović i novinari iz Banjaluke i Vašingtona Marinko Učur i Ognjen Medić.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je pčelarstvo u Srbiji ugroženo? Kakve posledice pomor pčela ima na proizvodnju hrane? Ko kontroliše kvalitet meda na tržištu i koliko rada staje u jednu teglu meda? Za emisiju „Tražim reč“ govore predsednik Beogradskog udruženja pčelara Stanko Rajić, pčelar David Mardešić, i prof dr Zoran Stanimirović, profesor na Fakultetu veterinarske medicine.
Poljoprivredni proizvođači koji protestuju danima zatražili su, između ostalog da se hitno stopira uvoz svih poljoprivrednih proizvoda i da država otkupi postojeće viškove u robne rezerve.
Poljoprivrednici će širom Srbije blokirati puteve, a mlekari iz Mrčajevaca koji su i započeli proteste pre šest dana, najavili su radikalizaciju od srede i potpunu blokadu starog puta Čačak–Kraljevo.
Studenti u blokadi i građani koji ih podržavaju posle Kragujevca su održali protest u Orašcu pod nazivom "Sretnimo se ponovo", da bi, kako su rekli, obeležili Dan državnosti na mestu gde je podignut Prvi srpski ustanak.
Sanja Božinovska, ministarka energetike Severne Makedonije, poručila je u emisiji "Stav regiona" na Newsmax Balkans da je zemlja započela istorijski investicioni ciklus u energetici, vredan između 5,7 i gotovo šest milijardi evra, sa jasnim ciljem – stabilan, održiv i predvidiv energetski sistem.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk podneo je ostavku nakon što su mladi ljudi izašli na ulice zbog tragične smrti mladića i teške povrede tinejdžere u tramvajskoj nesreći, ističući da mu je glas mladih važniji od funkcije koju obavlja. Time je pala Vlada Kantona Sarajevo.
Očekuje se sneg uz formiranje snežnog pokrivača i u nižim predelima i to uglavnom južnije od Save i Dunava, navodi se u upozorenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u autorskom tekstu za Indian Exspress ocenio je da su odnosi između Srbije i Indije utemeljeni u snažnoj istoriji saradnje, međusobnog poštovanja i širenja ekonomskih veza. Istakao je da je Indija bila nepokolebljiva u podržavanju teritorijalnog integriteta Srbije.
Da li su radne akcije bile produžetak partizanske etike solidarnosti? Zašto su radne akcije istovremeno bile i socijalistički ritual i infrastrukturni poduhvat?
U Srbiji će biti oblačno, vetrovito i hladnije sa padavinama uz formiranje snežnog pokrivača u predelima južnije od Save i Dunava i to od osam do 20 centimetara, na planinama i više, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Policija u Zrenjaninu je, po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila O. K. (34) iz Inđije, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
U Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu nešto posle 20 časova počela je svečana akademija povodom obeležavanja dva veka Matice srpske, najstarije institucije srpske kulture, književnosti i nauke.
Policija je, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, posle višemesečne operativne obrade, uhapsila u Grockoj M. D. (25) za kojim je izdata međunarodna poternica Republike Srbije zbog izvršenja krivičnog dela teško ubistvo i krivičnog dela teško ubistvo u pokušaju S. S - MMA borca.
Digitalni prostor postao je svakodnevica dece, ali i mesto sve većih rizika. Više od trećine mladih širom sveta doživelo je neki oblik nasilja na internetu, dok je 80 odsto dece u strahu od zloupotrebe ili neprimerenog sadržaja.
Da li je pčelarstvo u Srbiji ugroženo? Kakve posledice pomor pčela ima na proizvodnju hrane? Ko kontroliše kvalitet meda na tržištu i koliko rada staje u jednu teglu meda?
Komentari (0)