(VIDEO) Kada zaborav izbriše i najbliže: Alchajmer - bolest cele porodice, stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu
Kako razlikovati običnu zaboravnost od prvih simptoma Alchajmerove bolesti? Da li je moguće na vreme zaustaviti proces gubitka pamćenja? I ko više pati - oni koji zaboravljaju ili oni koje zaboravljaju?
U emisiji Tražim reč o ovim pitanjima govorili su predsednica Srpskog udruženja za Alchajmerovu bolest profesor dr Elka Stefonova, magistar socijalne politike Nadežda Satarić, pisac Ratomir Rale Damjanović i članovi porodica obolelih.
Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji oko 140.000 ljudi boluje od demencije, a među njima najveći broj upravo od Alchajmerove bolesti.
Ko danas ima autoritet u učionici: nastavnik, roditelj ili dete? I da li je taj autoritet uopšte moguće definisati u vremenu kada se društvo menja iz dana u dan, a škola ostaje gotovo nepromenjena?
Roditelji dece s poteškoćama u razvoju nisu samo obični roditelji. Često su svojoj deci i učitelji, psiholozi, defektolozi i zdravstveni radnici, jednom rečju negovatelji, i to je celoživotni poziv. Ako žele da ga obavljaju kako treba, često odustaju od posla, jer su svom detetu potrebni 24 časa.
I dok medicina još uvek ne nudi lek koji bi zaustavio bolest, nova istraživanja i terapije daju nadu da se proces može usporiti.
Ono što je, međutim, neizostavno jeste da se Alchajmer ne tiče samo pojedinca, već čitave porodice.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno"
Jedna od onih koja je podelila svoju ličnu priču bila je Slavica Stuparušić, koja je godinama negovala majku obolelu od Alchajmera.
"Demencija se ušunjala u moj život neprimetno. Mama je prvo zaboravljala gde je ostavila stvari, pa je optuživala ukućane. Ubrzo je počela da sumnja da je neko prati, zabranila nam je da primamo goste. Krenula bi do prodavnice, a onda zaboravila gde je pošla", prisetila se Slavica.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako kaže, porodica dugo nije razumela simptome, pa su se čak ljutili na majku, misleći da namerno odbija da prizna problem.
Jedan detalj posebno joj je ostao urezan u sećanje.
"Lekar je jednom pitao koliko je sati, jer je znao da više ne ume da gleda na sat. Ona je odgovorila: 'Što vi to mene pitate, zar ne znate sami da gledate na sat?' Uvek je imala neko opravdanje", rekla je Slavica.
"Zajednica nudi malu podršku u Srbiji"
Profesor dr Elka Stefonova objašnjava da je upravo takvo ponašanje često zbunjujuće za porodicu.
"Ljudi sa Alchajmerovom bolešću ne mogu da usvajaju ništa novo, ali postepeno zaboravljaju i ono što su ranije znali. Na početku bolest ne oštećuje inteligenciju, već pamćenje. To su različite gradacije, ali uvek je reč o progresivnom procesu koji vodi do gubitka samostalnosti", rekla je Stefonova.
Nada Satarić podsetila je da je septembar mesec borbe protiv Alchajmera i naglasila da govorimo o "osobama koje žive sa demencijom", a ne "dementnima", jer je reč o ljudima koji zaslužuju dostojanstvo.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Nažalost, u Srbiji zajednica nudi malu podršku, porodice često ostaju zatvorene same sa bolešću između četiri zida", upozorila je ona.
Slavica je dodala da sve počinje pre 15 godina, kada se vrlo malo pričalo o Alchajmeru, gotovo nepoznatoj bolesti.
"Najviše su nas iritirala pitanja, koja su se neprestano ponavljala i bila identična. Tada sam dobila savet i smernicu. Zamislite da se nalazite u sobi gde nikoga ne poznajete i da gledate ljude oko sebe koje ne prepoznajete, da li biste se plašili? Nemojte nikada na nju da podižete glas, pogotovo kada vas nije prepoznala jer ko zna koliko je ona uplašena. To mi je rekla mi jedna žena i potpuno promenila način razmišljanja. Od tad se sa mamom više nisam svađala", navela je ona.
"Lekari zbog demencije odustali od operacije"
Slavica se priseća i kako je izgleda taj život u četiri zida.
"Majka je noću tumarala po kući, postajala je nervozna i agresivna. Negovala sam mamu do pre četiri meseca, kada je pala i polomila kuk. Tada sam shvatila koliki je pakao živeti sa ovom bolešću u našoj državi jer su lekari zbog demencije odustali od operacije", rekla je sa suzama u očima.
Istakla je da su je pozvali i rekli da dođe po nju.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Ona je nepokretna, ja ne znam kako da sprovodim terapiju, ne znam gde da je odvedem. Tada smo brat i ja doneli odluku da je smestimo u dom, tražili smo dom za stare gde mogu da je medicinski zbrinu. Kada smo našli odgovarajući, onda nastupa finansijska borba. Istovremeno, zato što je u domu gubimo pravo na bilo kakvu socijalnu pomoć, lekove na recept ili prevoz sanitetom", ispričala je Slavica.
Kada je već glas izdao i suze potekle, Slavica je priznala da ju je stid i sramota da prizna da je majku smestila u dom.
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj"
"Bila me je sramota da priznam da nisam mogla više da brinem o njoj. Ali kada sam videla da je tamo zbrinuta i da je prihvaćena, osetila sam olakšanje - iako niko ne može da je neguje kao ja", istakla je sagovornica.
Stručnjaci su saglasni da ljubav i strpljenje imaju ogromnu ulogu.
"Kada dete odgajamo, znamo da zahteva vreme, pažnju i brigu. Isto važi i za starije. Ljubav i zagrljaj leče, i to je ono što porodici obolelog daje snagu", poručila je Slavica.
Emisija je jasno pokazala da Alchajmer nije samo bolest pamćenja, već bolest odnosa i emocija.
Pogađa čitavu porodicu, menja svakodnevicu i stavlja na probu ljubav, strpljenje i snagu najbližih. A ovo je tek deo onoga što su gosti podelili.
U celom izdanju emisije Tražim reč gledaoci mogu da saznaju više o simptomima, lekovima, stanju zdravstvenog sistema i o tome kakvu podršku država i zajednica mogu da pruže porodicama obolelih.
Jer svaka priča o Alchajmeru nije samo priča o bolesti, to je priča o ljudima, ljubavi i životu.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Na plaži Bondi u Sidneju došlo je do pucnjave tokom proslave jevrejskog praznika Hanuka. Stradalo je 16 osoba,uključujući i dete i jednog napadača, saopštio je ministar zdravlja australijske države Novi Južni Vels Rajan Park. Prema navodima policije, u bolnicama je 38 osoba, a petoro je kritično.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik.
Ambasador Srbije u Australiji Rade Stefanović izjavio je da nema informacija da među stradalima i povređenima u terorističkom napadu u Sidneju ima državljana Srbije.
Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", u Srbiji je ukupno registrovano 8.666 slučajeva oboljenja sličnih gripu, a intenzitet virusne aktivnosti je nizak, izjavila je doktorka Dragana Plavša, epidemiolog tog instituta.
Policija u Zaječaru uhapsila je M. K. (17), M. Đ. (23) i L. L. (27) iz okoline Zaječara, zbog postojanja osnova sumnje da su 13. decembra na jednom stovarištu u Zaječaru, usmrtili tridesetsedmogodišnjeg radnika nakon što su ukrali televizor i pokušali da ukradu sef sa novcem iz stovarišta.
Ujutru i pre podne u nizijama, duž rečnih dolina i po kotlinama očekuju se magla i niska oblačnost, koja će se ponegde na severu zemlje zadržati veći deo dana, najavio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Jedna osoba je teže, a druga lakše povređena u udesu teretnog i putničkog vozila koji se u popodnevnim satima dogodio na putu Sombor-Bezdan, saznaje Tanjug.
Pokrenut Javni poziv za izradu Zakona roditelj-negovatelj. Da li je ovo korak ka konačnom rešavanju ovog problema? Gde je Srbija između istoka i zapada i koliko će pitanje ulaska Srbije u Evropsku uniju biti važno na izborima naredne godine?
Od 1. januara vatromet u Holandiji postaje prošlost - doneta je odluka o zabrani upotrebe pirotehnike, nakon godina upozorenja na povrede, štetu i opasnost po javnu bezbednost. Može li se ovakav scenario dogoditi i u Srbiji?
Komentari (0)