Novinarka u Sintezi: Sve žrtve nasilja u porodici imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, ali žene nisu informisane
Sve žrtve nasilja u porodici imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na to kog su materijalnog stanja. Međutim, mali broj žrtava oba pola je zatraži. Kada je reč o ženama, one nisu dovoljno informisane, izjavila je novinarka i aktivistkinja Jovana Gligorijević.
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je samo tokom 2024. godine registrovano više od 27.000 slučajeva nasilja u porodici, a da su muškarci bili učinioci u više od 80 odsto slučajeva.
Nesrazmera između broja prijavljenih slučajeva i korišćenja pravnih mehanizama zaštite je porazna.
Inicijativa roditelja žrtava iz Ribnikara ponovo je otvorila pitanje da li Srbija treba da spusti starosnu granicu krivične odgovornosti. Roditelji traže da se ona pomeri sa 14 na 12 godina, verujući da bi to donelo veću sigurnost i odgovornost.
Priznavanje Palestine neće bitno promeniti stanje na terenu i položaj Palestinaca u tom regionu. Palestina realno ne može da formira državu, oni imaju unutrašnje razlike, izjavio je za Newsmax Balkans novinar Slobodan Reljić.
Po zakonu, svaka žena žrtva porodičnog nasilja ima pravo na pravnu pomoć, bez obzira na imovinski status. Ipak, prema podacima Ministarstva pravde, u 2023. godini samo 486 osoba koristilo je ovu uslugu u svojstvu žrtve nasilja u porodici.
Printscreen: Newsmax Balkans
Gostujući u emisiji Sinteza, novinarka i aktivistkinja je govorila o tome u čemu leže razlozi za tako malu iskorišćenost.
"Podaci su zabrinjavajući jer mali broj osoba oba pola koje su žrtve ovog krivičnog dela uopšte zatraži besplatnu pravnu pomoć.To nam govori da, kada je reč o ženama, one nisu dovoljno informisane, ali krivica nije na njima jer često nemaju gde da dođu do te informacije", ukazala je Gligorijević.
"Žene se često plaše, ako su vlasnice neke nekretnine"
Udruženje Fenomena pokreće nacionalnu kampanju koja ima tri cilja da informiše građane o pravima, da upozna javnost sa postojećim uslugama i da ohrabri žene da potraže pomoć.
Govoreći o tome ko može da potraži besplatnu pravnu pomoć, Gligorijević je istakla da Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći razlikuje različite kategorije ljudi koje imaju na to pravo.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Određene kategorije moraju da podnose imovinski zahtev, odnosno da su primaoci socijalne pomoći. Međutim, još jedna kategorija su građani koji ne moraju da dokazuju materijalni status, a to su žrtve nasilja u porodici. Kolika god da su primanja žrtve nasija u porodici ili da su joj primanja iznad republičkog proseka, imaju prava na to. Dakle, te žene imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć", naglasila je sagovornica.
Dodala je da se žene često plaše, ako su vlasnice neke nekretnine jer se boje da će to da ih "diskvalifikuje".
"Sve žrtve nasilja u porodici imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na to kog su materijalnog stanja", ukazala je novinarka.
"Ženi treba advokat koji je razume i zastupa njen najbolji interes"
Dodala je da žene često odustaju od procesa jer nemaju adekvatnog zastupnika.
Govoreći o tome ko može da pruža besplatnu pravnu pomoć ženama, Gligorijević je navela da je prvi korak odlazak u Opštinu gde bi morala da postoji služba za besplatnu pravnu pomoć.
"Prvi korak, u idealnim uslovima, je jedinici lokalne samouprave, gde bi ženu trebalo da primi pravnik koji će saslušati njene probleme i uputi je na advokata", pojasnila je aktivistkinja.
Dodala je i to da je prvi problem na koji se nailazi izdvajanje budžetskih sredstava.
"Država propisuje male naknade za te advokate. I da advokat prihvati slučaj, pitanje je da li je specijalizovan za tu problematiku. Žene često budu retraumatizovane jer dobiju advokata koji ih ne razume. To je psihološki specifično, a da ne bi odustala od tog procesa ženi treba advokat koji je senzibilna za pitanje rodno zasnovanog nasilja, neko ko je tu da razume i zastupa njen najbolji interes", zaključila je Gligorijević.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Tri su moguća scenarija za sudbinu NIS-a. Da Amerikanci produže licencu ili da povuku sankcije Rusima, da Rusi prodaju svoj većinski paket akcija nekom drugom, a ne nama, i treće da, kako kaže predsednik Vučić, delujemo kao država. Kako? Gosti Stava dana prof. dr Slobodan Aćimović sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu i ekonomista Aleksandar Stevanović.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije? Ima li u srpskom budžetu za 2026-tu dovoljno novca za potrebe države i građana? Odgovore tražimo od novinarke Radojke Nikolić. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin i v. d. upravnica Srpskog narodnog pozorišta Dragana Milošević potpisali su danas Sporazum o saradnji na realizaciji projekta "Najbolji novosadski muzičari sviraju najlepšu muziku za Novosađane", saopštili su iz SNP.
Policija u Kraljevu uhapsila je A. K. (21) i M. M. (22) iz tog grada koji se sumnjiče da su u subotu, 13. decembra, naneli telesne povrede dvojici mladića starih 19 godina ispred ugostiteljskog objekta u Kraljevu.
Zet američkog predsednika Donalda Trampa i investitor Džared Kušner povukao se iz planiranog projekta izgradnje hotela u Beogradu, nakon što je on izazvao proteste i zbog optužnog predloga protiv visokopozicioniranog srpskog političara, preneo je Volstrit džurnal.
Visokoškolske ustanove će od 1. januara sva plaćanja vršiti preko sistema SPIRI, kako to već duže vreme rade osnovne i srednje škole. Suština je da država ima uvid u trošenje namenjenih budžetskih sredstava.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozvalo je građane da prihranjuju ptice, jer prihrana i njihovo posmatranje imaju i dokazano pozitivan uticaj na mentalno zdravlje ljudi.
Nedavna ispitivanja pokazala su prekomernu migraciju olova i kadmijuma iz keramičkih šolja sa tržišta Srbije. Laboratorijska ispitivanja, koja je obavio Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" utvrdila su da 17 odsto testiranih šolja nije ispunilo zahteve važećeg pravilnika.
Nakon Rumunije, novi slučaj lepre pojavio se i u Hrvatskoj. Da li guba preti i Srbiji? Kakva je situacija u Sidneju nakon terorističkog napada na plaži Bondi za Newsmax Balkans otkriće potpredsednica Saveza Srba Australije Nina Marković.
Ko su "staklena deca" i zašto se o njima tako retko govori? To su braća i sestre dece sa invaliditetom ili razvojnim poteškoćama, deca koja često prerano odrastaju, uče da se prilagođavaju, budu tiha, jaka i odgovorna, dok se potrebe porodice prirodno usmeravaju ka onome kome je pomoć najpotrebnija.
Komentari (0)