Novinarka u Sintezi: Sve žrtve nasilja u porodici imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, ali žene nisu informisane

Sve žrtve nasilja u porodici imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na to kog su materijalnog stanja. Međutim, mali broj žrtava oba pola je zatraži. Kada je reč o ženama, one nisu dovoljno informisane, izjavila je novinarka i aktivistkinja Jovana Gligorijević.

Autor:

N. B.

25.09.2025. 07:36

Novinarka u Sintezi: Sve žrtve nasilja u porodici imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, ali žene nisu informisane

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je samo tokom 2024. godine registrovano više od 27.000 slučajeva nasilja u porodici, a da su muškarci bili učinioci u više od 80 odsto slučajeva.

Nesrazmera između broja prijavljenih slučajeva i korišćenja pravnih mehanizama zaštite je porazna.

Po zakonu, svaka žena žrtva porodičnog nasilja ima pravo na pravnu pomoć, bez obzira na imovinski status. Ipak, prema podacima Ministarstva pravde, u 2023. godini samo 486 osoba koristilo je ovu uslugu u svojstvu žrtve nasilja u porodici.

Printscreen: Newsmax Balkans

Gostujući u emisiji Sinteza, novinarka i aktivistkinja je govorila o tome u čemu leže razlozi za tako malu iskorišćenost.

"Podaci su zabrinjavajući jer mali broj osoba oba pola koje su žrtve ovog krivičnog dela uopšte zatraži besplatnu pravnu pomoć.To nam govori da, kada je reč o ženama, one nisu dovoljno informisane, ali krivica nije na njima jer često nemaju gde da dođu do te informacije", ukazala je Gligorijević.

"Žene se često plaše, ako su vlasnice neke nekretnine"

Udruženje Fenomena pokreće nacionalnu kampanju koja ima tri cilja da informiše građane o pravima, da upozna javnost sa postojećim uslugama i da ohrabri žene da potraže pomoć.

Govoreći o tome ko može da potraži besplatnu pravnu pomoć, Gligorijević je istakla da Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći razlikuje različite kategorije ljudi koje imaju na to pravo.

Printscreen: Newsmax Balkans

"Određene kategorije moraju da podnose imovinski zahtev, odnosno da su primaoci socijalne pomoći. Međutim, još jedna kategorija su građani koji ne moraju da dokazuju materijalni status, a to su žrtve nasilja u porodici. Kolika god da su primanja žrtve nasija u porodici ili da su joj primanja iznad republičkog proseka, imaju prava na to. Dakle, te žene imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć", naglasila je sagovornica.

Dodala je da se žene često plaše, ako su vlasnice neke nekretnine jer se boje da će to da ih "diskvalifikuje".

"Sve žrtve nasilja u porodici imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć bez obzira na to kog su materijalnog stanja", ukazala je novinarka.

"Ženi treba advokat koji je razume i zastupa njen najbolji interes"

Dodala je da žene često odustaju od procesa jer nemaju adekvatnog zastupnika.

Govoreći o tome ko može da pruža besplatnu pravnu pomoć ženama, Gligorijević je navela da je prvi korak odlazak u Opštinu gde bi morala da postoji služba za besplatnu pravnu pomoć.

"Prvi korak, u idealnim uslovima, je jedinici lokalne samouprave, gde bi ženu trebalo da primi pravnik koji će saslušati njene probleme i uputi je na advokata", pojasnila je aktivistkinja.

Dodala je i to da je prvi problem na koji se nailazi izdvajanje budžetskih sredstava.

"Država propisuje male naknade za te advokate. I da advokat prihvati slučaj, pitanje je da li je specijalizovan za tu problematiku. Žene često budu retraumatizovane jer dobiju advokata koji ih ne razume. To je psihološki specifično, a da ne bi odustala od tog procesa ženi treba advokat koji je senzibilna za pitanje rodno zasnovanog nasilja, neko ko je tu da razume i zastupa njen najbolji interes", zaključila je Gligorijević.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)