Kako se izboriti sa vršnjačkim nasiljem: "Nijedna karika ne funkcioniše kako treba, neophodna komora stručnih ljudi"

Kada je reč o vršnjačkom nasilju, postoji izbegavanje odgovornosti kod Pedagoško-psiholoških službi u školama. Nijedna karika ne funkcioniše kako treba, kad se desi neki problem reagujemo, a onda zaboravimo, rekla je za Newsmax Balkans pedagoškinja Nataša Andonovski.

Autor:

N. B.

29.09.2025. 07:05

Kako se izboriti sa vršnjačkim nasiljem: "Nijedna karika ne funkcioniše kako treba, neophodna komora stručnih ljudi"

Brutalno vršnjačko nasilje dogodilo se u Zaječaru. Jeziv snimak koji je osvanuo na društvenim mrežama koji prikazuje premlaćivanje devojčice, šokirao je javnost.

Na snimku se vidi kako dve nasilnice treću devojčicu, inače školsku drugaricu, udaraju pesnicama i šutiraju po licu.

Incident koji je inače snimio drug nasilnica, izazvao je novi talas osude i zabrinutosti.

Prijavljen je policiji i tužilaštvu, a istraga je u toku.

Printscreen: Newsmax Balkans

Govoreći o tome čemu se pripisuje veliki broj brutalnog vršnjačkog nasilja, pedagoškinja Nataša Andonovski navodi da svi snose podjednaku odgovornost, ali da je porodica osnova svega.

"Porodica je i osnova vaspitanja i početka perioda života u kom se ispoljava neki vid nasilja koje bi porodica mogla da spreči pre polaska u školu. Treba da preduzmemo određene radnje da bismo sprečili to. Mnogo smo pričali posle masakra u Osnovnoj školi 'Vladislav Ribnikar', a ništa nismo uradili. Više smo pri stavu da šaljemo decu kod psihijatra, nego kod specijalnog pedagoga jer ih nemamo. Postoji izbegavanje odgovornosti kod Pedagoško-psiholoških službi u školama. Zapravo, ni oni se ne snalaze", istakla je Andonovski.

"Treba da napravimo komoru stručnih lica"

Dodala je da je situacija odnosa između roditelja, nastavnika, deteta, psihologa teška.

"Nijedna karika ne funkcioniše kako treba. Uvek kad se desi neki problem reagujemo, a onda zaboravimo", ukazala je pedagoškinja.

Govoreći o merama prevencije, sagovornica Newsmax Balkans je istakla da su kaznene mere poslednje.

"Svaka mera represije, pogotovo kad su maloletnici u pitanju, ne daje rezultat. Zakon nikako da se promeni kada je reč o maloletnim izvršiocima krivičnog dela. Prvo mora on da se reši. Postoje rešenja, treba da napravimo komoru stručnih lica koja će se time baviti. Ne možemo da dopustimo da se svi u sve mešaju. Ne može roditelj da preti nastavniku", istakla je naša sagovornica.

"Žrtve moraju da imaju mesto gde će se obratiti"

Pedagoškinja je ukazala da nije sve vršnjačko nasilje.

"Vršnjačko nasilje je uvek nesrazmera između nasilnika i žrtve, uvek je ponavljajuće, pretnja da će ponovo biti izvršeno i prestrašenost kod žrtve. Nasilnici tačno znaju koje žrtve biraju - slabije, nezaštićene, za koje znaju da se nikome neće požaliti i da će ćutati", napomenula je ona.

Dodala je da je neophodno da uključimo sve strukture koje se bave detetom.

"Žrtve moraju da imaju mesto gde će se obratiti, gde će sistem reagovati i pružiti im podršku. Obrazovanje, vaspitanje, porodica, pa da vidimo šta ćemo ako porodica ne može ništa. Uz obrazovanje uvek ide i vaspitanje. Što više neobrazovanije dece imamo, biće više nasilja jer obrazovanje stvara mogućnost da nešto naučite o sebi i drugima", navela je pedagoškinja.

Dodala je da deca danas nemaju komunikaciju koju su njihovi roditelji imali.

"Gube kontakt s bliskošću, emocijom, gube empatiju", zaključila je Andonovski.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)