Raste podrška uvođenju smrtne kazne: "Mogućnost ispravke greške nemoguća, ne sme da bude deo pravosuđa"

Iako je Srbija ukinula smrtnu kaznu pre više od dve decenije, nova istraživanja pokazuju da podrška njenom vraćanju među građanima ponovo raste. Struka je, međutim, gotovo jednoglasna u stavu da smrtna kazna ne sme da bude deo savremenog pravosuđa.

10.10.2025. 20:35

Raste podrška uvođenju smrtne kazne: "Mogućnost ispravke greške nemoguća, ne sme da bude deo pravosuđa"

Srbija je ukinula smrtne kazne još 2002. godine, ali nova istraživanja pokazuju da građani ponovo sve više podržavaju njen povratak.

Poslednja smrtna kazna u Srbiji izvršena je 14. februara 1992. godine, a istraživanja ukazuju na to da je javno mnjenje promenilo stav prema ovoj vrsti kažnjavanja.

Sociolozi i pravnici analiziraju razloge ovog trenda i daju različite interpretacije.

Stav struke gotovo je jednoglasan - smrtna kazna ne bi smela da bude deo savremenog pravosudnog sistema.

Sudija Ivana Josifović ističe da, iako se smrtna kazna često smatra odgovarajućim odgovorom na najteže zločine, ključni razlog za protivljenje ovoj kazni je nemogućnost ispravke greške.

"Svaka sudska odluka podleže i redovnim i vanrednim pravnim lekovima, a kod smrtne kazne mogućnost ispravke eventualne greške je nemoguća", izjavila je sudija za Newsmax Balkans.

"Stav građana ishitrena odluka"

Josifović smatra da doživotna kazna zatvora, uvedena 2019. godine, može zadovoljiti iste ciljeve koje je smrtna kazna imala u "pozitivnom smislu".

Sociološkinja Jovana Škorić smatra da je stav građana o vraćanju smrtne kazne "ishitrena reakcija".

Prema njenim rečima, podrška za vraćanje smrtne kazne često je indikator društvene krize u državama s visokom stopom nasilja i siromaštva, kao i autoritarnim režimima.

"Reakcije se zasnivaju na emocijama, a ne na racionalnom razmišljanju", naglašava Škorić.

Printscreen: Newsmax BalkansJovana Škorić

Advokat Dane Korać ukazuje da takav stav često dolazi iz želje da se najstrože kazne počinioci nasilnih krivičnih dela, posebno onih usmerenih na žene i decu.

Ipak, Korać podseća da država i pravni sistem moraju da budu barijera koja sprečava impulsivne reakcije naroda, naglašavajući da bi uvođenje smrtne kazne bilo u suprotnosti s evropskim vrednostima i ljudskim pravima.

Printscreen: Newsmax Balkans

Društvene reakcije, prema rečima stručnjaka, često su podstaknute dostupnošću detaljnih informacija putem medija, što dovodi do sve većeg gneva naroda prema počiniocima najtežih zločina.

Jedina zemlja u Evropi koja i dalje praktikuje smrtne kazne je Belorusija.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)